GB-FR-YU-HR-KRIZE-Organizacije/savezi-Politika BBC 15. VII. TISAK BRITANSKI RADIO - BBC15. VII. 2000.Pregled tiskaNaslovnim stranicama subotnjih izdanja britanskih dnevnih listova velikog formata dominira jedna francuska tema. Gotovo
svi listovi na naslovnim stranicama donose fotografije piknika kojim su Francuzi na svoj nacionalni praznik 14. srpnja, dan pada Bastilje, odlučili obilježiti početak novog tisućljeća. Mnogi pritom ne propuštaju priliku uputiti i koji žalac na račun londonske Milenijske kupole i onoga što se u njoj može vidjeti, a čime je Britanija obilježila dolazak novog milenija. Tako 'The Daily Telegraph' objavljuje intervju s arhitektom lordom Rogersom koji ju je i projektirao, i u kojemu on kaže kako u onome što sada može vidjeti nedostaje vizija, dok za svečano otvaranje kaže kako je bilo katastrofa: Britanija u svom najgorem izdanju. 'The Financial Times' izvještavajući o tom 990 kilometara dugom pikniku, koji se protezao duž pariškog meridijana, kaže kako loše vrijeme nije omelo Francuze da se masovno odazovu proslavi, iako je na pikniku bilo manje od 4 milijuna ljudi na koje se računalo. Na piknik, na koji su ljudi sami donosili svoju hranu i piće, a za čije je upriličenje utrošeno gotovo 5 milijuna funta, bilo je
BRITANSKI RADIO - BBC
15. VII. 2000.
Pregled tiska
Naslovnim stranicama subotnjih izdanja britanskih dnevnih listova
velikog formata dominira jedna francuska tema. Gotovo svi listovi
na naslovnim stranicama donose fotografije piknika kojim su
Francuzi na svoj nacionalni praznik 14. srpnja, dan pada Bastilje,
odlučili obilježiti početak novog tisućljeća. Mnogi pritom ne
propuštaju priliku uputiti i koji žalac na račun londonske
Milenijske kupole i onoga što se u njoj može vidjeti, a čime je
Britanija obilježila dolazak novog milenija. Tako 'The Daily
Telegraph' objavljuje intervju s arhitektom lordom Rogersom koji
ju je i projektirao, i u kojemu on kaže kako u onome što sada može
vidjeti nedostaje vizija, dok za svečano otvaranje kaže kako je
bilo katastrofa: Britanija u svom najgorem izdanju.
'The Financial Times' izvještavajući o tom 990 kilometara dugom
pikniku, koji se protezao duž pariškog meridijana, kaže kako loše
vrijeme nije omelo Francuze da se masovno odazovu proslavi, iako je
na pikniku bilo manje od 4 milijuna ljudi na koje se računalo. Na
piknik, na koji su ljudi sami donosili svoju hranu i piće, a za čije
je upriličenje utrošeno gotovo 5 milijuna funta, bilo je
proizvedeno više od 500 kilometara specijalnog stolnjaka. Bio je
to, piše 'The Financial Times' najjednostavniji način da se, što je
moguće veći broj ljudi okupi zajedno kako bi se obilježio
nacionalni praznik na početku novog tisućljeća.
Kada je pak riječ o zbivanjima na prostorima bivše Jugoslavije,
danas se njima bavi jedino 'The Guardian', izvješćujući o situaciji
u Kosovskoj Mitrovici i teškom položaju Srba koji su još ostali na
Kosovu. List prenosi riječi svećenika, oca Save iz Gračanice, kojeg
inače drže glasnogovornikom umjerenih Srba na Kosovu, a koji kaže
kako je godinu dana po završetku rata jedna represija i
diskriminacija zamijenila drugu. Samo su se uloge promijenile,
kaže otac Sava.
Njegovu tvrdnju na svoj način podupire i Paula Gedini,
glasnogovornica UNHCR-a u Prištini, koja kaže kako su većina
pripadnika etničkih manjina na Kosovu zatvorenici u svojim
domovima. List zaključuje kako je međunarodna zajednica svjesna da
nešto hitno mora poduzeti kako bi uoči lokalnih izbora koji se
trebaju na Kosovu održati u listopadu, popravila položaj Srba i
odnos Albanaca prema njima.
U jednom drugom članku 'The Guardian' donosi prikaz zaključaka
studije koju je sačinila skupina stručnjaka u institutu Basic, što
je skraćenica za British American Security Information Center. U
studiji se kaže kako je situacija na Kosovu dramatično pokazala
potrebu da Europska unija uspostavi snage, čiji bi zadatak bio da
hitno reagiraju na sprječavanje sukoba u Europi, a u čijim bi
ovlastima bilo sve, od čišćenja mina do pružanja pravnih i
medicinskih usluga. Studijom se predlaže da u tim snagama bude od 15
do 20 tisuća ljudi koji bi bili u stanju da budu razmješteni i
započnu djelovati u roku od 24 sata uz odgovarajuću obavještajnu i
komunikacijsku podršku.
'The Times' pak piše o cijeni britanske uloge na Kosovu, pa kaže
kako je Britanija na Kosovo prošle godine potrošila 325 milijuna
funta i da se predviđa da će na financiranje svoje uloge u sastavu
tamošnjih međunarodnih snaga tijekom iduće tri godine utrošiti još
560 milijuna funta.
(BBC)