ZAGREB, 16. lipnja (Hina) - Ako hrvatska Vlada bude prihvatila i provodila potrebne mjere i reforme za ozdravljenje gospodarstva, ukupni zajmovi Svjetske banke u iduće će dvije godine iznositi 250 milijuna dolara godišnje, a donacije
10 milijuna dolara godišnje. Svjetska banaka do sada je u Hrvatskoj financirala 24 projekta sa 860 milijuna američkih dolara zajmova, a budući da pozitivno ocjenjuje napore nove Vlade za hitnim rješavanjem gospodarskih problema i dalje će joj u tome pomagati. Kazao je to na današnjoj konferenciji za novinare Andrew N. Vorkink, nedavno imenovani direktor novog Odjela Svjetske banke za srednju i južnu Europu u koji spadaju Hrvatska, Bugarska i Rumunjska.
ZAGREB, 16. lipnja (Hina) - Ako hrvatska Vlada bude prihvatila i
provodila potrebne mjere i reforme za ozdravljenje gospodarstva,
ukupni zajmovi Svjetske banke u iduće će dvije godine iznositi 250
milijuna dolara godišnje, a donacije 10 milijuna dolara godišnje.
Svjetska banaka do sada je u Hrvatskoj financirala 24 projekta sa
860 milijuna američkih dolara zajmova, a budući da pozitivno
ocjenjuje napore nove Vlade za hitnim rješavanjem gospodarskih
problema i dalje će joj u tome pomagati. Kazao je to na današnjoj
konferenciji za novinare Andrew N. Vorkink, nedavno imenovani
direktor novog Odjela Svjetske banke za srednju i južnu Europu u
koji spadaju Hrvatska, Bugarska i Rumunjska.#L#
Vorkink boravi u prvom službenom posjetu Hrvatskoj od imenovanja na
tu dužnost da bi, kako je rekao, u razgovorima s predstavnicima
Vlade, sindikata, nevladinih udruga, utvrdili probleme u hrvatskom
gospodarstvu te način na koji bi Svjetska banka mogla pomoći u
njihovom rješavanju.
"Svjetska banka smatra da su koraci hrvatske Vlade u pogledu
smanjenja javne potrošnje i kontrole proračunskih plaćanja dobri
te da Vlada gospodarske probleme želi riješiti hitnim aktivnostima
kako bi se smanjili troškovi promjena i njihovi negativni učinci",
izjavio je Vorkink.
Iz razgovora s premijerom i dužnosnicima Vlade, kazao je kako je
uvidio da je sadašnja Vlada od prijašnje naslijedila ozbiljnu
gospodarsku situaciju, ali i da se ona može izmijeniti hrabrim
mjerama. Napominjući da to zahtijeva i određena odricanja svih,
ocijenio je kako bi negativni učinci odugovlačenja promjena bili
još teži.
Za Svjetsku banku je ohrabrujuće da Vlada najavljuje mjere, poput
vraćanja duga umirovljenicima, programa restrukturiranja
državnih tvrtki i njihove privatizacije. Kao pozitivne pomake koji
se vide od početka ove godine, istaknuo je povećanje izvoza,
stabilnost valute te povećanje turističkih bukinga za 40 posto.
Po njegovim riječima, Svjetska banka će Hrvatskoj nastaviti
pomagati zajmovima i donacijama. Tako je Svjetska banka hrvatskoj
Vladi obećala pomoć u zajmovima za projekt prilagodbe poduzeća i
financijskog sektora koji se planira za listopad i za strukturnu
prilagodbu kako bi poduprle ukupne mjere Vlade. Također riječ je i o
zajmovima za reformu stečajnog postupka, za sudstvo te carinsku
reformu. U idućih 12 mjeseci Svjetska banka najavljuje i sredstva
za reformu mirovinskog sustava, gradnju toplovoda, reformu
katastra i zemljišnih knjiga.
Darovnice Svjetske banke bit će usmjerene u očuvanje raznolikosti
kraškog područja te povratak izbjeglica, kazao je Vorkink.
Za sljedeću godinu najavio je zajmove za projekt Luke Rijeka,
reformu sustava socijalne zaštite i tržišta radne snage te zaštite
okoliša.
Vorkink je izrazio zadovoljstvo zahtjevom Vlade da Svjetska banka
provede pregled javne potrošnje u Hrvatskoj te ispita proračunsku
potrošnju i transfere, što je, kako je rekao, prijašnja Vlada u više
navrata odbila i tako potaknula zabrinutost Banke zbog mogućih
zlouporaba sredstava iz proračuna. "Nedavna otkrića snimljnih
razgovora potvrdila su te strahove da je u vrijeme stare Vlade
korupcija sistematski i duboko ukorijenjena", istaknuo je
napomenuvši da je sadašnja Vlada od Svjetske banke zatražila da se
pozabavi tim oblicima korupcije i da svoje mišljenje o tome.
Vorkink je izvijestio i da je Svjetska banka provela anketu među 22
zemlje istočne Europe i bivšeg SSSR-a o korupciji te zaključila da
su u tim zemljama prisutna dva oblika korupcije - utjecaj na vlade,
parlament, sudove te jednokratno podmićivanje dužnosnika. U
Hrvatskoj je u 1999. zabilježena visoka razina prvog oblika
korupcije te niska razina drugog oblika u odnosu na ostale
tranzicijske zemlje, rekao je Vorkink, dodajući da još nema
nikakvih podataka o tome za ovu godinu.
(Hina) kg ds