ZAGREB, 27. lipnja (Hina)- "Na Bašćanskoj ploči naša je filologija - paleografija, tekstologija, povijest jezika, povijest književnosti - polagala svoj težak i složen, ali i uspješan ispit. Ona je dragulj naše pisane kulture." 'To su
samo neke ocjene o tome vrsnom spomeniku naše pismenosti'", rekao je na današnjoj svečanoj sjednici HAZU-a akademik Josip Bratulić u povodu 900. obljetnice nastanka ploče.
ZAGREB, 27. lipnja (Hina)- "Na Bašćanskoj ploči naša je filologija
- paleografija, tekstologija, povijest jezika, povijest
književnosti - polagala svoj težak i složen, ali i uspješan ispit.
Ona je dragulj naše pisane kulture." 'To su samo neke ocjene o tome
vrsnom spomeniku naše pismenosti'", rekao je na današnjoj svečanoj
sjednici HAZU-a akademik Josip Bratulić u povodu 900. obljetnice
nastanka ploče. #L#
Bašćansku ploču, izvornik koje se čuva u atriju Palače HAZU-a od
1934., pronašao je 1851. Petar Dorčić u Jurandvoru u podu crkve sv.
Lucije. Na važnost ploče Dorčić je upozorio Ivana Kukuljevića
Sakcinskoga, a nakon njega za ploču se zainteresirao Franjo Rački
koji u časopisu "Neven" 1858. piše da je riječ o natpisu pisanu
bugarskom glagoljicom a hrvatskim jezikom. Nastanak ploče Rački
stavlja u 11. odnosno 12. stoljeće. Na nagovor Franje Račkoga krčki
biskup Ivan Vitezić daje ploču izvaditi iz poda crkve i postaviti je
uza zid Kapele svete krunice. Sljedeće godine, 1861., podsjeća
Bratulić, bogoslov Ivan Črnčić pokušava ponovno pročitati natpis i
uspijeva odgonetnuti ključne riječi: opat, dni, svoje, sveta
Lucija, župan Mikula i neke druge.
U 20. stoljeću zagonetku Bašćanske ploče odgonetali su mnogi, među
kojima je najzauzetiji bio Vatroslav Jagić. On 1911. o Bašćanskoj
ploči piše u svojoj znamenitoj glagoljskoj paleografiji,
smatrajući da "godina 1100. nije ispravna jer postoji dosta mjesta
za još jedno slovo - brojku, to jest za jednu od jedinica ili koju od
desetica".
O ploči su pisali i Ferdo Šišić i Vjekoslav Štefanić koji je 1936.
objavio povijest samostana svete Lucije te je temeljito opisao
paleografske osobine glagoljskoga teksta, rekao je Bratulić.
Podsjetivši kako su se fenomenom Bašćanske ploče i poslije bavili
mnogi znanstvenici, istraživači i jezikoslovci, Bratulić je
istaknuo kako je Bašćanska ploča tekst nesumnjive književne
vrijednosti. To je tekst koji je u sebi skupio i složio žive silnice
onovremene književnosti, jednako staroslavenske, bizantske i
latinske, ali na svom jeziku i pismu, zaključio je akademik
Bratulić.
Skup je otvorio predsjednik HAZU-a akademik Ivo Padovan, a prigodnu
poštansku marku s motivom Bašćanske ploče predstavio je akademik
Dalibor Brozović.
(Hina) ta ln