ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Iako je bilo nekih izdanja, dosadašnja hrvatska praksa korporativnih obveznica, na žalost, nije reprezentativna i do sada se njima na burzi nije trgovalo. Emisija tih dužničkih vrijednosnih papira, koje
izdaju trgovačka društva koja obavljaju gospodarsku djelatnost, svakako slijedi u Hrvatskoj i u tom pravcu definitivno treba ići, istaknuto je danas na radionici "Korporativne obveznice i srodni instrumenti kao vid financiranja hrvatskih kompanija".
ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Iako je bilo nekih izdanja, dosadašnja
hrvatska praksa korporativnih obveznica, na žalost, nije
reprezentativna i do sada se njima na burzi nije trgovalo. Emisija
tih dužničkih vrijednosnih papira, koje izdaju trgovačka društva
koja obavljaju gospodarsku djelatnost, svakako slijedi u Hrvatskoj
i u tom pravcu definitivno treba ići, istaknuto je danas na
radionici "Korporativne obveznice i srodni instrumenti kao vid
financiranja hrvatskih kompanija". #L#
Radionica, koju su organizirale Raiffeisenbank Austria i
Raiffeisen Vrijednosnice, u zagrebačkom je hotelu Sheraton okupila
50-ak predstavnika hrvatskih tvrtki i financijskih institucija.
Važno je da trgovačka društva shvate prednosti izdavanja
korporativnih obveznica. Prednosti su relativno lagan plasman,
manji troškovi izdanja od izdavanja dionica, a to je i jeftiniji
izvor financiranja od uzimanja bankarskih kredita, istaknuo je
predsjednik Komisije za vrijednosne papire Ivica Smiljan.
Od dva načina izdavanja korporativnih obveznica - javna ponuda i
privatno izdanje - u dosadašnjoj su hrvatskoj praksi prisutna samo
privatna izdanja. Takve su obveznice izdale Podravka, Trgovačka
banka, Kraš, Petrokov, Đuro Đaković PSU i Privredna banka, kazao je
Smiljan. Član Uprave Raiffeisen Vrijednosnica Zoran Košćak dodaje
tomu i Plivu i Plavu lagunu koje su izdale komercijalne zapise
(kratkoročni vrijednosni papiri).
Treba što više propagirati korporativne obveznice kao model
financiranja, poručio je Smiljan najavljujući i izmjene
zakonodavnog okvira. Osnovne zakonske odrednice za izdavanje
obveznica i njihovo trgovanje na sekundarnom tržištu (burzama) su
dane, ali dosta bi toga trebalo pojačati, nadopuniti jasnim i
nedvosmislenim odredbama. Potrebno je preispitati cjelokupno
okruženje i tržište kapitala, a Vladi je prošli tjedan prezentiran
novi projekt razvoja tržišta kapitala u organizaciji Zagrebačke
burze, kazao je Smiljan.
Zoran Košćak državi zamjera na nezainteresiranosti za razvoj
tržišta. Država do sada nije pokazala interes da postojeće
instrumente unutarnjeg javnog duga učini dostupnim hrvatskim
investitorima. Od ukupno 13,6 milijardi kuna unutarnjeg javnog
duga Hrvatske tržištu je dostupno tek 1,2 milijarde i to trezorskih
zapisa, odnosno kratkoročnih vrijednosnih papira, kazao je.
Prvi signal da bi se nešto moglo događati, za njega je izdavanje
obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (iznos 220
milijuna eura, kuponom 8,5 posto, rok dospjeća 4 godine).
Kao investitore zainteresirane za domaća korporativna izdanja
Košćak navodi PIF-ove, osiguravajuća društva, a izniman su
potencijal i mirovinski fondovi, pa izražava žaljenje zbog odgode
mirovinske reforme do početka 2002.
Austrijski analitičari Raiffeisena prenijeli su iskustva zemalja
srednje i istočne Europe, posebno Poljske, Češke i Mađarske.
Prezentirali su i trendove na tržištu korporativnih EURO
obveznicana, na kojemu je udio tvrtki 25 posto, a najznačajnije su
industrijske grane pritom telekomunikacije i informatika.
(Hina) bn ds