ZAGREB, 19. srpnja (Hina) - U relativno kratkom roku doći će do određenih promjena u monetarnom sustavu i nekim elementima monetarne politike, ali pritom ne dovodeći u pitanje osnovne elemente te politike - stabilnost i likvidnost.
Promjene će ići u tri smjera, a zajednički im je element nastojanje da se monetarni sustav učini što transparentnijim i učinkovitijim, istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare novi guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski.
ZAGREB, 19. srpnja (Hina) - U relativno kratkom roku doći će do
određenih promjena u monetarnom sustavu i nekim elementima
monetarne politike, ali pritom ne dovodeći u pitanje osnovne
elemente te politike - stabilnost i likvidnost. Promjene će ići u
tri smjera, a zajednički im je element nastojanje da se monetarni
sustav učini što transparentnijim i učinkovitijim, istaknuo je na
današnjoj konferenciji za novinare novi guverner Hrvatske narodne
banke (HNB) Željko Rohatinski.#L#
Najavljene promjene objasnio je potrebom da se, i zbog
približavanja europskim integracijama, sustav učini
transparentnijim, te nekim objektivnim unutarnjim potrebama. To
zahtjeva i određene promjene zakonskih propisa, a u pripremi su
radne verzije novih zakona o HNB-u i o bankama.
Prvi smjer promjena, kaže Rohatinski, je želja središnje banke
unaprijediti sustav nadzora i kontrole poslovanja banaka,
prvenstveno boljeg preventivnog djelovanja.
Drugi je element reguliranje odnosa, uključivo i organizacijske
oblike suradnje, s Ministarstvom financija kako bi se ukupna
ekonomska politika učinila učinkovitijom, ali ne, ističe
Rohatinski, na uštrb gubljenja samostalnosti i ispreplitanja
ingerencija. Ta suradnja mora biti konstruktivna s time da svaka
institucija zadržava autonomiju i samostalno izvršava svoje
zakonske obveze, rekao je Rohatinski.
Treći smjer promjena težit će povećanju učinkovitosti instrumenata
monetarne politike i njihova stavljanja u funkciju širenja i
unapređenja tržišta kapitala, objasnio je.
Guverner nije želio govoriti o detaljima promjena monetarnih
instrumenata, ali je, na upite novinara, istaknuo da one nemaju
nikakve veze s dokumentom kojega je izradila uža skupina Vijeća
ekonomskih savjetnika Ministarstva financija vezano za rješavanje
problema nelikvidnosti. HNB cijeni svaki dobronamjerni pokušaj
ukazivanja na moguća rješenja određenih ekonomskih problema u
zemlji. Shvaćamo da je takav bio i pokušaj u dokumentu o
nelikvidnosti, a koji želi biti cjelovit i zašao je i u pojedina
pitanja u ingerneciji HNB-a. Međutim, HNB će donositi svoje odluke,
voditi svoju politiku isključivo u skladu sa svojim zakonskim
ingerencijama. Procjene ćemo temeljiti na svom sagledavanju stvari
i snositi svu odgovornost za ono što ćemo prihvatiti, istaknuo je.
Rohatinski je najavio i nastavak razgovora s MMF-om, čija Misija
sutra ponovno dolazi u Hrvatsku. To će ipak biti još uvijek
razgovori na tehničkoj razini, Misija prije svega dolazi da snimi
ekonomsku sitauciju, sagleda određene projekcije kako bi imala
elemente za početak pravih pregovora (o stand-by aranžmanu) koji će
biti na jesen i mi ćemo im takve informacije i pružiti, kazao je.
Govoreći okvirno o situaciji u monetarnoj politici, Rohatinski je
kazao da su bruto devizne rezerve HNB-a jučer dosegnule rekordnih
3,6 milijardi dolara, a odbiju li se obvezne devizne rezerve
poslovnih banaka, devizne rezerve središnje banke iznose 2,9
milijardi dolara. To, ističe Rohatinski, omogućava stabilnost u
održanju eksterne likvidnosti, iako će na naplatu u drugoj polovici
ove godine doći oko 670 milijuna dolara glavnice inozemnog duga, te
daljnje zadržavanje stabilnosti tečaja. Očekuje također da će se
devizne rezerve povećati, s obzirom na turističku sezonu.
Kretanje deviznih rezervi, ističe, pozitivno se odražava i na
unutarnje monetarne tokove. Osvrćući se pritom na neke ocjene da je
monetarna politika prerestriktivna, naveo je da je monetarna baza
krajem lipnja bila osam posto, a novčana masa 13 posto nominalno
veća nego isti mjesec prošle godine.
Podatci da je jučer stopa primarne likvidnosti banaka bila 2,8
posto, da banke imaju upisane blagajničke zapise HNB-a u iznosu 2,6
milijardi kuna, te 1,2 milijarde kuna trezorskih zapisa
Ministarstva financija, indikator su, kaže Rohatinski, dobre
likvidnosti poslovnih banaka.
Rohatinski, uz kojega su bili i zamjenik guvernera Boris Vujčić, te
viceguverneri Relja Martić, Čedo Maletić i Tomislav Presečan,
konferenciju za novinare održao je nakon konstituirajuće sjednice
novog Savjeta HNB-a. Novo je rukovodstvo središnje banke, te novi
Savjet imenovan na prošlotjednoj sjednici Zastupničkog doma
Sabora. Objašnjavajući okolnosti dolaska novih ljudi na čelo HNB-
a, Rohatinski ističe da su one vezane uz efekt političkih promjena,
prije svega na međunarodnarodni položaj Hrvatske, mogućnost
približavanja EU-u i snažnijeg uključivanja u integracijske
procese. No, drugo su obilježje tih okolnosti "nespretni potezi u
javnosti" koji su, kaže, na određeni način otežali rad HNB-a i
njenog novog čelništva. Stoga je, dodaje, zadaća i nove ekipe HNB-a
i Savjeta da izgradi svoju vjerodostojnost.
(Hina) bn ds