LJUBLJANA, 6. srpnja (Hina) - Slovenski list "Delo" u današnjem tekstu o odnosima u hrvatskoj politici koncentrira se na odnose unutar stranaka koje čine koalicijsku vladu i pitanje odnosa premijera Ivice Račana i predsjednika
Stjepana Mesića s obzirom na njihovu ustavnu poziciju i predviđenu ustavnu reformu.
LJUBLJANA, 6. srpnja (Hina) - Slovenski list "Delo" u današnjem
tekstu o odnosima u hrvatskoj politici koncentrira se na odnose
unutar stranaka koje čine koalicijsku vladu i pitanje odnosa
premijera Ivice Račana i predsjednika Stjepana Mesića s obzirom na
njihovu ustavnu poziciju i predviđenu ustavnu reformu.#L#
"Mesić je nakon preuzimanja vlasti kormilario između velikih
ustavnih ovlasti i predizbornih obećanja kako predsjednički dvori
više neće biti nedodirljiva tvrđava vlasti", piše "Delo".
"Mesić nije ispunio obećanje da će iseliti iz raskošnog ureda na
Pantovčaku. Tako se djelomično ponašao kao da je već na snazi
parlamentarni sustav, pa je u odlučivanju surađivao s vladom ili
čak prepuštao nadležnosti Banskim dvorima. No, kad se je osjetio
previše potisnutim u pozadinu, u javnosti je odmah naglašavao da
prema ustavu ima čak mogućnost zamijeniti premijera", nastavlja
slovenski dnevnik.
"U praksi dolazi do brojnih neugodnih situacija i nesporazuma,
recimo zbog paralelne vanjske politike. Mesić kod kuće i u svijetu
obećava na primjer vraćanje famoznog špijunskog kombija Sloveniji,
podupire zamisao Jacquesa Chiraca o balkanskoj konferenciji i na
svoju se ruku dogovara s crnogorskim predsjednikom Milom
Đukanovićem, dok su u vladi o svim tim pitanjima bitno oprezniji i
diplomatski rezervirani", tvrdi ljubljanski dnevnik.
"Između vladajućih stranaka postoji suglasnost da bitan dio
takozvane sustavne 'detuđmanizacije' predstavlja smanjivanje
predsjednikovih ovlasti i preoblikovanje države u parlamentarnu
demokraciju, no Mesić i Račan nisu našli zajednički jezik o tome
kako reformu izvesti. Mesić s jedne strane, kako je više puta rekao,
ne želi biti samo fikus bez ovlasti, a na drugoj strani vlada želi da
sve bitne ovlasti prijeđu na Banske dvore, dok bi predsjednik bio
više manje samo protokolarna politička ličnost s Pantovčaka", piše
"Delo".
"Minimalni stupanj suglasnosti postignut je prijedlogom ustavne
reforme po kojem bi predsjednik i premijer zajedno potpisivali
najvažnije odluke. Šef države bi između ostalog imao u rukama
mehanizme za razrješenje vladinih i parlamentarnih kriza. Tako bi
vuk bio sit, a koza bi ostala cijela. Mesić tako ne bi bio samo
zanovijetalo s Pantovčaka, a vlada bi se oslobodila neugodnog
ustavnog zagrljaja predsjednika države", nastavlja slovenski
dnevnik.
"Najnovijii događaji u hrvatskoj vladinoj koaliciji, koja se
susreće s unutarnjom opozicijom i najavama o zamjenama u samom vrhu
vlade, jačaju Mesićev položaj u politici. Na kraju krajeva
predsjednik može, makar imao vrlo ograničene ustavne nadležnosti,
kao moralni autoritet osigurati velik politički utjecaj, pa i na
odlučivanje o važnim pitanjima u državi. Pitanje je samo može li si
hrvatska demokracija nakon desetljeća tuđmanizma, odlučivanja iz
jednog središta moći i zloporabe vlasti, priuštiti da predsjednik
države ima, makar i minimalno, veći utjecaj nego ga ima prema
ustavu", zaključuje osvrt novinar "Dela" Peter Žerjavič.
(Hina) fl sb