ZAGREB, 18. lipnja (Hina)ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u subotu se navečer vratio iz posjeta Albaniji gdje je s vodećim dužnosnicima albanske države razgovarao o bilateralnoj suradnji, stanju u regiji te položaju obiju
zemalja u odnosu na europske integracije. "U našim smo razgovorima utvrdili točke u kojima se slažemo, pravce u kojima se kreću naše dvije zemlje te ciljeve koje imaju", izjavio je na konferenciji za novinare hrvatski predsjednik. Prema Mesićevim riječima, posebno se s albanskim predsjednikom osvrnuo na stanje u regiji, odnosno u Srbiji. "Albaniji je strateški cilj ulazak u EU i NATO, kao i Hrvatskoj. Međutim, između nas je remetilački faktor, a to je Srbija sa Slobodanom Miloševićem na čelu. Zbog toga i Albanija i cijelo susjedstvo SRJ ima velikih poteškoća", rekao je hrvatski predsjednik. Riječi je bilo i o inicijativi francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca (o održavanju summita EU i zemalja bivše Jugoslavije), rekao je Mesić. "No, mi smo zaključili kako ne bi bilo dobro da se okupe samo zemlje bivše Jugoslavije uz europsku asistenciju ili predsjedanje, nego treba skupiti sve zemlje koje okružuju bivšu Jugoslaviju", rekao je hrvatski predsjednik. Tako bi, dodao je Mesić, dobili zemlje koje su prešle nekoliko stepenica prema europskom udruživanju, zemlje članice EU i one koje
ZAGREB, 18. lipnja (Hina)
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u subotu se navečer
vratio iz posjeta Albaniji gdje je s vodećim dužnosnicima albanske
države razgovarao o bilateralnoj suradnji, stanju u regiji te
položaju obiju zemalja u odnosu na europske integracije. "U našim
smo razgovorima utvrdili točke u kojima se slažemo, pravce u kojima
se kreću naše dvije zemlje te ciljeve koje imaju", izjavio je na
konferenciji za novinare hrvatski predsjednik. Prema Mesićevim
riječima, posebno se s albanskim predsjednikom osvrnuo na stanje u
regiji, odnosno u Srbiji. "Albaniji je strateški cilj ulazak u EU i
NATO, kao i Hrvatskoj. Međutim, između nas je remetilački faktor, a
to je Srbija sa Slobodanom Miloševićem na čelu. Zbog toga i Albanija
i cijelo susjedstvo SRJ ima velikih poteškoća", rekao je hrvatski
predsjednik. Riječi je bilo i o inicijativi francuskog
predsjednika Jacquesa Chiraca (o održavanju summita EU i zemalja
bivše Jugoslavije), rekao je Mesić. "No, mi smo zaključili kako ne
bi bilo dobro da se okupe samo zemlje bivše Jugoslavije uz europsku
asistenciju ili predsjedanje, nego treba skupiti sve zemlje koje
okružuju bivšu Jugoslaviju", rekao je hrvatski predsjednik.
Tako bi, dodao je Mesić, dobili zemlje koje su prešle nekoliko
stepenica prema europskom udruživanju, zemlje članice EU i one koje
se tek za to pripremaju. To bi, po njegovu mišljenju, pomoglo u
ubrzanju europskog udruživanja.
Na pitanje novinara o konkretnim rezultatima posjeta Albaniji
Mesić je odgovorio kako je govora bilo o gradnji ceste od Jonskog
mora do talijanske granice. Pritom je napomenuo kako Albanci žele
uz europsku potporu što bržu izgradnju takve ceste.
TEHERAN - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan koji je u nedjelju stigao u
Teheran, prvu etapu bliskoistočne turneje, došao je zatražiti
potporu Irana za uspostavu mira u Libanonu. "Iran je važna zemlja
regije i može odigrati ulogu. Stoga smo zatražili od iranskih
čelnika, čim smo započeli raspravu o libanonskom pitanju, da sa
mnom surađuju, da me podrže ", rekao je Annan po dolasku u Teheran.
Annan se, došavši u Teheran iz Maroka, najprije sastao sa šefom
iranske diplomacije Kamalom Harazijem. On bi također trebao
razgovarati s predsjednikom Mohamedom Hatamijem i ajatolahom Ali
Hamneijem, te potom otputovati u Kairo.
JERUZALEM - Izraelci su u subotu pozdravili UN-ovo priopćenje prema
kojemu je njihovo povlačenje iz Libanona potpuno, istaknuvši kako
od te organizacije očekuju pomoć u uvođenju reda u regiji. Glavni
tajnik UN-a Kofi Annan u petak je objavio da je povlačenje
izraelskih vojnika iz južnog Libanona potpuno. Izraelci su
povlačenje počeli 24. svibnja, okončavši na taj način 22-godišnju
okupaciju. Libanonski premijer Selim al-Hos i čelnici pokreta
Hezbolah, čiji gerilci nadziru od Izraela napušteni teritorij, i
nadalje međutim tvrde da izraelsko povlačenje još nije dovršeno jer
se navodno izraelski vojni položaji još na šest mjesta nalaze
unutar libanonskog područja.
BUKUREŠT - Rumunji su u nedjelju ujutro počeli glasovati u drugom
krugu lokalnih izbora za kojeg se očekuje da će potvrditi dobar
rezultat ljevice bivšeg predsjednika Iona Iliescua postignut u
prvom krugu prije dva tjedna. Radi se o trećim lokalnim izborima
organiziranim u Rumunjskoj od pada komunističkog režima Nikolaea
Cauesescua krajem 1989. godine. U prvom krugu lokalnih izbora
birani su općinski i regionalni dužnosnici, dok se gradonačelnici
biraju u dva kruga.
BELFAST - Nasilje se ponovno razbuktalo tijekom protestantskog
marša "narančastih" u Sjevernoj Irskoj, kada je grupa mladih
katolika zasula policiju Molotovljevim koktelima, koja je
uzvratila gumenim mecima, priopćili su dužnosnici. Tri policajca i
jedan vojnik lakše su ozlijeđeni tijekom sukoba u gradu Lurganu
zapadno od Belfasta, dok su tri prosvjednika pogođena gumenim
mecima, iako se još ne zna jesu li ozlijeđeni, izjavili su
dužnosnici policije. Jedan od prosvjednika je uhićen.
Protestantski sudionici marša "narančastih" nisu sudjelovali u
nasilju i završili su marš neometano.
STEPANAKERT - U Nagorno Karabahu, armenskoj enklavi u
Azerbajdžanu, počeli su bez incidenta u nedjelju ujutro
"parlamentarni" izbori, objavilo je središnje izborno
povjerenstvo. Na izborima za lokalni "parlament", trećima otkako
je 1991. ta enklava proglasila nezavisnost, birači trebaju od 113
kandidata izabrati 33 zastupnika. Nagorno Karabah, s većinskim
armenskim stanovništvom, jednostrano je 1991. proglasio
neovisnost od Azerbajdžana. U trogodišnjem ratu koji je potom izbio
poginulo je oko 30.000 ljudi.
WASHINGTON - Izraelski i palestinski pregovarači u subotu su
zaključili razgovore započete u utorak u Washingtonu, objavili su
palestinski izvori. Pregovori bi trebali biti nastavljeni idući
tjedan na Bliskom istoku. Jedan palestinski dužnosnik izjavio je da
u washingtonskim razgovorima usredotočenim na oslobađanje
zatvorenika i izraelsko povlačenje sa Zapadne obale "nije
postignut veliki napredak".
AMAN - Jordanski kralj Abdulah u nedjelju bi mogao imenovati
novoga, liberalno usmjerenoga, premijera umjesto konzervativno
naklonjenoga Abdula al-Raufa al- Ravabdeha, doznaje se u subotu iz
neimenovanih izvora bliskih jordanskim vlastima. Prema tim
izvorima, kralj će novim premijerom imenovati Alija Abua al-
Rageba, uglednog liberalnog parlamentarca, bivšeg ministra i
poslovnog čovjeka. Analitičari promjenu objašnjavaju nevoljkošću
konzervativnog premijera da provodi reforme po ukusu mladoga
kralja sklonog otvaranju zemlje zapadnome businessu.
(Hina) maš