BA-E-KOMENTARI-Politika-Sudovi RFE- O ODLUCI USTAVNOG SUDA BIH-5-7 RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 5. VII. 2000. Odluka ustavnog suda BiH: ukidanje etničkog apartheida!? Ivan Lovrenović piše:"Sasvim pojednostavljeno rečeno, odluka
Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine o konstitutivnosti svih triju naroda na cijelom teritoriju države znači pravno, za sada samo načelno, ukidanje etničkoga apartheida. Žrtve toga apartheida u Republici Srpskoj su Bošnjaci i Hrvati, u Federaciji Bosne i Hercegovine Srbi, a glavnu moć i profit od tako postavljenih odnosa ubiru etnonacionalne stranke i vodstva, kojima to omogućuje da sami sebe ubeskraj perpetuiraju kao jedine legitimne zaštitnike nacionalnih interesa. To treba tako reći, da bi se shvatilo od kolike je važnosti odluka Ustavnoga suda, ali i da bi se shvatilo u kakvim ozakonjenim odnosima danas živi Bosna i Hercegovina. Ujedno, to objašnjava način na koji su se podijelili članovi Ustavnoga suda pri donošenju odluke, kao i reakcije kojima je odluka dočekana u političkoj javnosti. Kako je već i otprije bilo očekivano, po dvoje hrvatskih i srpskih članova glasovali su protiv, a odluka je donesena glasovima dvojice bošnjačkih i trojice inozemnih članova Suda. Iako službena interpretacija inzistira na
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
5. VII. 2000.
Odluka ustavnog suda BiH: ukidanje etničkog apartheida!? Ivan
Lovrenović piše:
"Sasvim pojednostavljeno rečeno, odluka Ustavnoga suda Bosne i
Hercegovine o konstitutivnosti svih triju naroda na cijelom
teritoriju države znači pravno, za sada samo načelno, ukidanje
etničkoga apartheida. Žrtve toga apartheida u Republici Srpskoj su
Bošnjaci i Hrvati, u Federaciji Bosne i Hercegovine Srbi, a glavnu
moć i profit od tako postavljenih odnosa ubiru etnonacionalne
stranke i vodstva, kojima to omogućuje da sami sebe ubeskraj
perpetuiraju kao jedine legitimne zaštitnike nacionalnih
interesa. To treba tako reći, da bi se shvatilo od kolike je
važnosti odluka Ustavnoga suda, ali i da bi se shvatilo u kakvim
ozakonjenim odnosima danas živi Bosna i Hercegovina.
Ujedno, to objašnjava način na koji su se podijelili članovi
Ustavnoga suda pri donošenju odluke, kao i reakcije kojima je
odluka dočekana u političkoj javnosti. Kako je već i otprije bilo
očekivano, po dvoje hrvatskih i srpskih članova glasovali su
protiv, a odluka je donesena glasovima dvojice bošnjačkih i trojice
inozemnih članova Suda. Iako službena interpretacija inzistira na
tomu da članovi Suda nisu predstavnici ni naroda ni političkih
stranaka, nego naprosto ? suci, jasno je da je glasovanje imalo
izrazitu etničko-stranačku pozadinu.
Političke strukture u Republici Srpskoj, inače žestoko podijeljene
i zavađene, odmah su listom, potpuno homogeno ustale protiv ovakve
odluke Suda, a što je doista bizarno ? i dvoje članova Suda osudili
su odluku.
Nasuprot njima, šutnja dvojice hrvatskih članova tako je napadna da
izgleda kao da bi se htjeli učiniti nevidljivima. Imaju i zašto: oni
su odradili posao za koji se HDZ uvijek zalagao, ali je sada za tu
stranku došlo vrijeme kada to ni pod koju cijenu ne smije naglas
reći, jer bi to bilo predizborno samoubojstvo. Zbog toga je,
prividno paradoksalno, HDZ službeno pozdravio odluku, nadajući se
nepremostivim komplikacijama u njezinu praktičnom provođenju.
Stranka demokratske akcije ne može ne biti za ovakvu odluku
Ustavnoga suda; to naprosto proizlazi iz bazičnog položaja
bošnjačkoga naroda, na koji se ona poziva. Ali, da će i ona
pronalaziti mnogo razloga za zatezanje, vidjelo se već prvi dan po
donošenju odluke, kada su zastupnici SDA, zajedno s HDZ-ovima, u
Parlamentu Federacije glasovali protiv prijedloga SDP-a da se
Ustav Federacije odmah inovira nekim odredbama koje bi poboljšale
status etničkih i ljudskih prava.
Već se čuju glasovi da će za praktičnu provedbu i ove odluke biti
zadužen ? visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i
Hercegovini".
(RFE)