ZAGREB, 7. srpnja (Hina) - Knjiga Ranka Matasovića "Kultura i književnost Hetita" pripada među one male i, naoko, neugledne knjige koje je pred neko vrijeme počela izdavati Matica hrvatska, a iz kojih se pak može puno toga važnog
saznati. Okrenuta je kulturnomu čitatelju koji ne želi da mu se sve "stavi na stol", a da nikada ne uđe u bitna pitanja, istaknuo je danas akademik Radoslav Katičić na promociji te Matasovićeve knjige u Matici hrvatskoj u Zagrebu.
ZAGREB, 7. srpnja (Hina) - Knjiga Ranka Matasovića "Kultura i
književnost Hetita" pripada među one male i, naoko, neugledne
knjige koje je pred neko vrijeme počela izdavati Matica hrvatska, a
iz kojih se pak može puno toga važnog saznati. Okrenuta je
kulturnomu čitatelju koji ne želi da mu se sve "stavi na stol", a da
nikada ne uđe u bitna pitanja, istaknuo je danas akademik Radoslav
Katičić na promociji te Matasovićeve knjige u Matici hrvatskoj u
Zagrebu.#L#
Uz knjigu "Kultura i književnost Hetita", bilo je riječi i o knjizi
"Kratka poredbeno-povijesna gramatika latinskoga jezika" istoga
autora koju je Matica hrvatska izdala 1997.
Težište knjige "Kultura i književnost Hetita" je na povijesnome i
kulturnome kontekstu Hetita - naroda koji je koncem prošloga
stoljeća bio još putpuno nepoznat. Matasovićevi znalački prijevodi
reprezentativnih primjeraka hetitske književnosti, koji su i
najstariji zapisi na nekom od indoeuropskih jezika, veliko su
kulturno obogaćenje za hrvatsku sredinu, ustvrdio je Katičić.
Za akademika Dalibora Brozovića, knjiga "Kultura i književnost
Hetita" jedan je od prvih "proboja" u Hrvatskoj na liniji izmicanja
od europskih trendova zanemarivanja učenja klasičnih i
"egzotičnih" jezika, prisutnih i na nauglednijim europskim
jezičnim katedrama. Matasovićeva knjiga solidan je i uvjerljiv
prikaz kulture i književnosti Hetita, dokumentiran s "pro" i
"contra" argumentima, rekao je Brozović. Tešku zadaću Matasović je
odradio na krajnje pošten način, ustvrdio je Brozović, dometnuvši
da knjizi nedostaje index imena koji bi bio od velike pomoći u
razumijevanju građe.
"Kultura i književnost Hetita" prvi je naslov niza "Filologija"
Matičine biblioteke "Parnas", rekao je urednik toga niza August
Kovačec.
Matica hrvatska promicat će i nadalje literaturu s područja
lingvistike i filologije, dometnuo je Kovačec, istaknuvši da je u
tom smislu, knjiga Ranka Matasovića, mladoga znanstvenika koji se
potvrdio i u zemlji i u svijetu, dobar znak za hrvatsku kulturu.
Matasovićeva knjiga "Kratka poredbeno-povijesna gramatika
latinskoga jezika" prva je pak povijesna gramatika latinskoga
jezika na hrvatskome i prva takova gramatika kojoj je autor Hrvat,
rekao je dr. Darko Novaković u kratkome osvrtu na taj Matasovićev
naslov. Objavljivanje takve knjige rijetko je i izvan granice
Hrvatske gdje se sve češće odustaje od pogleda u jezičnu prošlost,
dometnuo je.
Ono što po Novakoviću povezuje obje Matasovićeve knjige je
činjenica da autor preko tekstova pokušava doprijeti do kulturnih
činjenica.
Autor pak napominje da je knjiga "Kultura i književnost Hetita"
nastala iz njegove osobne potrebe, jer, istaknuo je Matasović,
lingvist ne može biti kompetentan ako ne poznaje jezik na kojemu se
pronađeni najstariji tekstovi na nekom od indoeuropskih jezika.
Rekavši da je knjigu pisao s lakoćom, autor je izrazio nadu da će
čitatelju knjiga biti korisna, ali i zabavna.
(Hina) ip ln