ZAGREB/ŽENEVA, 17. srpnja (Hina) - Potpisom na Protokol o primitku Republike Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), danas je u Ženevi završio sedmogodišnji postupak prijema Hrvatske u jednu od najznačajnjih svjetskih
organizacija, koja broji 136 članica i pokriva gotovo 90 posto svjetske trgovinske razmjene.
ZAGREB/ŽENEVA, 17. srpnja (Hina) - Potpisom na Protokol o primitku
Republike Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), danas
je u Ženevi završio sedmogodišnji postupak prijema Hrvatske u jednu
od najznačajnjih svjetskih organizacija, koja broji 136 članica i
pokriva gotovo 90 posto svjetske trgovinske razmjene. #L#
Glavno vijeće WTO-a na današnjoj je sjednici dvotrećinskom većinom
donijelo i formalnu odluku o prihvatu cjelokupnog završnog
izvješća o prijemu Hrvatske te istodobno pozvalo hrvatsku Vladu na
potpis Protokola. Protokol je, nakon sjednice Vijeća, potpisao
ministar gospodarstva Goranko Fižulić, a pozdrave i najbolje želje
Hrvatskoj uputili su glavni direktor WTO-a Mike Moore i
predsjedavajući Glavnog vijeća, norveški veleposlanik Kare Bryn.
Nakon potpisivanja Protokola, slijedi ratifikacija odnosno
potvrđivanje u Hrvatskom državnom saboru, što bi se trebalo učiniti
odmah na rujanskom zasjedanju. Nakon toga će Vlada o tome
izvijestiti Tajništvo WTO-a te će trideset dana nakon toga Protokol
o primitku Republike Hrvatske u WTO i službeno stupiti na snagu.
Međunaslov: Sedam godina pregovaranja
Iznimno složen i zahtjevan postupak učlanjenja Republika Hrvatska
u WTO teče od listopada 1993. kada je Hrvatska postala promatrač u
WTO-u. Sam je postupak počeo dostavljanjem Memoranduma o
vanjskotrgovinskom sustavu RH u lipnju 1995. Istodobno su
prevedeni svi zakoni s područja vanjskotrgovinskog i ukupnog
gospodarskog sustava. Zainteresirane zemlje članice dostavile su
više od 700 pitanja, na koja je u idućim godinama odgovoreno.
U kolovozu 1995. osnovana je Radna skupina za prijem Hrvatske u WTO
s predstavnicima niza zemalja (SAD, EU, Japan, Turska, Slovenija,
Mađarska Australija, Češka, Slovačka, Švicarska, Indija,
Urugvaj....). Prva sjednica Radne skupine održana je 1. travnja
1996. i od tada zapravo počinju višestrani i dvostrani pregovori o
carinskim koncesijama te specifičnim obvezama u trgovini uslugama,
odnosno dogovori o najvišoj dopuštenoj razini carina te uvjetima za
pristup tržištu usluga u Hrvatskoj.
Postupak usklađivanja zakonodavstva s odredbama WTO-a završen je u
lipnju 1999., a u rujnu iste godine završen je cjelokupan posao
pregovoranja, osim u dijelu koji se odnosi na specifične obveze
Hrvatske na području audiovizualnih usluga, zbog čega postupak
nije mogao biti formalno okončan.
Međunaslov: Razlozi francuske blokade prijama
I kada su svi očekivali da će Hrvatska na godišnjoj Ministarskoj
konferenciji u Seattleu (u studenom 1999.) nastupiti kao
pounopravna i službena članica WTO-a, Francuska je zbog pitanja
uređenja trgovine audiovizualnim djelima izašla sa stavovima koji
su onemogućili postizanje konsenzusa u EU o hrvatskoj ponudi za
uređivanje trgovine audiovizualnim djelima.
Traba podsjetiti da članice WTO-a u pregovorima u tzv. urugvajskoj
rundi (1986-1994) nisu uspjele postići suglasnost o tome da se
audiovizualne usluge izričito stave u nadležnost WTO-a, pa je to
pitanje "prešutno" ostalo izvan obuhvata obvezujućih ugovora
dogovorenih u WTO-u. SAD je zastupao stanovište da i audiovizualne
usluge trebaju slijediti opći trend liberalizacije, a EU, držeći da
je riječ o kulturnom dobru, da se za njih ne utvrđuju opća pravila
koja bi uredila obvezujući način postupanja svih članica WTO-a na
tom području.
Stoga su pregovori, sada izravni EU i SAD-a o isključivo tom
području, produžili hrvatski prijem za deset mjeseci te su krajem
lipnja ove godine završeni kompromisom kojim se Hrvatska prihvaća
na osnovu tzv. baltičkog modela, kompromisnog načina na koji su u
WTO primljene baltičke zemlje.
Međunaslov: Što znači ulazak Hrvatske u WTO?
Ulaskom Hrvatske u WTO doći će do ujednačavanja carinskih stopa za
pojedine industrijske proizvode i djelatnosti sukladno svjetskim
rješenjima, a hrvatski su pregovarači uspjeli u pregovorima
izboriti dulje vrijeme prijelaznog razdoblja primjene - od dvije do
pet godina za osjetljive industrijske proizvode te od dvije do
sedam za poljoprovredno-prehrambene. Istodobno hrvatski
izvoznici pri izlasku na svjetska tržišta imaju ravnopravne uvjete
i jasno definirana pravila trgovine u svakoj članici WTO-a. Bitna
odrednica članstva u WTO-u je i izravan utjecaj na privlačenje
stranog kapitala i ulaganja.
Hrvatska se obvezala da će svake godine postupno, sukladno
dogovoru, primjenjivati sniženu razinu carina, dok se ne postigne
krajnja razina iz Obvezujućeg rasporeda. A to znači da bi, nakon pet
godina prilagodbe, prosječna nominalna stopa carine za
industrijske proizvode s dosadašnjih oko 10 posto trebala doći do
razine oko 5,34 posto (na početku 2005.). Po završetku pak
sedmogodišnjeg razdoblja prilagodbe za poljoprivredno-
prehrambene proizvode postojeća carinska stopa od 33,7 posto
trebala bi biti prepolovljena i iznosit će početkom 2007. 16,4
posto. Hrvatska bi to trebala doseći postupno, donoseći za svaku
godinu novu, sniženu carinsku tarifu.
Prvi je pak korak u snižavanju carinske zaštite, nedavno doneseni
novi Zakon o carinskoj tarifi, koji se primjenjuje od 1. srpnja ove
godine. Od tada je carinska stopa za industrijske proizvode
smanjena na prosječnih oko 6,35 posto, dok će za popljoprivredno-
prehrambene proizvoda (sa 30 posto na prosječnih 21,2 posto
uključivo i ribe i riblje prerađevine) primjenjivati od dana
službenog prijama Hrvatske u WTO, a što će se po svemu sudeći
dogoditi u listopadu.
(Hina) db/bn ds