SABOR: PRIHVAĆENA ODLUKA DA SE PRISTUPI USTAVNIM PROMJENAMA

SABOR: PRIHVAĆENA ODLUKA DA SE PRISTUPI USTAVNIM PROMJENAMA Zastupnički dom Sabora prihvatio je u subotu većinom glasova Odluku da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske, čime je učinjen prvi korak prema transformaciji polupredsjedničkog u parlamentarni sustav vlasti. Suzdržani su u glasovanju bili zastupnici HDZ-a i HSP-a. U svakom političkom sustavu najveća je opasnost koncentracija moći, a upravo će se jasnim reguliranjem odnosa između zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, što je osnovna intencija prijedloga ustavnih promjena, spriječiti svaka moguća koncentracija moći, kazao je na kraju rasprave ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepan Ivanišević. Manjkavost prijedloga promjena i to što oporba nije sudjelovala u njegovoj pripremi, osnovni su razlozi suzdržanosti HDZ-a, kazao je Vladimir Šeks. Međutim, Šeks naslućuje i to kako promjene nisu usmjerene ka uvođenju čistog parlamentarnog, nego "kancelarsko-vladinog" sustava. Naime, u prijedlogu promjena stoji formulacija kako "Vlada usmjerava djelovanje parlamenta", no Šeks kaže kako je prije pisalo da Vlada "vodi i usmjerava" parlament što, po njegovu mišljenju, pokazuje želju Vlade da parlament zapravo odgovara njoj, te da od Sabora stvori tijelo koje bi trebalo samo izglasavati zakone. Bojazan od prevlasti Vlade nad parlamentom izrazili su i zastupnici HSP-a. Svi ostali zastupnici podržali su prijedlog ustavnih promjena, kojima su osnovni ciljevi onemogućiti koncentraciju moći u bilo kojem tijelu državne vlasti, uspostaviti vladavinu prava, te afirmirati lokalnu i regionalnu samoupravu. Stoga bi se, umjesto dosadašnjeg polupredsjedničkog, uveo parlamentarni sustav vlasti, s neposredno izabranim šefom države. Premda bi se ovlasti Predsjednika Republike smanjile, on bi zadržao ovlasti poglavara države i vrhovnog zapovjednika oružanih snaga, kao i određene ovlasti nad službama sigurnosti. Bio bi, također, odgovoran za rješavanje kriznih situacija između Sabora i Vlade. Te njegove ovlasti bile bi kod značajnih odluka ograničene institucijom supotpisa predsjednika Vlade. Vlada bi isključivo odgovarala Saboru, a njezine bi dužnosti i odgovornosti bile proširene. No, širenje odgovornosti Vlade bilo bi popraćeno i širenjem parlamentarnog nadzora nad njom. Vlada bi u određenim slučajevima mogla tražiti od Predsjednika Republike raspuštanje Zastupničkog doma Sabora i raspisivanje prijevremenih izbora. U raspravi je nekoliko zastupnika upozorilo da bi trebalo točno odrediti slučajeve kada bi Vlada to mogla učiniti kako bi se onemogućile česte parlamentarne krize. Ustavnim promjenama kane se ojačati i funkcije Sabora, posebice u području obrane i službi sigurnosti, i to preko posebnih saborskih povjerenika koji bi mogli kontrolirati rad tih službi. Sabor bi sudjelovao u procesu donošenju odluka izvršne vlasti, pa bi se Predsjednik Republike o važnim odlukama konzultirao s predsjednikom Sabora. I dalje bi se zadržao dvodomni parlament, no redefinirala bi se uloga Županijskog doma, pa bi u njemu bili jače predstavljeni posebni regionalni interesi. Ovakvo pozicioniranje triju najviših tijela državne vlasti osiguralo bi ravnotežu u njihovim odnosima i onemogućilo koncentraciju moći samo na jednom mjestu, kazao je u raspravi ministar Ivanišević. Ustavom bi, također, trebalo uvesti promjene u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, s ciljem decentralizacije vlasti. Trebalo bi provesti i korekcije u sudbenoj vlasti, kako bi se uspostavila njezina potpuna neovisnost. Prihvaćanjem ove Odluke učinjen je prvi korak ka promjeni Ustava. Najesen slijedi rasprava i utvrđivanje nacrta, a potom usvajanje prijedloga. Za utrđivanje nacrta ustavnih promjena zadužen je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Sabora. Time je završena šesta, izvanredna sjednica Zastupničkog doma.