GS: ZAŠTO JE MAĐARSKA EKONOMIJA PROPULZIVNIJA OD SLOVENSKE?

LJUBLJANA, 21. lipnja (Hina) - Ekonomski učinci koje u mađarskoj ekonomiji izaziva velika otvorenost stranom kapitalu iz posljednjeg desetljeća mogli bi pokazati da je Mađarska, a ne Slovenija "priča o tranzicijskom uspjehu". Sloveniji bi se mogle osvetiti samouvjerenost i relativna zatvorenost za strane investicije, piše u analizi "Dela" Blaž Vodopivec iz društva Cap- invest.#L# "Slovenija je iz socijalizma naslijedila otvorenu i konkurentnu ekonomiju koja je brzo prebrodila šok osamostaljenja i uz konjunkturu u zapadnoj Europi iskoristila predimenzionirane kapacitete. Zato je ona unatoč nekim svojeglavim političko- ekonomskim potezima, osobito u privatizaciji, ostvarivala solidne rezultate. Ta je činjenica zajedno s nedostatkom uvida u ono što se u svijetu događa, razne slovenske ekonomske gurue uspavala u uvjerenju da smo pametniji od ostalog svijeta i da je zemlja plosnata. Tome se odmah pridružila vladajuća politika i proglasila Sloveniju pričom o uspjehu. A nitko nije opazio da je razdoblje relativne uspješnosti završeno 1995. godine" - piše u svojoj analizi Vodopivec koji zamjera dosadašnjim vladama na "izolacionističkom putu", u prvom redu zbog modela privatizacije koji je raspodjelom vlasničkih prava inzistirao na "samoupravljanju", a obeshrabrivao strane investitore. "Sasvim je druga priča o Mađarskoj koja je izabrala put Irske. Mađarska je u kapitalizam zakoračila prezadužena i nikakve posebnosti nije si mogla priuštiti. Potpuno se otvorila za tržišnu ekonomiju i strane investicije. Mađarska je industrija zato lani napravila 41 posto više nego četiri godine prije toga, slovenska samo 5 posto više. Mađarski robni izvoz, mjeren u dolarima, u istom je razdoblju povećan za 93, a slovenski za samo dva posto. U rastu izvoza slabiji su od Slovenije samo Hrvatska, Rusija, Ukrajina i Bugarska. Ako se taj trend nastavi, Mađarska će Sloveniju po izvozu po glavi stanovnika uhvatiti u roku pet godina iako je 1995. krenula sa četiri puta nižom osnovicom. Takav se mađarski rast pokazuje i u ostalim indikatorima. Deficit tekućeg dijela platne bilance Mađari su u istom razdoblju smanjili sa 5,6 na 4,2 posto, a u Sloveniji je s nule porastao na 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Slovenska vanjska zaduženost povećana je za 90 posto, a neto zaduženost se podvojila. Mađarska se pak zaduženost smanjila za 22 posto, a neto zaduženost prepolovila. Mađarski BDP je mjeren u dolarima po tekućim cijenama porastao za 10 posto, slovenski za pet posto, slovenska prosječna plaća je za tri posto pala, a mađarska za 4 posto porasla..." - piše o učinku globalizacije, otvaranja tržišta i utjecaja stranog kapitala B. Vodiopivec. (Hina) fl ds