LJUBLJANA, 18. srpnja (Hina) - Nastavi li počete zakonodavne reforme i ubrza li njihov tempo, Slovenija će ostati među vodećim državama koje pregovaraju o punopravnom članstvu u Europskoj uniji, ali zasad nije moguće reći kada će
petnaetorica otvoriti svoja vrata prvoj novoj članici iz skupine tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe, kazao je u utorak visoki dužnosnik EU.
LJUBLJANA, 18. srpnja (Hina) - Nastavi li počete zakonodavne
reforme i ubrza li njihov tempo, Slovenija će ostati među vodećim
državama koje pregovaraju o punopravnom članstvu u Europskoj
uniji, ali zasad nije moguće reći kada će petnaetorica otvoriti
svoja vrata prvoj novoj članici iz skupine tranzicijskih zemalja
srednje i istočne Europe, kazao je u utorak visoki dužnosnik EU.
#L#
Takvu je poruku, za svog prvog posjeta Sloveniji, izrekao
povjerenik za širenje EU Guenter Verheugen zaključujući u utorak
svoj dvodnevni posjet.
U dvadesetminutnom govoru zastupnicima slovenskog parlamenta
Verheugen je naglasio da je odluka o proširenju EU - iako nosi neke
rizike i na strani sadašnjih članica i na strani država koje
pregovaraju o članstvu - projekt od izuzetne važnosti. Riječ je o
projektu koji bi se mogao realizirati između 2003. i 2005. godine.
No on je ovisan o zakonodavnoj prilagodbi kandidatkinja i reformama
koje će provesti sadašnje članice EU.
Pritom je - otklanjajući rezerve koje se ponekad u Sloveniji mogu
čuti - istaknuo da ulazak u EU neće oslabiti nego pojačati
nacionalni i kulturni identitet novih članica, pa i onih manjih. EU
neće postati "superdržava", odnosno savez europskih država po
uzoru na SAD, rekao je.
"Od tehničkog izraza 'proširenje Europske unije' bliskiji mi je
izraz 'stvaranje europskog jedinstva'. EU brani nacionalni i
kulturni identitet država", rekao je parlamentarcima Verheugen.
U pogledu rezervi pred prijenosom dijela suverenosti rekao je da je
jedan od razloga za postojanje EU shvaćanje da nacionalne države
same po sebi nemaju dovoljno snage braniti nacionalne interese i da
je osnovni motiv proširenja EU stvaranje jedinstvene Europe,
temeljene na zajedničkim vrijednostima, što je ireverzibilan
proces.
Verheugen je podsjetio da niti prva integracijska osovina,
stvaranje Zajednice za ugljen i čelik, nije bila integracija s
ekonomskim nego vrijednosnim motivom. Ona je trebala spriječiti
korištenje industrijskih kapaciteta za ratne ciljeve. Pa čak i
zemlje koje su u prvom krugu širenja pristupile Europskoj zajednici
(Španjolska, Portugal) time su željele zajamčiti da će se zauvijek
osloboditi diktatorskih režima.
Verheugen je slovenskim parlamentarcima preporučio što brže
odvijanje reformi i pritom istaknuo prioritete: liberalizaciju
bankarstva i osiguravajućih društava i telekomunikacijskih
usluga, ali i izmjenu sadašnjeg zakona o poduzećima.
Odgovarajući na nekoliko pitanja zastupnika Državnog zbora,
istaknuo je da je pitanje zatvaranja duty-free trgovina na
granicama s Italijom i Austrijom od slovenske strane zbog
potpisanog ugovora više političko pitanje kojim Ljubljana treba
dokazati poštovanje preuzetih obveza nego ekonomsko pitanje s
nekom većom gospodarskom težinom.
Osim toga, neopravdanim je ocijenio strahovanja od ideje o
europskoj federaciji. Ta zamisao njemačkog ministra vanjskih
poslova Joschke Fischera bila je pogrešno shvaćena, dodao je
Verhuegen, a isto tako i ideja o "čvrstoj jezgri" EU kao posebnom
klubu država iz koje bi druge članice bile isključene.
Zastupnik u slovenskom parlamentu Jelko Kacin upozorio je naime u
svome pitanju europskog povjerenika na stajalište slovenskih
političara kako njihovo iskustvo iz bivše SFRJ pokazuje da je u
federacijama više od forme problematičan njihov sadržaj.
Europskog povjerenika primio je u Ljubljani i bivši premijer Janez
Drnovšek na sjedištu svoje stranke, liberalnih demokrata.
(Hina) fl rt