KORPORATIVNE OBVEZNICE KAO VID FINANCIRANJA HRVATSKIH KOMPANIJA

KORPORATIVNE OBVEZNICE KAO VID FINANCIRANJA HRVATSKIH KOMPANIJA Iako je bilo nekih izdanja, dosadašnja hrvatska praksa korporativnih obveznica, na žalost, nije reprezentativna i do sada se njima na burzi nije trgovalo. Emisija tih dužničkih vrijednosnih papira, koje izdaju trgovačka društva koja obavljaju gospodarsku djelatnost, svakako slijedi u Hrvatskoj i u tom pravcu definitivno treba ići, istaknuto je danas na radionici "Korporativne obveznice i srodni instrumenti kao vid financiranja hrvatskih kompanija". Radionica, koju su organizirale Raiffeisenbank Austria i Raiffeisen Vrijednosnice, u zagrebačkom je hotelu Sheraton okupila 50-ak predstavnika hrvatskih tvrtki i financijskih institucija. Važno je da trgovačka društva shvate prednosti izdavanja korporativnih obveznica. Prednosti su relativno lagan plasman, manji troškovi izdanja od izdavanja dionica, a to je i jeftiniji izvor financiranja od uzimanja bankarskih kredita, istaknuo je predsjednik Komisije za vrijednosne papire Ivica Smiljan. Od dva načina izdavanja korporativnih obveznica - javna ponuda i privatno izdanje - u dosadašnjoj su hrvatskoj praksi prisutna samo privatna izdanja. Takve su obveznice izdale Podravka, Trgovačka banka, Kraš, Petrokov, Đuro Đaković PSU i Privredna banka, kazao je Smiljan. Član Uprave Raiffeisen Vrijednosnica Zoran Košćak dodaje tomu i Plivu i Plavu lagunu koje su izdale komercijalne zapise (kratkoročni vrijednosni papiri). Treba što više propagirati korporativne obveznice kao model financiranja, poručio je Smiljan najavljujući i izmjene zakonodavnog okvira. Osnovne zakonske odrednice za izdavanje obveznica i njihovo trgovanje na sekundarnom tržištu (burzama) su dane, ali dosta bi toga trebalo pojačati, nadopuniti jasnim i nedvosmislenim odredbama. Potrebno je preispitati cjelokupno okruženje i tržište kapitala, a Vladi je prošli tjedan prezentiran novi projekt razvoja tržišta kapitala u organizaciji Zagrebačke burze, kazao je Smiljan. Zoran Košćak državi zamjera na nezainteresiranosti za razvoj tržišta. Država do sada nije pokazala interes da postojeće instrumente unutarnjeg javnog duga učini dostupnim hrvatskim investitorima. Od ukupno 13,6 milijardi kuna unutarnjeg javnog duga Hrvatske tržištu je dostupno tek 1,2 milijarde i to trezorskih zapisa, odnosno kratkoročnih vrijednosnih papira, kazao je. Prvi signal da bi se nešto moglo događati, za njega je izdavanje obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (iznos 220 milijuna eura, kuponom 8,5 posto, rok dospjeća 4 godine). Kao investitore zainteresirane za domaća korporativna izdanja Košćak navodi PIF-ove, osiguravajuća društva, a izniman su potencijal i mirovinski fondovi, pa izražava žaljenje zbog odgode mirovinske reforme do početka 2002. Austrijski analitičari Raiffeisena prenijeli su iskustva zemalja srednje i istočne Europe, posebno Poljske, Češke i Mađarske. Prezentirali su i trendove na tržištu korporativnih EURO obveznicana, na kojemu je udio tvrtki 25 posto, a najznačajnije su industrijske grane pritom telekomunikacije i informatika.