FR-YU-puč-Parlament-Izbori-Političke stranke-Vlada FR-LIBERATION 6.7.USTAVNI PUČ U SRBIJI FRANCUSKALIBERATION6. VII. 2000.Prema ustavnom puču u Srbiji"Danas su u Beogradu žurno sazvana oba doma jugoslavenske savezne skupštine kako bi
raspravljala o ustavnoj reformi koja će predsjedniku Slobodanu Miloševiću, koji je prije godinu dana optužen za ratne zločine i za zločine protiv čovječnosti, omogućiti da ostane na vlasti i nakon završetka mandata. Prema sadašnjem Ustavu koji je donesen 1992., mandat Miloševića kojeg je parlament izabrao na četiri godine, istječe 2001. i ne može se obnoviti. Prvi čovjek u Beogradu ne može ciljati ni na dužnost predsjednika Srbije na kojemu je bio deset godina.Prema radiju B-92, zastupnici bi istodobno trebali odlučiti o biranju predsjednika Jugoslavije (Srbija-Crna Gora) na općim izborima, dok su ga do sada birali zastupnici u oba doma skupštine; kao i o biranju zastupnika gornjeg doma, doma republika, koje su do sada imenovali srpski i crnogorski parlament.To nije prvi put da Miloševićev režim pokušava nametnuti izbor saveznog predsjednika na općim izborima. U ljeto 1997. od takvog je plana morao odustati zbog protivljenja crnogorske oporbe koja je
FRANCUSKA
LIBERATION
6. VII. 2000.
Prema ustavnom puču u Srbiji
"Danas su u Beogradu žurno sazvana oba doma jugoslavenske savezne
skupštine kako bi raspravljala o ustavnoj reformi koja će
predsjedniku Slobodanu Miloševiću, koji je prije godinu dana
optužen za ratne zločine i za zločine protiv čovječnosti, omogućiti
da ostane na vlasti i nakon završetka mandata. Prema sadašnjem
Ustavu koji je donesen 1992., mandat Miloševića kojeg je parlament
izabrao na četiri godine, istječe 2001. i ne može se obnoviti. Prvi
čovjek u Beogradu ne može ciljati ni na dužnost predsjednika Srbije
na kojemu je bio deset godina.
Prema radiju B-92, zastupnici bi istodobno trebali odlučiti o
biranju predsjednika Jugoslavije (Srbija-Crna Gora) na općim
izborima, dok su ga do sada birali zastupnici u oba doma skupštine;
kao i o biranju zastupnika gornjeg doma, doma republika, koje su do
sada imenovali srpski i crnogorski parlament.
To nije prvi put da Miloševićev režim pokušava nametnuti izbor
saveznog predsjednika na općim izborima. U ljeto 1997. od takvog je
plana morao odustati zbog protivljenja crnogorske oporbe koja je
držala da je to napad na načelo jednakosti između republika.
Sadašnji sustav predviđa da se svaki drugi mandat vrhovna dužnost
povjeri predstavniku jedne ili druge republike. U slučaju biranja
na općim izborima, nijedan crnogorski predstavnik nema zapravo
izgleda pred srpskim predstavnikom, zbog demografske neravnoteže
između Crne Gore koja ima tek 650 tisuća stanovnika i Srbije koja ih
ima 8 do 9 milijuna.
Iznenadno sazivanje skupštine izazvalo je žestoke reakcije, kako u
Crnoj Gori, tako i u srpskoj oporbi. Crnogorski reformatori koji se
protive Miloševiću, a vladaju u Crnoj Gori, i krugovi u srpskoj
oporbi, gotovo su istim riječima osudili spletke Miloševića koji
želi zauvijek ostati na vlasti, i napad na federaciju. 'Mislim da
ustavnom reformom Milošević želi ojačati vlast i biti doživotni
predsjednik', izjavio je u crnogorskoj prijestolnici vođa
parlamentarne skupine Demokratske partije socijalista (DPS) koja
je na vlasti u Crnoj Gori. 'To je izravan napad Slobodana Miloševića
na savezne ustroje' u zemlji, dodao je. Zastupnik iz glavne srpske
oporbene stranke, Srpskog pokreta obnove (SPO), Toma Jeremić, čije
riječi prenosi B-92, smatra da je ovaj potez 'vrsta ustavnog
državnog udara' i plaši se da bi mogao dovesti do 'rušenja treće
Jugoslavije' (prva je bila monarhija iz 1918., a druga Titova, op.
ur.). Predsjednik reformista iz Vojvodine, pokrajine na sjeveru
Srbije, već je dao do znanja da neće sudjelovati na sjednici
skupštine koju je nazvao 'lakrdijom'.
U sadašnjem saveznom parlamentu većinu ima koalicija koju čini
Socijalistička partija Srbije (SPS) koju predvodi Milošević,
Ujedinjena jugoslavenska ljevica (JUL) čija je predsjednica
njegova supruga Mira Marković i Srpska radikalna stranka (SRS) s
ultranacionalističkim vođom Vojislavom Šešeljem. Taj savez nije
tako jedinstven kako se čini. Prošlog je tjedna vlada morala
odgoditi glasovanje o antiterorističkom zakonu zbog protivljenja
radikala.
Crnogorski reformatori bojkotiraju savezni parlament otkako je
nezakonito odbio potvrditi izaslanstvo koje je imenovala nova
većina u crnogorskom parlamentu izabranom 1998. Otada Crna Gora
više ne priznaje nijedan savezni zakon koji se donese u tom
parlamentu. Moguća je nova kriza, jer vjerojatno neće priznati ni
nove dopune Ustava", izvješćuje Helene Despić-Popović.