HR-PREGLED-DG-Politika DNEVNI GLASNIK - 15. LIPNJA ZAGREB - Ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Ivica Pančić objavio je u srijedu imena lažnih vojnih invalida, među kojima je i nekoliko najviših časnika Hrvatske vojske.
Odlukom vladina Povjerenstva za reviziju invaliditeta u Hrvatskoj vojsci ukinuta su rješenja o statusu vojnog invalida generalima Živku Budimiru, Mati Laušiću (načelnik Uprave Vojne policije), Branimiru Glavašu (župan Osječko-baranjske županije), Matku Kakarigi, Ivanu Tolju (bivšem pomoćniku ministra obrane) i Mili Ćuku (bivši zapovjednik Prvog hrvatskog gardijskog zbora) te kontraadmiralu Anti Budimiru. Rješenja o statusu vojnog invalida ukinuta su i Božidaru Klasiću, Zdravku Vladanoviću i Krešimiru Čopu (predsjednik UHDDR Varaždinske županije). Genaralu Đuri Srnecu, generalu Nojku Marinoviću i Vinku Vrbancu, statusi invalida ukinuti su djelomično. Rješenja o statusu vojnog invalida u potpunosti se poništavaju Josipu Periši (predsjednik Saveza Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata /HVIDR-a/ Šibensko-kninske županije), Milanu Gveriću, Darku Bešteku i Zvonku Sadariću. Generalu Marinku Krešiću spis nije pronađen, te je Ministarstvo predložilo obnovu postupka utvrđivanja invaliditeta. Ministar Pančić je kazao kako među spomenutim imenima ima i nekih invalida čiji status nije upitan no upitan je
ZAGREB - Ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Ivica
Pančić objavio je u srijedu imena lažnih vojnih invalida, među
kojima je i nekoliko najviših časnika Hrvatske vojske. Odlukom
vladina Povjerenstva za reviziju invaliditeta u Hrvatskoj vojsci
ukinuta su rješenja o statusu vojnog invalida generalima Živku
Budimiru, Mati Laušiću (načelnik Uprave Vojne policije), Branimiru
Glavašu (župan Osječko-baranjske županije), Matku Kakarigi, Ivanu
Tolju (bivšem pomoćniku ministra obrane) i Mili Ćuku (bivši
zapovjednik Prvog hrvatskog gardijskog zbora) te kontraadmiralu
Anti Budimiru. Rješenja o statusu vojnog invalida ukinuta su i
Božidaru Klasiću, Zdravku Vladanoviću i Krešimiru Čopu
(predsjednik UHDDR Varaždinske županije). Genaralu Đuri Srnecu,
generalu Nojku Marinoviću i Vinku Vrbancu, statusi invalida
ukinuti su djelomično. Rješenja o statusu vojnog invalida u
potpunosti se poništavaju Josipu Periši (predsjednik Saveza
Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata /HVIDR-a/ Šibensko-
kninske županije), Milanu Gveriću, Darku Bešteku i Zvonku
Sadariću. Generalu Marinku Krešiću spis nije pronađen, te je
Ministarstvo predložilo obnovu postupka utvrđivanja
invaliditeta. Ministar Pančić je kazao kako među spomenutim
imenima ima i nekih invalida čiji status nije upitan no upitan je
stupanj njihove invalidnosti, koju će morati objasniti u
obnovljenom postupku.
ZAGREB - Nekoliko najviših časnika Hrvatske vojske koji su se našli
na objavljenom spisku lažnih vojnih invalida, ustvrdili su da su
neopravdano na tom spisku i oštro napali ministra branitelja Ivicu
Pančića, koji je inicirao reviziju invaliditeta, te najavili
tužbe. Tužbu je najavio general Mile Ćuk, koji je ustvrdio kako za
njegovo ranjavanje osim uredne liječničke dokumentacije postoje i
svjedoci. Kazao je i kako je već prošao prvostupanjsku i
drugostupanjsku reviziju, a kako nakon njih nije bilo nikakvih
promjena sve smatra "političkim progonom". Komentirajući izjave
ministra Pančića general Ivan Tolj kazao je kako je "iznenađen
brzopletošću, neprofesionalnošću i amoralnošću čovjeka koji bi
trebao zastupati dostojanstvo hrvatskih branitelja". Ministar
obrane Jozo Radoš izjavio je kako će ministarstvo nastaviti drugu
fazu interne istrage i to po ubrzanom postupku za navedene visoke
časnike. Ako se i na taj način utvrdi nepravilnosti prilikom
stjecanja statusa invalida, dodao je Radoš, uslijedit će stegovni
postupci koji u krajnjem slučaju znače i nečasni otpust iz Oružanih
snaga. Nakon toga slučajeve tih časnika prepuštamo civilnim
institucijama vlasti, rekao je Radoš.
OSIJEK - Osječko-baranjski župan i umirovljeni general Hrvatske
vojske Branimir Glavaš izjavio je u četvrtak kako će, zbog
jučerašnje odluke o ukidanju njegova statusa vojnog invalida,
podnijeti tužbe protiv Republike Hrvatske i ministra hrvatskih
branitelja Ivice Pančića ocijenivši kako "oko njegove invalidnosti
nema ništa sporno". Na konferenciji za novinare Glavaš je rekao da
je status invalida stekao na temelju težih ozljeda prsnog koša,
kralježnice i koljena, zadobivenih u prometnoj nezgodi na
službenom putu u okolici Bjelovara potkraj siječnja 1992. što je,
kako kaže, zakonska mogućnost. Ustvrdio je kako je jedina
povlastica koju je koristio kao invalid mjesečna invalidnina od 684
kune, a sve ostale informacije o navodno astronomski visokim
iznosima koje je koristio nazvao je "najobičnijim lažima".
Postupke vladina Povjerenstva za revizije nazvao je "organiziranom
političkom hajkom na pojedince koji su bili simbol Domovinskog rata
i obrane RH" te na eksponirane predstavnike bivše vlasti.
ZAGREB - Hrvatska je Vlada u četvrtak s svoje sjednice u saborsku
proceduru uputila zakonski prijedlog po kojem bi se primjena drugog
stupa mirovinske reforme odgodila sa 1. srpnja ove, na 1. siječnja
2002. Vlada je negativno ocjenila tri zakonske inicijative koje su
predložili zastupnici, te dva zakonska prijedloga iz Županijskog
doma. Za prijedlog zatupnica HSLS-a da se izmijeni Zakon o zaštiti
vojnih i civilnih invalida rata rečeno je da su neozbiljni i da im je
svrha stjecanje političkih poena. Odgoda primjene mirovinske
reforme, uređena kroz izmjene Zakona o obveznim i dobrovoljnim
mirovinskim fondovima iskoristit će se i za osnivanje Agencije za
nadzor mirovinskih fondova, izradu baze podataka za registar, za
edukaciju građana, rekao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko
Vidović. Vlada je prihvatila projekt "Povratak prognanika i
izbjeglica - obnova i stambeno zbrinjavanje", koji bi se
sufinancirao zajmom razvojne banke Vijeća Europe u vrijednosti od
30 milijuna eura (232 milijuna kuna), a druga polovica novca
osigurala bi se u državnom proračunu.
ZAGREB - Premijer Ivica Račan najavio je u četvrtak da će za
hrvatsku Vladu, ali i Sabor, u srpnju biti puno posla. Članovi
Vlade, po sadašnjim bi se planovima, odmarali prva dva tjedna u
kolovozu. Više za sada nismo ni zaslužili, rekao je Račan pred
početak sjednice Vlade, ističući kako od ministara očekuje da ne
koriste sve zakonske mogućnosti za odmor, s obzirom da Vladu čeka
puno posla. Na srpanjskom bi se zasjedanju, među inim, u drugom
čitanju trebali naći zakonski prijedlozi koji se odnose na poreze,
dohodak, poticanje ulaganja. Za prvo čitanje trebala bi se
pripremiti zakonska rješenja koja se tiču zakona o stečaju, radu, a
sasvim sigurno pred Saborom će se naći zakon o obvezama prema
umirovljenicima. Na dnevnom redu će se naći i ustavne promjene,
kako bi se za jesen mogla pripremiti konkretnija rješenja.
ZAGREB - Hrvatska radiotelevizija nalazi se na prekretnici -
napušta monopolski položaj i mora se pripremiti za oštru
konkurenciju na tržištu. Pripreme se više ne mogu odgađati i
poslovna se politika HRT-a mora radikalno promijeniti, rekao je u
četvrtak u Zastupničkom domu Sabora ravnatelj HRT-a Mirko Galić.
Obrazlažući izvješće Uprave HRT-a o poslovanju u prošloj godini,
Galić je istaknuo kako naslijeđeno stanje ugrožava poslovanje HRT-
a, te kako je financijska situacija neodrživa. Prošle je godine HRT
zabilježio gubitak od 120 milijuna kuna, a ako se nešto pod hitno ne
poduzme do kraja ove godine njezin bi dug dosegnuo 400 milijuna
kuna, ustvrdio je Galić. Svakog mjeseca HRT-u nedostaje između 15 i
17 milijuna kuna, pa počinjemo "jesti vlastitu supstancu", kazao
je. Istaknuo je da su prve mjere sanacije već poduzete, a poduzetim
mjerama uštedjet će se ove godine oko 50 milijuna kuna. No to, kazao
je, neće biti dovoljno, ako se televizijska pretplata ne oslobodi
plaćanja PDV-a. Za promjene na HRT-u važna je financijska
stabilnost koja se, po njemu, može postići ili povećanjem pretplate
ili novcem iz proračuna. Tijekom rasprave o izvjšćima Uprave HRT-a
i Državnog ureda za reviziju o poslovanju HRT-a zastupnici su
najviše isticali da su ona u bitnom neskladu, s obzirom da je po
prvom HRT prošle godine zabilježio dobit od 4,5 milijuna kuna, dok
izvješće revizije pokazuje gubitak od 120 milijuna kuna.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić primio je u četvrtak
izaslanstvo slovenskih Hrvata koji su ga izvijestili o problemima s
kojima se suočavaju u toj zemlji. "Status Hrvata u Sloveniji uopće
nije riješen, za razliku od statusa Slovenaca u Hrvatskoj koji je po
našem mišljenju i novčano i zakonodavno zadovoljavajuće riješen,
rekao je nakon sastanka Emil Lučev, čelni čovjek saveza koji
okuplja sve hrvatske udruge u Sloveniji. Predsjednik Mesić je
obećao svu potporu slovenskim Hrvatima, naglasio je Lučev.
ZAGREB - Liberalna stranka (LS) drži da je desnica u Hrvatskoj još
uvijek pod šokom zbog gubitka vlasti i želi dokazati da je promjena
vlasti bila pogrešna odluka birača. Nedavni istupi desničarskih
čelnika imaju za cilj destabilizaciju Vlade i izazivanje dojma o
navodnoj snazi desnice, rekao je u četvrtak na konferenciji za
novinare predsjednik LS-a Vlado Gotovac. Govoreći o Zakonu o
zabrani fašističkih simbola, Gotovac je kazao da je riječ o zakonu
koji bi sankcionirao uporabu svih ekstremističkih simbola i
ideologija, bilo ekstremne ljevice ili desnice. Izvijestio je i da
je, zbog koalicije s HSP-om na lokalnim izborima u Vrbovcu,
predsjednik tamošnje podružnice LS-a odlukom suda časti isključen
iz stranke.
ZAGREB - Hrvatska stranka prava (HSP) smatra da je ministar
hrvatskih branitelja Ivica Pančić uvredljivo etiketirao pojedine
generale Hrvatske vojske, proglasivši ih lažnim invalidima. Bude
li se dokazalo da prozvani generali nisu lažni invalidi, HSP će
zatražiti ostavku ministra Pančića, rečeno je u četvrtak na
konferenciji za novinare. Predsjednik stranke Anto Đapić smatra da
je Pančić preuranjeno i nespretno pokrenuo progon i
kriminalizaciju tih ljudi samo na temelju prvostupanjske odluke
nadležne komisije za reviziju. HSP-ovci su najavili da će zatražiti
i saborsku raspravu o provedbi Zakona o općem oprostu, jer drže da
se zakon u praksi "zapravo odnosi čak i na ratne zločince".
ZAGREB - U Hrvatskoj je na djelu revanšizam onih koji su bili protiv
stvaranja suverene hrvatske države, te pokušaj omalovažavanja
Domovinskog rata, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare
Hrvatske kršćansko demokratske unije (HKDU) koja će Hrvatskom
državnom saboru uputiti Deklaraciju o zaštiti imena i stečevina
Domovinskog rata. Deklaracijom HKDU-u želi pozvati hrvatsku
javnost, medije i Sabor da zaustavi kriminalizaciju Domovinskog
rata koju, kako tvrde u HKDU-u, nameću međunarodni čimbenici, a
provodi nova vlast. Krajnji cilj takvom procesu je, po mišljenju
HKDU-a, izjednačavanje žrtve i agresora, te potvrda teze da se u
Hrvatskoj vodio građanski rat, a ne da je Hrvatska bila žrtva
velikosrpske agresije. Predsjednik stranke Marko Veselica pozvao
je sve demokršćanske snage da se usprotive djelovanju "onih koji
žele ugroziti hrvatsku državu".
ZAGREB - Predsjednik Srpske narodne stranke (SNS) Milan Đukić
ocijenio je u četvrtak na konferenciji za novinare kako ekstremno
desne političke snage, neofašističke orijentacije, koriste teško
ekonomsko i socijalno stanje u Hrvatskoj za svoju promociju. Pozvao
je hrvatsku Vladu da odlučnije nastupi prema tim snagama, u koje je
ubrojio i Hrvatsku stranku prava (HSP). Najavio je da će SNS na
svojoj skupštini, početkom srpnja, predložiti koncept političkog
organiziranja Srba u Hrvatskoj.
ZAGREB - Zagrebačka INA sa 10,3 milijardi kuna ukupnog prihoda prva
je na rang listi hrvatskih poduzetnika po ostvarenom ukupnom
prihodu u prošloj godini, dok je Pliva sa 838,5 milijuna kuna dobiti
nakon oporezivanja vodeća hrvatska tvrtka na rang listi
poduzetnika po ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 1999.
godini. Četiri stotine najvećih hrvatskih tvrtki u 1999. godini
ostvarilo je 128,6 milijardi kuna ukupnog prihoda ili 4,8 posto
više nego godinu ranije. Ti prihodi čine 46,7 posto od prihoda koje
je ostvarilo 59.572 hrvatskih poduzetnika koji su poslovna
izvješća podnijeli Zavodu za platni promet (ZAP), objavio je
Privredni vjesnik u suradnji sa ZAP-om, u specijalnom izdanju o
poslovnom profilu hrvatskih tvrtki "400 najvećih".
ZAGREB - Hrvatski seljački savez (HSS) ocijenio je na sjednici
svoga Upravnog odbora da je cijena pšenice od 92 lipe po kilogramu
jedina moguća u ovom trenutku te da je na tragu zahtjeva HSS-a.
Stoga ta udruga neće podržati nikakve prosvjede zbog otkupne cijene
pšenice, priopćeno je danas iz HSS-a. Ocijenjeno je da najavljena
cijena, isplata u roku 30 dana i poticaji koji će biti isplaćeni u
istom roku, predstavljaju pomak na bolje u odnosu na prošlu godinu.
HSS će od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva tražiti da se na
područjima pogođenima vremenskim nepogodama smanje referentni
prinosi, kako bi poljoprivrednici mogli ostvariti pravo na drugi
dio poticaja.
ZAGREB - Ignac Koštroman, pukovnik u mirovini, odbacio je u srijedu
tvrdnje u hrvatskim medijima da je glavni organizator i poticatelj
ratnog zločina u selu Ahmićima u BiH, rekavši da su to proizvoljne
procjene i neistine o njegovu djelovanju u doba obrane hrvatskoga
naroda u središnjoj Bosni od agresije. "Odabcujem optužbe kojima se
danas pokušava dovoditi u pitanje moj časan obol u legitimnoj borbi
hrvatskoga naroda za dostojanstven i miran život na tim
područjima", kaže Koštroman u priopćenju za javnost. Koštroman,
koji je sudjelovao u tijelima vlasti hrvatskoga naroda u BiH,
ističe da je hrvatska politika bila ukorijenjena u načelu legitimne
obrane te je u tome kao partner međunarodne zajednice prihvaćala
sve sporazume o budućnosti BiH da bi se zaustavio rat, iako često na
štetu hrvatskg naroda u BiH.
ZAGREB- Prvi hrvatski tjednik na engleskome jeziku "Croatia
weekly" prestao je izlaziti nakon 118 brojeva kontinuiranog
izlaženja. Jedini razlog zaustavljanju tjednika je izostanak
financijske potpore, istaknuo je u priopćenju za javnost Ivan
Bekavac, ravnatelj Hrvatskog informativno-kulturnoga zavoda
(HIKZ) - nakladnika tjednika "Croatia weekly". "Croatia weekly"
izlazio je u novinskoj i elektroničkoj formi, objavljivao je
osnovne informacije o aktualnom životu u Hrvatskoj -o
gospodarstvu, politici, kulturi, ekologiji, sportu te o hrvatskoj
povijesnokulturnoj baštini. Kao tiskane novine, tjednik je bio
upućivan na oko 8000 adresa diljem svijeta.
ZAGREB - Djelatnici zagrebačke i dubrovačke policije uhitili su
Željka P. (36) i Zlatka M. (34), koje sumnjiče da su u ožujku 1998.
provalili u javnobilježnički ured Anice Hukelj u Zagrebu. Taj
javno-bilježnički ured postao je poznat javnosti nakon izbijanja
afere Dubrovačke banke, odnosno kada je bivši direktor banke Neven
Barač izjavio da je u tom uredu bio pohranjen ortački ugovor o
preuzimanju Dubrovačke banke, te da je tajni peti ortak bio Ivić
Pašalić, koji je te tvrdnje u više navrata opovrgao. Na u četvrtak
održanoj konferenciji za novinare u PU zagrebačkoj rečeno je s
osumnjičenima policija obavila razgovor, te su uzete izjave u
prisustvu njihovih branitelja, Ante Nobila i Krešimira Krsnika.
Provedene su i istražne radnje, o čemu je posebnim izvješćem
obaviješteno Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu. Po završetku
kriminalističke obrade Željko P. i Zlatko M. su u pratnji
branitelja pušteni.
SARAJEVO - Suradnja Hrvatske s Međunarodnim sudom za ratne zločine
(ICTY) danas je znatno bolja nego u prošlosti no od hrvatske se
vlade još uvijek očekuju dokumenti o zbivanjima vezanim uz
operaciju "Oluja", izjavio je zamjenik glavne tužiteljice suda u
Den Haagu Graham Blewitt u interviewu kojega je u četvrtak objavio
sarajevski tjednik "Slobodna Bosna". Blewitt je kazao kako ICTY još
nije dobio tražene dokumente o zbivanjima iz 1995. i 1996. godine.
Podsjetio je kako je i glavna tužiteljica Carla del Ponte prije dva
tjedna izvjestila Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda da se
suradnja Hrvatske s ICTY popravila ali da još uvijek nije potpuna.
"Kada budemo sasvim sigurni da iz Hrvatske stižu svi dokumenti, mi
ćemo izvijestiti Vijeće sigurnosti", odgovorio je Blewitt na
pitanje je li ICTY pripravan poništiti zahtjev za sankcijama protiv
Hrvatske koji je prošle godine upućen Vijeću sigurnosti.
SPORT
SPLIT - U prvom finalnom susretu državnog prvenstva vaterpolisti
Splitske banke i dubrovačkog Juga igrali su u Splitu neodlučeno
9:9. Drugi finalni susret igra se 17. lipnja u Dubrovniku, a
eventualna treća utakmica 21. lipnja u Splitu.
(Hina) td