WASHINGTON, 28. lipnja (Hina/AFP) - Azteki su obožavali Quetzalcoatla, pernatu zmiju koju su štovali kao boga prosvjetitelja. No danas jedna slična životinja unosi smutnju i razdor među paleontologe.
WASHINGTON, 28. lipnja (Hina/AFP) - Azteki su obožavali
Quetzalcoatla, pernatu zmiju koju su štovali kao boga
prosvjetitelja. No danas jedna slična životinja unosi smutnju i
razdor među paleontologe. #L#
Vjerski rat o podrijetlu ptica koji već godinama potresa
znanstvenike, ovog je tjedna doživio novu zgodu nakon objave o
otkriću Longisquame insignisa, malenog pernatog guštera koji
dovodi u pitanje teoriju po kojoj ptice potječu od dinosaura.
Naime, američki paleontolozi tvrde da su pronašli najstariju
okamenjenu životinju s perjem koja je poznata do naših dana, gmaza
starog 220 milijuna godina. Taj maleni gušter dug oko 25 cm kretao
se lebdeći s drveta na drvo, u čemu mu je pomagalo dvanaest leđnih
pera koja su neobično rasla duž kralježnice.
Ta je čudnovata životinja živjela u srednjoj Aziji prije nekih 220
milijuna godina, tj. u doba prvih dinosaura i oko 75 milijuna godina
prije pojave prve poznate ptice, arheopteriksa, dvonošca koji se
dosad smatrao pretkom ptica.
Dotični je fosil otkriven 1969. u Kirgistanu i čuvao se u jednom
moskovskom muzeju. Istraživači su ga pronašli slučajno u prigodi
izložbe u Kanzasu prošle godine.
"Na tim se fosilima mogu uočiti neki dijelovi koje imaju samo
pernate životinje. Dakle, sigurni smo da imamo najstariju pernatu
životinju", kaže Terry Jones, zoolog na državnom sveučilištu u
Oregonu i jedan od autora napisa objavljenog u časopisu "Science".
"Čak i ako zanemarimo perje, ta životinja sliči na pretka ptica.
Zubi, građa prsa, vrat i lubanja podsjećaju na ptičje", dodaje.
Njegov kolega s kanzaškog sveučilišta John Ruben misli da brojne
sličnosti, premda se ne može utvrditi formalna povezanost te
pretpovijesne životinje i sadašnjih ptica, navode na zaključak
kako bi ona mogla biti jedan od predaka ptičjeg roda.
Longisquama je imao četiri noge i perje. Lako je mogao lebdjeti, ali
nije imao dovoljno razvijene mišiće da bi mogao letjeti. Tijekom
evolucije od nekoliko milijuna godina, perje se s leđa pomaknulo
prema podlaktici, pa su tako nastala krila.
No o teoriji ne postoji jedinstveno mišljenje među znanstvenicima.
Perje ili ljuske? Raspra se na koncu vodi oko tih glasovitih leđnih
tvorbi koje su utvrdili istraživači. "Mislim da to nije perje",
kaže Luis Chiappe, stručnjak za razvoj ptica u prirodoslovnom
muzeju u Los Angelesu.
Njegov kolega Mark Norell koji predvodi katedru za paleontologiju u
prirodoslovnom muzeju u Washingtonu, podsjeća da je "podrijetlo
pera povezano s pojavom leta". On dakle misli da je Longisquama
"vrlo vjerojatno" predak ptica.
Pr. Richard Prum, ornitolog sa sveučilišta u Kanzasu koji je imao
prigodu istraživati fosil, bio je oštriji: "Toliko su u krivu da je
to teško vjerovati. Njihovi će se rezultati objaviti u
trećerazrednom ornitološkom časopisu. To je dosta skandalozno",
ljuti se. No naši istraživači ne popuštaju. "Što se tiče evolucije,
ta životinja ipak nije daleko od ptice koja može letjeti",
odgovaraju.
(Hina) vra dgk