ZAGREB, 19. srpnja (Hina) - Izložba "Pokladno prerušavanje i maskiranje baranjskih Hrvata Šokaca" rezultat je dragocjene suradnje s prognanim baranjskim Hrvatima koja je nastavljena i nakon njihova povratka u Baranju. Na tragu je pak
višegodišnjih nastojanja Međunarodnoga centra za usluge u kulturi - Posudionice i radionice narodnih nošnji Zagreb na obnovi tekstilnoga narodnog rukotvorstva, istaknuo je pročelnik Gradskog ureda za kulturu mr. Dragutin Palašek, otvarajući večeras tu izložbu u galeriji "Fortezza" Klovićevih dvora na zagrebačkome Gornjem gradu.
ZAGREB, 19. srpnja (Hina) - Izložba "Pokladno prerušavanje i
maskiranje baranjskih Hrvata Šokaca" rezultat je dragocjene
suradnje s prognanim baranjskim Hrvatima koja je nastavljena i
nakon njihova povratka u Baranju. Na tragu je pak višegodišnjih
nastojanja Međunarodnoga centra za usluge u kulturi - Posudionice i
radionice narodnih nošnji Zagreb na obnovi tekstilnoga narodnog
rukotvorstva, istaknuo je pročelnik Gradskog ureda za kulturu mr.
Dragutin Palašek, otvarajući večeras tu izložbu u galeriji
"Fortezza" Klovićevih dvora na zagrebačkome Gornjem gradu.#L#
Na izložbi je predstavljen dio osebujne hrvatske folklorne
baštine, a priređena je u sklopu 34. međunarodne smotre folklora
što se, od danas pa do 23. srpnja, održava u Zagrebu pod
pokroviteljstvom Hrvatskoga državnog sabora.
Ovogodišnja Smotra posvećena je jednoj osobitoj temi, temi poklada
ili karnevala, rekla je stručna ravnateljica Smotre dr. Zorica
Vitez. Simbolika poklada kao vremena kada se čovjek obračunava s
nevoljama protekle godine u jednoj od svojih najdražih uloga - homo
ludensa - čovjeka koji se igra, prerušava i privremeno oslobađa
društvenih stega, za dr. Vitez čini se i dobrim odabirom za početak
novoga tisućljeća.
Kako ističe autor Josip Forjan, izložba se uklapa u temu
ovogodišnje smotre, a posjetiteljima pruža uvid u dio raznovrsne i
bogate baštine baranjskih Šokaca koji su pokladne običaje
kontinuirano održavali do najnovijih vremena.
Ti su običaji, podsjeća Forjan, zamrli jedino za vrijeme
Domovinskoga rata, ali su obnovljeni odmah nakon povratka Hrvata i
reintegracije Baranje, zauzevši tako ponovno svoje mjesto u životu
baranjskoga čovjeka. Forjan ističe da i najnovija istraživanja
potvrđuju da Baranjci i danas rado održavaju pokladne običaje,
držeći ih gotovo simbolom kulturnoga i nacionalnog identiteta.
Izložba daje uvid u raznovrstan i karakterističan način
prerušavanja i maskiranja baranjskih Hrvata Šokaca u pokladnome
razdoblju. Uz ostalo, posjetitelji će se upoznati s pokladnim
likovima koji se mogu podijeliti u nekoliko skupina: male fašange
ili male buše, lipe (lipi) buše i strašne (strašni) buše. To je
podjela s obzirom na pokladno razdoblje kojemu pripadaju pokladni
likovi, životnu dob sudionika i način na koji su prerušeni. Za sve
ostale pokladne likove koji ne pripadaju ni jednima niti drugima
rabi se jednostavno naziv buše.
(Hina) ip mć