GS: HRVATSKA EKONOMIJA I DALJE IMA IZGLEDE ZA OVOGODIŠNJI RAST BDP-A OD 2,5 POSTO

ZAGREB, 27. lipnja (Hina) - Hrvatska ekonomija i dalje ima izglede da u ovoj godini ostvari realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 2,5 posto. Međutim, teško se mogu već u ovoj godini stvoriti preduvjeti u sferi proizvodnje koji bi rezultirali povećanom potražnjom za radom. Za početak rasta zaposlenosti potrebno je uspostaviti stabilnu, dugoročniju tendenciju rasta proizvodnje i izvoza. Poruke su to koje se mogu iščitati iz lipanjskog broja Croatian Economic Outlooka, publikacije čiji je nakladnik tvrtka Agrokor, a autor dr. Željko Rohatinski.#L# Dr. Rohatinski, u posljednje vrijeme najčešće spominjan kao kandidat za novog guvernera Hrvatske narodne banke, ističe kako do rasta BDP-a od 2,5 posto u ovoj godini može doći temeljem povećanja izvoza roba i usluga za oko 5,5 posto, uz smanjenje deficita tekućih transakcija platne bilance za oko 200 milijuna američkih dolara i povećanje raspoloživih deviznih sredstava za oko 300 milijuna dolara, kao osnove za daljnje održavanje stabilnosti tečaja i realni porast osnovnih agregata novca za oko 4 posto. Na to bi u određenoj mjeri mogli već u ovoj godini dodatno utjecati početni efekti očekivanog otvaranja inozemnih tržišta ulaskom u WTO i najavljenom primjenom režima "asimetrične liberalizacije trgovine" od strane EU (čime bi se bescarinski režim uvoza iz Hrvatske proširio na oko 95 posto industrijskih proizvoda), kao i opće poboljšanje investicijske "klime" vezane uz započinjanje pregovora sa EU o stabilizaciji i pridruživanju, te uz (eventualno) zaključivanje novog aranžmana s MMF-om. Dr. Rohatinski u Croatian Economic Outlooku detaljno analizira političke promjene i ekonomska očekivanja, fiskalne odnose, monetarne i financijske tokove, proizvodnju i zaposlenost. Pritom uz ostalo navodi i podatke o nastavljanju oživljavanja prometa na malo, koja u prva četiri mjeseca ove godine raste po prosječnoj realnoj stopi od 1,4 posto mjesečno, rastu ukupnog robnog izvoza izraženog u dolarima po tekućem tečaju u prva četiri mjeseca za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te smanjenju ukupnog robnog uvoza za 3,3 posto. Međutim, napominje kako su impulsi rasta industrijske proizvodnje još uvijek pretežno parcijalni i nedovoljno intenzivni da bi, suočeni s unutarnjim financijskim i organizacijskim problemima, generirali snažniju tendenciju općeg rasta proizvodnje. Ukupna industrijska proizvodnja u prvih pet ovogodišnjih mjeseci uglavnom stagnira na desezoniranoj razini za 0,3 posto višoj od prošlogodišnjeg prosjeka. Stagnira na početku ove godine i građevinska aktivnost, dok je povećanje turističkog prometa u travnju indikator pozitivnih promjena. Dr. Rohatinski upozorava kako se teško može već u ovoj godini stvoriti preduvjete u sferi proizvodnje koji bi rezultirali povećanjem potražnje za radom. Nezaposlenost je u prva četiri mjeseca ove godine povećana za 4,4 posto i krajem travnja je za 11,9 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine, s istodobnim porastom stope nezaposlenosti sa 19,2 na 21,7 posto što pojačava socijalne tenzije i pritisak na državni proračun. Za početak rasta zaposlenosti potrebno je uspostaviti stabilnu, dugoročniju tendenciju rasta proizvodnje i izvoza. Aktualno otklanjanje ili znatno ublažavanje pojedinih eksternih ograničenja u izvozu, kao i stvaranje povoljnijih unutarnjih uvjeta za reprodukciju domaćeg kapitala te za proizvodni ulazak inozemnog kapitala i tehnologije, nužan su za to preduvjet. Nužan, ali ne i dovoljan. Formiranje i proizvodnja roba i usluga koje će tehnološki, cjenovno i po asortimanu biti konkurentni na stranom i na sve manje zaštićenom domaćem tržištu, zahtjeva koncipiranje i efikasno provođenje kompleksne, aktivne, razvojne politike. To je upravo ona dimenzija ukupne ekonomske politike koja je nedostajala prethodnoj vlasti, a koju nova vlast tek treba uspostaviti, zaključuje dr. Rohatinski na kraju analize osnovnih ekonomskih pokazatelja. (Hina) bn ds