ZAGREB, 5. srpnja (Hina) - Na današnjem okruglom stolu u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja stručnjaci su se zauzeli da se Turopolju prizna poseban stupanj zaštite. Zbog očuvanog tradicionalnog načina poljodjelstva
ono, kako je rečeno, ima status međunarodno važnog područja za ptice. Malo je područja u Europi, kao što je Turopolje, na kojemu prebiva čak 147 vrsta ptica, od kojih i jedna od najugroženijih vrsta u Europi - kosac.
ZAGREB, 5. srpnja (Hina) - Na današnjem okruglom stolu u
Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja stručnjaci su
se zauzeli da se Turopolju prizna poseban stupanj zaštite. Zbog
očuvanog tradicionalnog načina poljodjelstva ono, kako je rečeno,
ima status međunarodno važnog područja za ptice. Malo je područja u
Europi, kao što je Turopolje, na kojemu prebiva čak 147 vrsta ptica,
od kojih i jedna od najugroženijih vrsta u Europi - kosac. #L#
Stručnjaci su zaključili da se biološka raznolikost Turopolja može
očuvati jedino ako se sačuva i tradicionalni način poljodjelstva
jer su promjene u poljoprivredi ugrozile oko 120 europskih vrsta
ptica.
Nestajanje staništa zbog isušivanja močvarnih područja i
inteziviranje poljodjelstva (melioracije, upotreba pesticida i
mineralnih gnojiva) te krivolov glavni su razlozi ugroženosti
ptica. Močvarna i vlažna područja, kao što je Turopolje, vrijedni
su životni prostori raznovrsnog živog svijeta.
U području Turopolja nalaze se još uvijek očuvane tradicionalno
obrađivane poljodjelske površine - poplavne livade košanice i
pašnjaci. Na vlažnim livadama uz Odru gnijezde se kosci. U Europi je
broj kosaca u zadnjih 20 godina smanjen za polovicu. Tijekom
istraživanja ptica koje je Hrvatsko ornitološko društvo provelo
prošle godine na livadama uz Odru prebrojeno je 80 kosaca i utvrđena
velika brojnost ševa i smeđoglavih batića. Malo je područja u
Europi na kojima je zabilježena takva brojnost tih ptica.
Kosci se gnijezde na staništima koje je poljodjelstvom stvorio
čovjek, pa su stoga vrlo osjetljivi na promjene u gospodarenju tim
staništima, inteziviranjem ili zapuštanjem poljodjelske
površine. Razlozi su njihova smanjenja u Europi isušivanje vlažnih
i močvarnih travnjaka te korištenje livada košanica i pašnjaka kao
oranica na kojima se uzgajaju žitarice.
U Hrvatskoj je broj kosaca procijenjen na 500 do 1000 jedinki,
najviše ih je uz Savu (uključujući Turopolje, Lonjsko i Mokro
polje), Dravu i Dunav, te uz Kupu. U cilju njihove zaštite sudionici
okruglog stola predložili su pokretanje izrade plana zaštite
njegovih staništa.
(Hina) bma im