ZAGREB, 5. srpnja (Hina)- Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik Gradske skupštine Franjo Zenko otkrili su danas bistu graditelja Mirogoja arhitekta Hermanna Bollea (1845.-1926.). Bista je djelo uglednoga bečkog kipara
Josefa Beyera (1843.-1917.), a smještena je u nišu s desne strane od crkve Krista Kralja. Radi simetrije na lijevoj strani u istu takvu nišu bit će postavljen tlocrt Mirogoja.
ZAGREB, 5. srpnja (Hina)- Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i
predsjednik Gradske skupštine Franjo Zenko otkrili su danas bistu
graditelja Mirogoja arhitekta Hermanna Bollea (1845.-1926.).
Bista je djelo uglednoga bečkog kipara Josefa Beyera (1843.-
1917.), a smještena je u nišu s desne strane od crkve Krista Kralja.
Radi simetrije na lijevoj strani u istu takvu nišu bit će postavljen
tlocrt Mirogoja. #L#
Hermannova bista napravljena je 1902., a gipsani odljev čuvao se u
Gliptoteci HAZU-a na koji je upozorila Vesna Mažuran. Cijela akcija
postavljanja biste inicirana je od direktora Gradskih groblja
Josipa Reljića, a brončani odljev napravljen je u ljevaonici
umjetnina Maćešić u zagrebačkom ALU-u.
U prigodi otkrivanja biste, o djelu Hremanna Bollea govorila je
povjesničarka umjetnosti Željka Čorak, podsjetivši na Bolleovo
poljustoljetno djelovanje u Zagrebu u razdoblju historicizma i na
djela koja su u arhitektonskom smislu obilježila hrvatski
krajolik. Najpoznatija su od njih zagrebačka Prvostolnica, Mirogoj
te Muzej za umjetnost i obrt.
Govoreći o Mirogoju, na kojemu je ugledni majstor i pokopan, Željka
Čorak je rekla da je to remek-djelo europske arhitekture u
neorenesansnom stilu, djelo koje je prepoznatljivo po jasnoći i
svjetlosti. Napomenuvši kako je Bolle jedan od najzaslužnijih
arhitekata za odgoj naših umjetnika na prijelazu iz 19. u 20.
stoljeće, Čorak je dodala kako je riječ o vrlo tolerantnoj i
skromnoj osobi visoke kulture te da je na poziv biskupa
Strossmayera došao u Zagreb.
Otkrivanjem Bolleove biste grad Zagreb je još jednom plemenitom
gestom pokazao svoje najbolje tradicije, rekla je na kraju Željka
Čorak.
Svečanosti su bili nazočni brojni kulturni i javni djelatnici,
predstavnici Crkve i stotinjak Zagrepčana.
(Hina) ta mc