IT-28.VI.-CORRIERE-CHEVENEMENT-INTERVIEW

ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 28. VI. 2000. Chevenement: "Italija mora biti stroža s useljenicima" "'Europski ustav? Da bi se napravio jedan ustav potreban je jedan narod, a u Europskoj Uniji ih već ima trideset'. - Gospodine ministre, Vi ste pravi euroskeptik. = Ne, eurorealist. Ja sam za jednu praktičnu Europu, koju svi mogu shvatiti. Umjesto toga čini mi se da je Europa postala jedna religija. Kada čujem Jacquesa Delorsa kako govori o opraštanju i obećanju kao temeljnim vrijednostima, pada mi na um jedna dosjetka G.K. Chestertona: socijalizam je jedna kršćanska ideja koja je poludila. Jean-Pierre Chevenement se voli nazivati 'tvrdim kartezijancem' i ne odstupa od svojeg oštrog duha , još manje kada sjedi za stolom s malom skupinom stranih novinara. Predsjednik republike Jacques Chirac upravo je izgovorio svoj govor u Bundestagu u Berlinu. I francuski ministar unutarnjih poslova ispaljuje prvi torpedo: 'Ne čini mi se da je vlada odlučila krenuti putem europskog Ustava. Iskreno, želio bih znati što to znači'. - Chirac je govorio o razlikovanju nadležnosti između država i Europske Unije. = To je ono što se čini, makar i na zbrkan način. Kako bilo, suverenitet nikada neće moći biti delegiran. Još manje na netransparentan način kao što se danas događa u bruxelleskom Povjerenstvu. - A kada bi postojala jasna volja Europljana, izravno iskazana glasovanjem? = Kada bi uistinu postojao jedan demokratski prostor složio bih se s time, no još uvijek smo jako daleko od toga. Danas je istinski prostor u kojemu se vrši i organizira demokracija nacija. - Kako, zar država-nacija nije u krizi? = U Europi sigurno, ne u Sjedinjenim Državama ili Japanu. Ovdje je bila jedna kampanja organizirane diskreditacije protiv plemenitih i starih nacija . Mislim na Španjolsku ili Italiju, Od Umberta Bossija čujem da govori stvari radi kojih bi se, kada bih bio Talijan, pobunio. - Onda što je za Vas Europska Unija? = Mnoge stvari. To je jedan veliki gospodarski skup koji se širi do Rusije i Turske. To je jedan sve samostalniji prostor sigurnosti, bez pribjegavanja NATO-u, odnosno Washingtonu. To je energetska neovisnost. Jednostrano odricanje od nuklearne energije, koje je odlučila Njemačka, je greška koja šteti budućnosti Europe. Moramo imati jednu politiku prema istoku, ova sadašnja nije dovoljna. A jedna politika prema jugu nam u potpunosti nedostaje. Napravimo prvo politiku, a potom razmišljajmo o institucionalnim mehanizmima, bez istrčavanja naprijed. - Koji je sada prioritet francuskog predsjedništva? = Ostajući na mojim nadležnostima, vjerujem da se glavni izazov odnosi na dugoročno useljavanje. Pravo na azil pretvara se, pomalo posvuda, u pravo useljavanje gospodarske naravi. Treba ga dakle vratiti na strožu primjenu. Isto se odnosi na Schengenske sporazume i nadgledanje granica slobodnog prometa. - Predstavlja li Italija još uvijek poroznu granicu? = Postoji zemljopisno stanje koje nadzor čini težim. Italija je vrlo izložena bilo priljevima s Balkana, bilo onima iz sjeverne Afrike. (...) - To je problem koji se postavlja u cijeloj Europi? = Ja sam za omogućavanje lakšeg kretanja, a ne nastanjivanja. Zaostale zemlje treba pomoći u razvoju a ne osiromašiti ih za njihove elite. (...) Moramo si međutim postaviti problem integracije, odnosno stvarne sposobnosti prihvata useljenika, Inače će se umnožiti Haideri, Bossiji, Le Peni.", piše Stefano Cingolani.