GS:HRVATSKO GOSPODARSTVO: MIJENJAJU LI SE TRENDOVI NA BOLJE?

ZAGREB, 25. srpnja (Hina) - Oživljavanje proizvodnje i vrlo dobra turistička sezona, značajan porast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i nešto manji izvoza, ali i rast cijena viši od uobičajenog, i dalje izraženi problemi nelikvidnosti, najava vala stečajeva i time povećanja ionako vrlo visoke nezaposlenosti - samo su neki od pokazatelja aktualnog stanja hrvatskog gospodarstva. Predstavnici Vlade ovih su dana ocijenili kako se definitivno počinju mijenjati ekonomski trendovi (na bolje) i u realnom i financijskom sektoru. Prema posljednjim procjenama središnje banke pak ovogodišnji bi rast bruto domaćeg proizvoda mogao iznositi nešto više od ranije očekivanih 2,6 posto.#L# Po procjenama službene statistike, BDP je u prvom tromjesečju ove godine bio veći za 4 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije, čime je nastavljen njegov rast zabilježen u četvrtom tromjesečju lani. Po ocjenama analitičara Državnog zavoda za statistiku, to je znak da hrvatsko gospodarstvo polako izlazi iz recesije, te da se nakon prošlogodišnjeg realnog pada za 0,3 posto, u 2000. može očekivati realni rast BDP-a. Industrijska je pak proizvodnja u prvih šest mjeseci ove godine veća za 2,9 posto nego u istom vremenu lani, nakon prošlogodišnjeg pada od 1,4 posto. Samo u lipnju industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj zabilježila rast od 9,6 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom. Robni izvoz, izražen u dolarima, nakon početnog zamaha postupno se usporava. Tako je u prvih pet mjeseci vrijednost izvoza iznosila 1,66 milijardi dolara, što je 0,1 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je taj rast za prva četiri mjeseca iznosio 2,4 posto. Izraženo pak u kunama ukupni je izvoz roba u pet mjeseci iznosio 13,3 milijarde kuna, što je povećanje za 17,4 posto u odnosu na isto vrijeme lani. Pokazatelji o kretanju izvoza uz rast prometa u trgovini na malo (za 8,2 posto u prva četiri mjeseca) govore o određenom porastu potražnje za domaćim proizvodima. U Ministarstvu financija očekuju da će se takva kretanja u idućim mjesecima intenzivirati. Razlozi za optimizam, između ostalog, se nalaze i u očekivanjima vrlo dobre turističke sezone (ovih se dana bilježi za više od 30 posto veći broj turista nego lani), kako i najave jačeg otvaranja inozemnih tržišta hrvatskim proizvodima što bi sve za posljedicu trebalo imati porast potražnje za domaćim proizvodima. Napose nakon uključivanja u WTO i približavanja europskim integracijama, drže pak u HNB-u, očekuje se jačanje konkurentnosti, izvoza i investicija. Posljednji pokazatelji o kretanju cijena su pogoršani u odnosu na uobičajene, no, po ocjenama iz središnje banke, ima znakova da je riječ o privremenom "iskakanju" uslijed poskupljenja naftnih derivata i poreznih promjena, a ne o ubrzanju inflacije. Cijene na malo u lipnju su porasle za 1,9 posto u odnosu na mjesec prije, što je daleko najveći mjesečni porast maloprodajnih cijena u ovoj godini, a pripisuje se prije svega povećanju trošarina na benzin i pića. Inflacija je (na godišnjoj razini) sa svibanjskih 5 posto porasla na lipanjskih 7 posto. Najave pak pokretanja stečajeva za dvjestotinjak tvrtki, mogle bi povećati broj nezaposlenih, koji se inače u zadnja tri mjeseca, pod utjecajem sezonskog zapošljavanja, smanjuje. Krajem lipnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 342,1 tisuća nezaposlenih osoba, što je za 8,9 tisuća osoba ili 2,5 posto manje nego u mjesecu prije, ali i za 29,3 tisuće osoba, odnosno 9,4 posto više nego u prošlogodišnjem lipnju. Kada je riječ o potencijalnim kandidatima za stečaj - insolventnim tvrtkama treba reći da je tijekom prvih pet mjeseci zaustavljan rast prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje kao i broj insolventnih pravnih osoba. Po podacima ZAP-a, iznos nepodmirenih naloga u prvih se pet ovogodišnjih mjeseci smanjivao po stopi od 1,6 do 3,5 posto, da bi krajem svibnja iznosio (još uvijek vrlo visokih) 23,6 milijardi kuna, što je za 828 milijuna kuna manje nego krajem mjeseca prije, a za otprilike 3 milijarde kuna manje nego krajem 1999. U monetarnoj i bankovnoj sferi uz stabilnost tečaja bilježi se pak porast štednih depozita i značajno povećanje ukupnih likvidnih sredstva, ali je i nadalje prisutnu stagnaciju plasmana banaka. Po podacima koje je na svojoj prvoj tiskovnoj konferenciji prošlog tjedna iznio novi guverner HNB-a Željko Rohatinski, bruto devizne rezerve središnje banke dosegnule su rekordnih 3,6 milijardi dolara, što osigurava sevisiranje inozemnih dugova (u drugom dijelu godine na naplatu stiže 670 milijuna dolara glavnice inoduga) te omogućava daljnje zadržavanje stabilnosti tečaja. (Hina) ds