OD 1. SRPNJA NIŽE CARINE ZA INDUSTRIJSKE PROIZVODE, USKORO I

OD 1. SRPNJA NIŽE CARINE ZA INDUSTRIJSKE PROIZVODE, USKORO I POLJOPRIVREDNE Od 1. srpnja industrijski će se proizvodi pri uvozu u Hrvatsku cariniti po prosječnoj stopi od 6,35 posto, umjesto dosadašnjih 10 posto. Sniženje carina za poljoprivredno-prehrambene proizvode sa sadašnjih 30,3 na prosječnih 24,3 posto (s ribama i ribljim prerađevinama 21,2 posto) pričekat će još neko vrijeme, odnosno do dana prijema Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Naime, od 1. srpnja primjenjuje se novi Zakon o carinskoj tarifi, a datum primjene i za poglavlja od 1 do 24 (poljoprivredno- prehrambeni proizvodi) objavit će Vlada nakon pristupa Hrvatske u WTO. Odluku o primitku Hrvatske Glavno vijeće WTO-a trebalo bi donijeti 17. srpnja ove godine. Nakon toga treba je potvrditi Hrvatski državni sabor čime se okončava višegodišnji proces prijema (koji traje još od 1993.) i Hrvatska formalno postaje 137 članica WTO-a. Tijekom postupka prijema Hrvatska se obvezala i na sniženje carinske zaštite, a prva faza toga je upravo novi Zakon o carinskoj tarifi. On će se primjenjivati do kraja ove godine, jer će se svake godini donositi nova, snižena carinska tarifa. Carinska bi zaštita tako na kraju razdoblja prilagodbe od 2 do 5 godina za industrijske proizvode trebala iznositi oko 5 posto, a za poljoprivredno- prehrambene za koje je vrijeme prilagodbe i do 7 godina oko 16,4 posto. Do kraja pak ove godine, prema novoj carinskoj tarifi, najveći broj industrijskih proizvoda, ili oko polovica njih iz tarife, imat će carinu od 5 do 10 posto. Carine bi bilo oslobođena oko četvrtina ukupnog broja tarifnih oznaka. Oslobođenja se ponajviše odnose na uvoz sirovina i repromaterijala koji se ne proizvode u Hrvatskoj, a bez carine će se od sada uvoziti i proizvodi informatičke tehnologije. Hrvatska je tijekom pregovora uspjela zadržati nešto višu razinu carina za industrije u kojima je koncentrirana zaposlenost, koje su pretrpile značajnije ratne štete, gubitak tržišta, kao i proizvode koji i u drugim zemljama imaju iznad prosječnu zaštitu. Tako će carinu od 20 posto imati oko 4,8 posto proizvoda iz carinske tarife. Takvu će, ili carinu od 18 posto, imati npr. naftni derivati, proizvodi tekstilne industrije, industrija obuće. Ulazak u WTO posebno će pogoditi poljoprivredu koja je do sada imala visoku carinsku zaštitu od 33,7 posto, a danom ulaska u WTO trebala bi biti, zajedno s ribama i ribljim proizvodima, snižena na prosječnih oko 21,2 posto. Najveći broj poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, oko 40 do 50 posto ukupnog broja tarifnih oznaka, imat će carinu od 0 do 10 posto. To, međutim, nisu osjetljivi proizvodi, a i do sada su imali takvu carinu. Uz carinu višu od 50 posto uskoro će se pak uvoziti oko 14 posto ukupnih tarifnih oznaka, a najviša carina u postotku za poljoprivredno-prehrambene proizvode iznosti će 60 posto. Tu, međutim, nisu pojedini proizvodi čija će carina u postotku i količinski prema jedinici dosezati i trocifrene postotke. Novost je, naime, carinske tarife da u sebe uključuje proizvode za koje će se carina plaćati u dvojakom obliku, tj. u postotku i u svoti prema količinskoj jedinici. Odnosi se to na sezonske robe, pa je tako primjerice za sezonsko voće (jabuke, kruške, dunje, itd.) točno propisano kolika će se carina plaćati u vrijeme berbe, koliko do berbe, a koliko kada se voće pretežno uvozi jer su domaće zalihe potrošene.