GS: HSS: HRVATI KUPUJU NAJSKUPLJE MLIJEKO NA SVIJETU

ZAGREB, 4. srpnja (Hina) - Hrvatski seljački savez (HSS) u današnjem priopćenju za javnost upozorava na neodrživost odnosa u domaćoj proizvodnji mlijeka. Temeljem analize i usporedbe s nekim europskim zemljama, HSS zaključuje da hrvatski građani kupuju najskuplje mlijeko na svijetu, a domaće mljekare proizvođačima plaćaju najmanju cijenu mlijeka u odnosu na druge zemlje.#L# Proizvodnja i prerada mlijeka u Hrvatskoj posljednjih godina stagnira i pada, što za HSS ne bi bilo čudno da se ne radi o, za hrvatske uvjete, visoko profitabilnoj industriji koja i danas prerađivačima mlijeka donosi dobit. Jedan od razloga zbog kojih je pad proizvodnje nelogičan je i relativno dobra briga države za ovu proizvodnju i to već dugi niz godina, stoji u priopćenju koje je potpisao tajnik HSS-a Krešimir Kuterovac. Usporedni podatci za Hrvatsku, Češku, Slovačku, Mađarsku, Poljsku, Njemačku i Austriju, pokazuju da u Hrvatskoj prerađivači ostvaruju 20 do 50 posto veću razliku između otkupne cijene i veleprodajne cijene. Tako npr. u Hrvatskoj prosječna cijena mlijeka (sa 3,2 posto mliječne masti) za proizvođača iznosi 1,307 kuna za litru, a cijena koju ostvaruje prerađivač u veleprodaji je 3,708 kuna, dok je u Mađarskoj za proizvođača to 1,73 kune, a prerađivača 1,91 kuna. Udio proizvođačke cijene u veleprodajnoj u Hrvatskoj je 35,24 posto, dok je npr. u Češkoj to 59,33 posto, Slovačkoj 74,48 posto, Mađarskoj čak 90,69 posto. Iz HSS-a također navode kako hrvatska država potiče proizvodnju mlijeka u iznosu od 31,6 posto od ukupne vrijednosti otkupa, što je daleko najviše od zemalja koje su analizirane. HSS također podsjeća da je poticanje proizvodnje na takav način zabranjeno po pravilima WTO-a i postupno se ograničava i smanjuje, a u europskim su zemljama razvijeni drugi modeli (potpora dohotku, subvencije kamata). No, za razliku od smislene poljoprivredne politike u razvijenim zemljama, uz jasno definirane ciljeve i strogo određene ekonomske odnose koji su doveli do proizvodnje u kojoj je danas "problem" više mlijeka od stvarnih potreba, iz HSS-a ističu da hrvatska poljoprivredna politika nije imala definirane ciljeve. "Kako drugačije tumačiti činjenicu da država učestvuje u otkupnoj cijeni mlijeka 31,68 posto, proizvodnja mlijeka pada, a s druge strane građani kupuju najskuplje mlijeko", ističe iz HSS-a. Za proizvođače mlijeka takvo stanje je neodrživo, a razloge padu proizvodnje u HSS-u vide u odnosima u proizvodnji u kojima proizvođačima cijenu i kvalitetu određuju mljekare, koje ih i kontroliraju. "Mljekarska industrija samostalno određuje cijene mlijeka, pa nije ni čudo da naši proizvođači od njih dobivaju najmanju cijenu. Način određivanja cijena je oligopolski i izrazito favorizira grupaciju prerađivača koji na taj način ostvaruju ekstra profit iz džepova proizvođača mlijeka", ističu iz HSS-a. No, poručuju također da prerađivači moraju biti svjesni da im ovakvi odnosi donose samo kratkoročne koristi. "Danas uvoze mlijeko po cijeni koja je i do 60 posto skuplja nego ona koju plaćaju kod kuće, a konkurencija će ih natjerati na prilagođavanja cijena gotovih proizvoda", zaključuju iz HSS-a. (Hina) mku bn