ZAGREB, 13. srpnja (Hina) - Ovogodišnja žetva pšenice je završena, a sa 230.920 požnjevenih hektara proizvedeno je više 1.008.452 tone pšenice. Prosječan je prinos 4,37 tona po hektaru iznad svih očekivanja, izjavio je na današnjoj
sjednici Vlade ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić podnoseći izvješće o rezultatima žetve, stanju zaliha i pripremama za otkup ovogodišnjeg roda pšenice.
ZAGREB, 13. srpnja (Hina) - Ovogodišnja žetva pšenice je završena,
a sa 230.920 požnjevenih hektara proizvedeno je više 1.008.452 tone
pšenice. Prosječan je prinos 4,37 tona po hektaru iznad svih
očekivanja, izjavio je na današnjoj sjednici Vlade ministar
poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić podnoseći izvješće o
rezultatima žetve, stanju zaliha i pripremama za otkup
ovogodišnjeg roda pšenice. #L#
Urod je znatno veći od prijašnjih prognoza, a unatoč tomu što je
žetva počela znatno ranije (10 do 15 dana nego je uobičajeno), te
lošim klimatskim uvjetima, pšenica je izvanredne kvalitete. Tako
se prosječna hektolitarska masa kreće od 82 do 86 kilograma
(standard je 76 kilograma), a i troškovi žetve su minimalni jer je
pšenica bila s vlagom od tek 11 do 12 posto.
U usporedbi s prošlom godinom, požete su površine znatno niže (za
86.209 hektara), a ukupan je urod više nego dvostruk (prošle je
godine požeto 469.778 tona).
U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva ističu kako su ove godine
dobre rezultate u proizvodnji pšenice postigla i seljačka
gospodarstva tako da su im se prinosi približili i nekim poznatim
kombinatima. Prosječan prinos posljednjih se godina ujednačio na
razini od 4,3 tone po ha.
Ovogodišnji su se prinosi po hektaru kretali od najmanjih 2,2 tone
po hektaru u Splitsko-dalmatinskoj, do 5,2 tone po ha koliko je
ostvareno u Osječko-baranjskoj i Požeško-slavonskoj županiji.
Sukladno dugogodišnjim saznanjima od ukupno proizvedene pšenice
tržištu se ponudi između 68 i 70 posto, a ove se godine očekuje da će
ponuda na tržištu biti veća zbog besparice pa se procjenjuje da će
seljačka gospodarstva htjeti prodati što više pšenice.
U silosima se, prema informacijama Ministarstva i Žitozajednice,
nalazi 693.900 tona, od čega 423.980 tona pšenice seljaka.
Vlada je danas izviještena i o provedbi odluke o izvozu 200.000 tona
pšenice iz robnih zaliha, poslu koji je povjeren osječkoj tvrtki
IN-CUBO i zagrebačkoj Agrokor trgovini. No, u skladištima
Ravnateljstva za robne zalihe utvrđen je manjak od 96.000 tona
pšenice. Tako je na raspolaganju tek 74.000 tona, a Vladinom će se
odlukom do 200.000 tona za izvoz otkupiti od seljačkih
gospodarstava koja su svoju pšenicu predale u silose.
Manjak pšenice, ukupne vrijednosti 119 milijuna kuna, utvrđen je
kod 13 skladištara, a najveći, od 42.518 tona ili 52,72 milijuna
kuna, u županjskoj tvrtki Slavonija. Slijedi "Božji dar sunca" iz
Čazme (13,6 milijuna kuna), Siltom iz Garešnice (13,6 milijuna),
virovitički Poljopromet (9,2 milijuna kuna), Korina proizvodnja iz
Novske (5,9 milijuna kuna), a tu su i tvrtke Labotera iz Gunje, PK
Sloboda iz Ogulina, MPT Metkovka iz Metkovića, Klasje Slatina,
Žitar d.d. D. Miholjac, PG Lukač (u stečaju) te PZ Drava iz
Čađavice.
O problemu nedostatka pšenice u robnim zalihama, te općenito
problem poslovanja robnih zaliha Vlada će puno opširnije, kako je
najavljeno, raspravljati na idućoj sjednici. Vlada najavljuje i
promjenu modela, forsiranje tržišnog modela koji će unijeti više
reda nasuprot starom modelu koji nas je suočio s krađama i
kriminalom, kaže premijer Ivica Račan.
(Hina) mku/bn ds