ZAGREB, 4. srpnja (Hina) - Ovogodišnja žetva pšenice, prema očekivanjima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, trebala bi biti gotova do kraja ovoga tjedna. Iako su prve procjene bile da će urod zbog suše biti manji čak do 20 posto,
to se ipak nije dogodilo, naprotiv u Ministarstvu kažu kako su prinosi dobri. Procjenjuje se da će ukupni urod pšenice iznositi oko 900.000 tona, što će biti dostatno za potrebe mlinsko-pekarske industrije, sjemena za sjetvu, te izvoz određenih količina.
ZAGREB, 4. srpnja (Hina) - Ovogodišnja žetva pšenice, prema
očekivanjima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, trebala bi
biti gotova do kraja ovoga tjedna. Iako su prve procjene bile da će
urod zbog suše biti manji čak do 20 posto, to se ipak nije dogodilo,
naprotiv u Ministarstvu kažu kako su prinosi dobri. Procjenjuje se
da će ukupni urod pšenice iznositi oko 900.000 tona, što će biti
dostatno za potrebe mlinsko-pekarske industrije, sjemena za
sjetvu, te izvoz određenih količina.#L#
Prema dostupnim podacima sa ukupno 234.958 hektara površina pod
pšenicom do jučer je žetva obavljena na više od 70 posto površina.
Prosječan prinos po hektaru je 4,43 tone, a ukupno je požnjeveno
729.683 tone pšenice. U najvećoj hrvatskoj žitnici tj. površinama
Osječko-baranjske županije žetva je obavljena na gotovo 80 posto
površina (na 47.908 ha od 60 tisuća ha). Dobiveno je ukupno 244.331
tone pšenice, a prosječan je prinos iznosio visokih 5,10 tona po
hektaru.
Nešto veći prinos ostvaren je još samo u Požeško-slavonskoj
županiji 5,20 tona (ukupno proizvedeno 58.240 tona).
Visok prinos po hektaru ostvaren je i na žitnicama Vukovarsko-
srijemske županije i to 4,9 tona po hektaru. Sa ukupno 33.637 ha,
odnosno 85 posto zasijanih površina dobiveno je 164.821 tona
pšenice.
Prosječni prinosi po površini vrlo su šaroliki i kreću se od
najnižih u Krapinsko-zagorskoj županiji 1,8 tona, 3,9 tona u
Brodsko-posavskoj županiji, do 4,47 tona u Virovitičko-podravskoj
i itd.
U Ministarstvu ističu kako je ovogodišnje dugo sušno razdoblje
praćeno visokim temperaturama i nedostatkom vlage, uvjetovalo
prisilnu zriobu sjemena pšenice i drugih ratarskih kultura zbog
čega je žetva i započela dva tjedna ranije.
Što se tiče smrdljive snijeti pšenice prema dosadašnjim
informacijama Ministarstva zaraza je utvrđena na području Osječko-
baranjske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske, Sisačko-
moslavačke, Koprivničko-križevačke, Varaždinske i Istarske
županije. Procjenjuje se da će zaražene pšenice biti više nego
prošle godine kada je moralo biti uništeno 360 tona i to bez
nadoknade posjednicima.
Ta je bolest s gospodarskog stajališta vrlo opasna, kažu u
Ministarstvu, jer zaražena pšenica nije upotrebljiva niti za
mlinsku industriju, niti za stočnu hranu. Utvrđena je u tijeku
žetve 1998. godine na području Baranje i Vukovara kada je uništeno
176 tona pšenice. Do pojave bolesti ne bi došlo da se sijalo zdravo,
deklarirano sjeme pšenice, a u Ministarstvu kažu kako posjednici
zaražene pšenice neće moći ostvariti niti poticaj za proizvodnju
pšenice. Naime, zakonom je određeno da je korisnik novčanog
poticaja dužan primjenjivati primjerene agrotehničke mjere, među
kojima je i sjetva certificiranog sortnog sjemena.
(Hina) mku ds