FR-DE-IL-zločini-Oružani sukobi-Kriminal FR-L'HUMANITE 17.7.FRANCUSKI ŽIDOVI FRANCUSKAL'HUMANITE17. VII. 2000.Pravednost"Pedeset i tri godine nakon masovnoga uhićenja trinaest tisuća pariških Židova koji su bili odvedeni na Velodrome
d'hiver (zimsko biciklističko trkalište, op. prev.), prvu postaju na putu u logor smrti, predsjednik Jacques Chirac priznao je 1995. odgovornost francuske države za holokaust. Njegove su riječi označile sretan raskid s dugim razdobljem prešućivanja i pogađanja s poviješću. Zadaća sjećanja postala je državna stvar. Prvi put - napokon! - najviši je predstavnik Republike izrekao 'nostra culpa' bez ikakve dvosmislenosti: 'Da, zločinačkoj ludosti okupatora išli su na ruku Francuzi i francuska država.' Da, 'Francuska, zemlja koja ih je prihvatila, načinila je tog dana nepopravljivu stvar. Iznevjerivši danu riječ, predala je štićenike krvnicima'. Francuska danas, nastavio je Predsjednik države, ima prema protjeranim Židovima dug koji ne zastarijeva'.Govor je održan nepunu godinu dana pošto je prijašnji predsjednik Francois Mitterrand grubo odbacio svaku pomisao o priznanju odgovornosti države između 1940. i 1944. u stroju za
FRANCUSKA
L'HUMANITE
17. VII. 2000.
Pravednost
"Pedeset i tri godine nakon masovnoga uhićenja trinaest tisuća
pariških Židova koji su bili odvedeni na Velodrome d'hiver (zimsko
biciklističko trkalište, op. prev.), prvu postaju na putu u logor
smrti, predsjednik Jacques Chirac priznao je 1995. odgovornost
francuske države za holokaust. Njegove su riječi označile sretan
raskid s dugim razdobljem prešućivanja i pogađanja s poviješću.
Zadaća sjećanja postala je državna stvar. Prvi put - napokon! -
najviši je predstavnik Republike izrekao 'nostra culpa' bez ikakve
dvosmislenosti: 'Da, zločinačkoj ludosti okupatora išli su na ruku
Francuzi i francuska država.' Da, 'Francuska, zemlja koja ih je
prihvatila, načinila je tog dana nepopravljivu stvar. Iznevjerivši
danu riječ, predala je štićenike krvnicima'. Francuska danas,
nastavio je Predsjednik države, ima prema protjeranim Židovima dug
koji ne zastarijeva'.
Govor je održan nepunu godinu dana pošto je prijašnji predsjednik
Francois Mitterrand grubo odbacio svaku pomisao o priznanju
odgovornosti države između 1940. i 1944. u stroju za
diskriminaciju, progon i smaknuće Židova: 'Neću se ispričati uime
Francuske. Republika s tim nema ništa'. Ipak, upravo je francuska
vlada koju je postavio parlament (iz kojeg su otjerali komuniste)
proglasio protužidovske zakone. Upravo su francuski prefekti i
glavni tajnici u prefekturama odgovorni za židovsko pitanje, poput
Maricea Papona, organizirali uhićenja i prijevoz obitelji i djece
do Drancyja. Načelnik francuske policije Bousquet bio je, na veliko
zadovoljstvo nacista, veliki planer uhićenja u Velodrome
d'hiveru.
Stvari su se promijenile prije pet godina. Suđenje Mauriceu Paponu
označilo je novi pravac u želji državne zajednice da se obračuna s
najmračnijom stranicom svoje povijesti, 's tom sramotom kojoj
danas gledamo u lice', kako je rekao Lionel Jospin u prigodi 55.
obljetnice događaja iz 1942. Sukladno zakonu koji je izglasan prije
tjedan dana, dan 16. srpnja proglašen je danom sjećanja na
rasističke i antisemitske zločine države i štovanja francuskih
pravednika. To je tek pravednost. Pravednost je i činjenica da je
vlada započela postupak davanja odštete djeci žrtvama progona.
Ne smijemo se umoriti opetujući, poput Eliea Wiesela, da je
nacističko barbarstvo 'ontološki jedinstveno', jer 'nikada
nijedan narod nije bio osuđen na smrt, do zadnjeg čovjeka,
muškarci, žene, starci i djeca, vjernici i nevjernici.' Zadaća
sjećanja mora ubuduće obuhvatiti i odnos Francuske prema svojoj
povijesti, sve krvave mrlje, sve zločine, ratne i protiv
čovječnosti, kao i zločine francuskog kolonijalizma u Alžiru, u
Indokini, na Madagaskaru i drugdje. Oh, kako je povijesna jasnoća
korisna za budućnost. Austrijski primjer pokazuje da je europska
zemlja, umjesto da se bori protiv klica rasizma, kadra da prijeđe
preko sudjelovanja u vladi stranke koja hvali bivše krvnike iz
Mauthausena. U Francuskoj, naprotiv, počast koja se ukazuje
žrtvama iz Velodrome d'hivera poziv je da se uništi svako
barbarstvo", u uvodniku lista piše Jean-Paul Pierot.