VLADA DONIJELA ODLUKU O PRISTUPANJU USTAVNIM PROMJENAMA

VLADA DONIJELA ODLUKU O PRISTUPANJU USTAVNIM PROMJENAMA I PREDLAŽE SMANJENJE CENZUSA ZA POREZNE POTICAJE ULAGATELJIMA Hrvatska Vlada jednoglasno je danas prihvatila odluku da se pristupi promjeni Ustava. Predložene promjene najvećim se dijelom temelje na stručnoj osnovi što ju je izradila radna skupina predsjednika države. Najbitnija je razlika u pogledu Županijskog doma. Predsjednikova radna skupina zagovarala je ukidanje tog Doma, no po prijedlogu Vlade taj bi se Dom zadržao uz promjenu sastava i veće ovlasti. Po riječima ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepana Ivaniševića, koji je vodio šestorkinu radnu skupinu, najveće i najdublje promjene odnose se na ustrojstvo državne vlasti. Predlaže se uvođenje parlamentarnog sustava sa neposredno izabranim predsjednikom države, čime se, po Ivaniševićevoj ocjeni, ispunjavaju predizborna obećanja šestorke o uvođenju parlamentarne demokracije. Prema predloženom, Vlada bi u potpunosti odgovarala Saboru, no isto tako Vlada ima mogućnost predložiti predsjedniku države raspuštanje Sabora i prije isteka njegova mandata. Time se, kazao je Ivanišević, postiže ravnoteža između zakonodavne i izvršne vlasti. Predsjednik države i dalje bi ostao važan čimbenik državne vlasti s naglašenim pravom inicijative na najvažnijim područjima državne aktivnosti. On bi i nadalje bio vrhovni zapovjednik oružanih snaga, nadzirao bi sigurnosne službe te zastupao državu u zemlji i inozemstvu. No, u svemu tome morao bi trajno surađivati sa Saborom i Vladom. Također je predviđeno da u slučaju kriznih situacija u odnosu zakonodavne i izvršne vlasti, Predsjednik preuzme odgovornost u njihovom rješavanju. Predsjednikove ovlasti ograničile bi se pak na način da je u važnim aktima potreban supotpis premijera i konzultacija sa predsjednikom Sabora. Prema ponuđenim rješenjima, položaj Vlade bi ojačao, ona bi imala veću odgovornost u vanjskoj i unutarnjoj politici, napose u razvoju gospodarstva i javnih službi. Jačanje vladina položaja kompenziralo bi se nadzornim mehanizmima Sabora, pa bi se tako među ostalim uveo institut interpelacije, dok bi na čelu istražnih povjerenstava ubuduće bio zastupnik oporbe, a ne vladajuće stranke ili koalicije. Ovlasti Sabora također bi trebale biti proširene, posebice u nadzoru Oružanih snaga i službi sigurnosti. U pogledu Županijskog doma predlaže se njegovo zadržavanje, ali uz znatne reforme. Njemu bi bila namijenjena uloga onog dijela zakonodavnog tijela u kojem bi se izražavali i oblikovali regionalni interesi. U dijelu Ustava koji se odnosi na sudbenu vlast promjenio bi se način izbora predsjednika Vrhovnog suda, koji bi se ubuduće na temelju mišljenja opće sjednice Vrhovnog suda birao u Zastupničkom domu, a na prijedlog predsjednika države. Također se predlažu i promjene vezane uz Državno sudbeno vijeće. Iako se ostaje na načelu stalnosti sudačke dužnosti, Radna skupina šestorke drži da bi trebalo razmotriti da se prvi izbor na sudačku dužnost ograniči na pet godina. Takvo rješenje u Vladi opravdavaju potrebom da se provjeri kvaliteta i sposobnost kandidata, i te bi se promjene odnosile samo na buduća imenovanja. U pogledu Ustavnog suda ocijenjeno je kako je nužno preciznije regulirati uvjete za podnošenje ustavnih tužbi, te povećati broj ustavnih sudaca. Po Ivaniševićevim riječima, u Ustavu bi trebalo jasnije razlikovati i razgraničiti lokalnu samoupravu od lokalne uprave. Posebice u vezi s funkcijama županija koje su se do sada javljale u dvojakoj ulozi. Predlaže se tako da se županije ubuduće definiraju kao jedinice regionalne samouprave. Po Ivaniševićevim riječima, određene promjene nužne su i u drugim dijelovima Ustava, kako u poboljšanju samog teksta tako i u usklađivanju sa potpisanim europskim konvencijama. Promjene Ustava veliki su posao koji će se odvijati u tri koraka, rekao je zaključno premijer Ivica Račan napominjući kako će se o konkretnim rješenjima još puno govoriti. O predloženim promjenama raspravljat će se već na izvanrednoj sjednici Sabora sredinom srpnja. Vlada predlaže smanjenje cenzusa za porezne poticaje ulagateljima Porezne povlastice, odnosno snižene stope poreza na dobit ili oslobađanje od toga poreza, odnosila bi se na ulaganja od 10, 20 i 60 milijuna. Te snižene cenzuse za porezne povlastice (prije se odnosilo na ulaganja od 20, 40 i 100 milijuna kuna) Vlada predlaže Konačnim prijedlogom zakona o poticanju ulaganja. Prema prijedlogu koji je upućen u drugo čitanje i bit će raspravljen vjerojatno na izvanrednom srpanjskom saborskom zasjedanju, poticajne mjere, porezne i carinske povlastice odnosile bi se na ulaganja od najmanje četiri milijuna kuna (prvotni prijedlog bio je 6 milijuna). Vlada je na polovicu, ili gotovo toliko snizila i cenzuse za ulaganja na koja bi se tijekom desetogodišnjeg razdoblja odnosile porezne povlastice. Tako bi se za ulaganja od najmanje 10 milijuna kuna (u prijedlogu za prvo čitanje bilo je to 20 milijuna), te zapošljavanje najmanje 30 ljudi, porez na dobit tijekom 10 godina plaćao po stopi od 7 posto. Po stopi od 3 posto porez bi se plaćao za ulaganja veća od 20 milijuna kuna (prije 40 milijuna), uz uvjet zapošljavanje najmanje 50 ljudi. Ulaganja pak veća od 60 milijuna (prvotno 100 milijuna) 10 bi godina bila oslobođena poreza na dobit, uz uvjet zapošljavanja najmanje 75 zaposlenika. Kako posebnu važnost daje novom zapošljavanju, Vlada se odlučila i na restriktivnost u slučaju nepridržavanja odredbi o broju zaposlenih. Tako je u konačni zakonski tekst unijeta odredba po kojoj bi, u slučaju da se ne održi propisani broj radnih mjesta, retroaktivno prestalo pravo korištenja poreznih i carinskih povlastica za čitavo razdoblje korištenja. A kada jednom prestane korištenje povlastica, izričita je Vlada, ne može se ponovno nastaviti njihovo korištenje. Vlada u prijedlogu uz ostalo definira i da su nositelji poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica novoosnovana trgovačka društva s registriranom djelatnošću isključivo iz djelokruga djelatnosti za koje koriste porezne i carinske povlastice. Iznimno bi, u slučaju ulaganja u turističku djelatnost, Vlada mogla donijeti odluku o poticajima i povlasticama za već postojeće društvo. Predloženi zakon, a slijedit će ga i prijedlog izmjena niza drugih zakona, usmjeren je ka uklanjanju prepreka intenzivnom poticanju ulaganja u Hrvatsku. Naime, dok je npr. u Mađarsku od 1989. godine investirano oko 18 milijardi dolara, u Češku u razdoblju od 1990. do 1998. preko 8,95 milijardi dolara, u Hrvatsku su od 1993. do kraja 1998. strana ulaganja bila tek skromnih 2,2 milijarde dolara.