FRANKFURT, 23. lipnja (Hina/AP) - Europska središnja banka (ECB) na ovotjednom je sastanku Savjeta ECB-a odlučila zadržati kamatne stope nepromijenjenima, budući da je, čini se, popustila zabrinutost u vezi ulaska Grčke u zonu
jedinstvene europske valute, eura. Početkom tjedna Grčkoj je i službeno odobren ulazak u eurozonu od 1. siječnja iduće godine, čime će ona postati njezinom dvanaestom članicom.
FRANKFURT, 23. lipnja (Hina/AP) - Europska središnja banka (ECB) na
ovotjednom je sastanku Savjeta ECB-a odlučila zadržati kamatne
stope nepromijenjenima, budući da je, čini se, popustila
zabrinutost u vezi ulaska Grčke u zonu jedinstvene europske valute,
eura. Početkom tjedna Grčkoj je i službeno odobren ulazak u
eurozonu od 1. siječnja iduće godine, čime će ona postati njezinom
dvanaestom članicom.#L#
Kada je Europska komisija prošli mjesec predložila Grčku za buduću
članicu kluba zemalja koje koriste jedinstvenu europsku valutu,
euro ionako slab zadobio je novi udarac, što mu je pripomoglo da
padne na najnižu razinu u odnosu na američki dolar - 0,8845 dolara
za jedan euro. Nije se potpuno oporavio sve dok ECB nije prije dva
tjedna povisila kamatne stope za 0,50 postotnih bodova, na 4,25
posto.
Euro se nakon odluke ECB-a stabilizirao na oko 0,95 dolara. Ovih je
dana Wim Duisenberg, predsjednik ECB-a, branio posljednje
povećanje kamata, koje su mnogi kritizirali da je preoštro i da će
možda 'potkopati' europski gospodarski oporavak. On je izjavio da
će jamčiti da inflacija ostane ispod dva posto, gornje granice ECB-
a, unatoč laganom rastu cijena.
Zabrinutosti oko 'ulaska' grčke drahme u euro, zbog reputacije
zemlje koja je imala relativno visoku inflaciju i godine
financijskog kaosa za sobom, smatraju ekonomisti, sada nema.
Zahvaljujući snažnim reformama koje je posljednjih godina
provodila tamošnja vlada, inflacija u Grčkoj danas se spustila na
oko dva posto (prije deset godina do 25 posto) i tek je nešto iznad
1,7 posto inflacije u eurozoni. Proračun je gotovo uravnotežen, dug
države stalno se smanjuje, a gospodarstvo raste po stopi od četiri
posto, također iznad prosjeka u eurozoni (3,5 posto).
Nervoza u pogledu uključenja valute jedne od siromašnijih zemalja
Europske unije (EU) u euro, kažu ekonomisti, popustila je jer je
posljednje podizanje kamatnih stopa u eurozoni bilo dovoljno da se
inflacija drži pod kontrolom i da euro ostane zdrava valuta, pa novo
povećanje nije bilo potrebno.
Za razliku od isticanja Grčke kao zemlje koja bi trebala
zabrinjavati, pojavila su se imena drugih dviju zemalja EU -
Španjolske i Irske, koje su obje uvele euro i imaju
'pregrijavajuća' gospodarstva. Irska ima najvišu stopu inflacije u
EU, 5,1 posto, a Španjolska je odmah iza nje s inflacijom od 3,2
posto.
Smatra se tako da grčka inflacija, nešto viša, kao i kamatne stope
koje su više i kreću se na oko 8,75 posto, ne predstavljaju
opasnost. Očekuje se da će se obje smanjiti do kraja godine kako bi
se uskladile s razinama ECB-a za vrijeme njihova ulaska u eurozonu
1. siječnja 2001.
(Hina) vm ds