DE-BA-E-ODLUKE-Politika NJ 4.VII.-SZ-ODLUKA USTAVNOGA SUDA BIH NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG3. VII. 2000.Odluka ustavnoga suda"Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je prijepornu odluku s možebitnim dalekosežnim posljedicama. Po
mišljenju diplomata u Sarajevu, mogla bi dovesti do toga da bosanska srpska republika (Republika srpska) izgubi svoje jednostrano opredjeljenje kao republika Srba ili i - umjesto svojeg srpskog predsjednika - dobije trojno predsjedništvo sastavljeno od jednog Srbina, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata.Oba dijela državne tvorevine pod međunarodnom skrbi, Republika srpska i (bošnjačko-hrvatska) Federacija u Bosni i Hercegovini, moraju po još neobznanjenoj odluci suda svoje ustave prilagoditi ustavu cjelovite države. U obje djelomične republike trebaju Bošnjaci, Hrvati i Srbi ravnopravno sloviti kao konstitutivni narodi a ne, kao do sada, u Republici srpskoj samo Srbi, a u Federaciji samo Bošnjaci i Hrvati.Odluka se ističe kao ulaz u reviziju bosanskog mirovnog sporazuma iz studenog 1995. Daytonski je sporazum u proturječju sa svojim ciljevima u skladu međunarodnoga prava, legitimiranjem Republike
NJEMAČKA
SUEDDEUTSCHE ZEITUNG
3. VII. 2000.
Odluka ustavnoga suda
"Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je prijepornu odluku s
možebitnim dalekosežnim posljedicama. Po mišljenju diplomata u
Sarajevu, mogla bi dovesti do toga da bosanska srpska republika
(Republika srpska) izgubi svoje jednostrano opredjeljenje kao
republika Srba ili i - umjesto svojeg srpskog predsjednika - dobije
trojno predsjedništvo sastavljeno od jednog Srbina, jednog
Bošnjaka i jednog Hrvata.
Oba dijela državne tvorevine pod međunarodnom skrbi, Republika
srpska i (bošnjačko-hrvatska) Federacija u Bosni i Hercegovini,
moraju po još neobznanjenoj odluci suda svoje ustave prilagoditi
ustavu cjelovite države. U obje djelomične republike trebaju
Bošnjaci, Hrvati i Srbi ravnopravno sloviti kao konstitutivni
narodi a ne, kao do sada, u Republici srpskoj samo Srbi, a u
Federaciji samo Bošnjaci i Hrvati.
Odluka se ističe kao ulaz u reviziju bosanskog mirovnog sporazuma
iz studenog 1995. Daytonski je sporazum u proturječju sa svojim
ciljevima u skladu međunarodnoga prava, legitimiranjem Republike
srpske više ili manje prihvatio srpske progone Muslimana i Hrvata.
Deveteročlani sud odlučio je većinom svoje trojice međunarodnih
članova i dvojice predstavnika iz Federacije. Oni su nadglasali
dvojicu srpskih predstavnika iz Republike srpske i dvojicu Hrvata
iz Federacije. Trojica međunarodnih članova suda - jedan Šveđanin,
jedan Francuz i jedan Austrijanac - imenovani su od strane
Europskoga suda za ljudska prava.
Uz međunarodnu potporu takav su ispravak zahtijevale multietnički
orijentirane udruge u Bosni i Hercegovini. Prijedlog je dao
bošnjački predstavnik u cijelobosanskom državnom predsjedništvu
Alija Izetbegović.
Srpske i hrvatske stranke sudski su pravorijek u prvim komentarima
napale kao 'politički'. Kritizirale su da je do odluke tako važne za
narodnosne skupine došlo 'nadglasavanjem'. Srpski član suda
Vitomir Popović govorio je o 'do sada najprljavijoj sjednici'. S
bošnjačke je strane pravorijek suda pozdravljen. Međunarodni
predstavnici u Sarajevu izjavili su prije službenog stajališta:
'Sretni smo zbog načela odluke'. Možda bi se izbjeglice sada lakše
mogle vraćati u svoje domove.
Sud se oslonio na preambulu bosanskoga ustava u Daytonskom
sporazumu. Ona Bošnjake, Hrvate i Srbe, 'među ostalima', određuje
kao 'konstitutivne narode i građane Bosne i Hercegovine'.
Republika srpska definira se u svojem ustavu kao 'država srpskoga
naroda i svih njezinih građana'" - izvješćuje Bernhard Kueppers.