HR-PREGLED-DG-Politika DNEVNI GLASNIK - 25. LIPNJA CAVTAT - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović izrazio je u subotu žaljenje svim građanima Hrvatske, posebno onima iz Konavala i Dubrovnika, za svo stradanje i materijalne gubitke
koje im je nanio bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA. "Želio bih ovu priliku iskoristiti da u svoje ime i u ime građana Crne Gore, posebno onih građana koji dijele moja moralna i šira politička uvjerenja, uputim jedno iskreno žaljenje svim građanima Republike Hrvatske, posebno građanima Konavala, Dubrovnika i Neretvanske županije za svu bol, sva stradanja i sve materijalne gubitke koje im je nanio makar koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA tijekom tih tragičnih događaja (1991. godine)", izjavio je Đukanović. Tu je izjavu crnogorski predsjednik dao prigodom sastanka s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem u subotu u Cavtatu. Crnogorski su rezervisti bili u sastavu postrojba bivše JNA koja je potkraj 1991. napala područje krajnjeg hrvatskog juga. Poslijepodnevni cavtatski susret predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića i Crne Gore Mila Đukanovića u četiri oka, te kasniji bilateralni na razini dvaju izaslanstava, prvi je susret dvije strane na najvišoj razini od raspada bivše Jugoslavije i agresije Jugoslavije na Hrvatsku. On je rezultat obostrane inicijative, rečeno je novinarima nakon razgovora koji su potrajali oko sat vremena, i na
CAVTAT - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović izrazio je u subotu
žaljenje svim građanima Hrvatske, posebno onima iz Konavala i
Dubrovnika, za svo stradanje i materijalne gubitke koje im je nanio
bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA. "Želio bih ovu
priliku iskoristiti da u svoje ime i u ime građana Crne Gore,
posebno onih građana koji dijele moja moralna i šira politička
uvjerenja, uputim jedno iskreno žaljenje svim građanima Republike
Hrvatske, posebno građanima Konavala, Dubrovnika i Neretvanske
županije za svu bol, sva stradanja i sve materijalne gubitke koje im
je nanio makar koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA tijekom tih
tragičnih događaja (1991. godine)", izjavio je Đukanović. Tu je
izjavu crnogorski predsjednik dao prigodom sastanka s hrvatskim
predsjednikom Stipom Mesićem u subotu u Cavtatu. Crnogorski su
rezervisti bili u sastavu postrojba bivše JNA koja je potkraj 1991.
napala područje krajnjeg hrvatskog juga. Poslijepodnevni
cavtatski susret predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića i
Crne Gore Mila Đukanovića u četiri oka, te kasniji bilateralni na
razini dvaju izaslanstava, prvi je susret dvije strane na najvišoj
razini od raspada bivše Jugoslavije i agresije Jugoslavije na
Hrvatsku. On je rezultat obostrane inicijative, rečeno je
novinarima nakon razgovora koji su potrajali oko sat vremena, i na
kojima su otvorena ali, kako je rekao predsjednik Mesić, i
zatvorena mnoga pitanja. Predsjednici Mesić i Đukanović susret su
ocijenili izuzetno važnim za stanje sigurnosti u cijeloj regiji. Za
crnogorskog predsjednika on je u skladu s traganjem Crne Gore za
državno-pravnim statusom i subjektivitetom. "Nažalost, režim u
Srbiji nije se odrekao ambicije da Crnu Goru zadrži u kavezu
nerealnih, nedemokratskih, monstruoznih, velikosrpskih i
diktatorskih projekata. No, Crna će Gora i dalje voditi reformsku,
demokratsku i europsku politiku težeći da ne bude protusrpska, ali
ni prosrpska", izjavio je nakon sastanka Đukanović. "Prihvaćamo
suradnju i ona će se prenijeti i na sve susjede. Ostaje jedino
remetilački faktor koji je i problem Europe i svijeta, ali taj
problem može riješiti samo narod Srbije, jer Srbija ne može ostati
izvan europskih kretanja", ocijenio je pak hrvatski predsjednik.
Tema razgovora bila je i Prevlaka, no predsjednik Mesić mišljenja
je kako se to pitanje može riješavati u hodu te da ne bi trebalo
opterećivati međusobne odnose. Dvije strane u razgovorima su
izrazile zajedničko zanimanje za projekt izgradnje jadransko-
jonske autoceste.
BEOGRAD - Radio-Beograd objavio je, uz negativni komentar, vijest o
susretu hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i predsjednika Crne
Gore Mila Đukanovića u subotu u Cavtatu. "Predsjednik Mesić je
uvjetovao današnji sastanak time da se Đukanović ispriča hrvatskom
narodu za nešto što nije ni postojalo - agresija na Hrvatsku", javio
je Radio-Beograd. Radio je dodao kako je Đukanović ispunio uvjet i
time "pohvalio Mesića za secesionističku i razbijačku politiku,
koja je dovela do tragičnih događaja, čija je najveća žrtva srpski
narod". Državna televizija ignorirala je susret Mesić-Đukanović.
SEGEDIN - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula u sklopu
ministarskog sastanka zemalja članica SEI u subotu je imao
bilateralne sastanke s kolegama iz Slovenije, BiH i Bjelorusije.
Najduži sastanak Picula je imao s Lojzom Peterleom iz Slovenije, a
prema njegovim riječima, "činjenica da je sastanak trajao duže od
sat vremena govori o želji da se stvari pokrenu s mrtve točke",
odnosno da se neki problemi pokušaju riješiti i prije izbora u
Sloveniji. "Obojica smo se založili za realizam u pristupu
problemima, a dogovoreni su naši češći međusobni susreti,
nekolicina već ovog ljeta", rekao je Picula u kraćoj izjavi za
novinare tijekom sastanka u Segedinu. Tim susretima dvojica će
ministara nastojati stvoriti ozračje u u kojem će lakše razgovarati
i o najtežim problemima iako su dogovorili da najprije krenu od onih
razmjerno lakših otvorenih pitanja. S Jadrankom Prlić, ministrom
vanjskih poslova BiH, hrvatski je ministar najprije konstatirao
izrazito poboljšanje odnosa između dviju zemalja u posljednjih
nekoliko mjeseci. Međutim, dva su ministra iskazala i blago
nezadovoljstvo da rad na konkretnim ugovorima ne prati u potpunosti
novo, potpuno pozitivno ozračje koje vlada između dviju zemalja.
U razgovoru s bjeloruskim ministrom vanjskih poslova Uralom
Latipovom ministar Picula upoznao se sa bjeloruskim pogledom na
stanje u regiji, istodobno iznijevši hrvatska iskustva o tome što
treba učiniti na unutarnjopolitičkom planu kako bi međunarodna
zajednica neku zemlju prihvatila kao partnera. Prvi bilateralni
sastanak Tonino Picula imao je s domaćinom ministarskog sastanka
SEI-a, mađarskim ministrom vanjskih poslova Janosom Martonyiem,
prilikom kojega su dogovorene neki konkretni potezi kao što je
početak razgovora o europskom koridoru C5 između Budimpešte i Ploča
i uključivanje Hrvatske u dosadašnju trilateralu Italija-
Slovenija-Mađarska.
SEGEDIN - Završni dokument ministarskog sastanka Srednjoeuropske
inicijative, održanog u subotu u mađarskom Segedinu, vrlo je
detaljan i opširan dokument u kojem prevladavaju zadovoljstvo
dosadašnjom strategijom i ulogom SEI-a, kao i zadovoljstvo
razvojem međusobnih odnosa njegovih članica te nezadovoljstvo
daljnjim pogoršanjem stanja u Srbiji. Cijela jedna točka, pod
brojem 6, završnog dokumenta posvećena je Hrvatskoj i u njoj
ministri vanjskih poslova SEI-a izražavaju divljenje napretkom
koji je ostvarila Hrvatska u razdoblju od parlamentarnih i
predsjedničkih izbora. U istoj točki ministri pozdravljaju nalaz
Studije o izvedivosti Europske komisije prema kojemu je Hrvatska
ispunila uvjete za otvaranje pregovora o stabilizaciji i
pridruživanju s Europskom unijom. Također je pozdravljen hrvatski
ulazak u NATO-ov program Partnerstvo za mir.
ZAGREB - Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske
(NSZSŠH) poslao je u nedjelju otvoreno pismo ministru financija
Mati Crkvencu u kojemu tvrdi da njegovo ministarstvo ponovno
zanemaruje srednje školstvo te ga poziva na žurno podmirenje
financijskih obveza prema srednjim školama i učeničkim domovima. U
pismu, među ostalim, stoji da zaposlenima u srednjim školama i
učeničkim domovima nije isplaćena naknada za prijevoz na posao i s
posla za svibanj i lipanj. Ti troškovi, tvrde sindikalci, nerijetko
dosežu petinu plaće. Također, sindikat tvrdi da Ministarstvo
financija od ožujka nije podmirilo materijalni trošak srednjim
školama i učeničkim domovima, a i tada je uplatilo samo polovinu
predviđenog novca.
ZAGREB - Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) zamjera nekim
medijima da pozornije prate predstavljanje rada stranaka nego samu
bit njihova političkog djelovanja. O tome i drugim političkim
temama govorio je predsjednik HSLS-a Dražen Budiša nakon subotnje
osnivačke sjednice Velikog vijeća te stranke. Potaknut napisima u
nekim medijima, Budiša je, podsjećajući na ulogu te stranke u
pobjedničkoj koaliciji, rekao da je HSLS čvrst čimbenik vladajuće
koalicije i da ne smišlja nikakvu alternativnu politiku.
Reagirajući na neke napise u javnim glasilima, Budiša je odbio
svaku mogućnost stvaranja političke koalicije centra, te bilo
kakvu vezu s novinskim tekstom o Vesni Pusić i političkim
stajalištima nekih članova njezine obitelji.
ZAGREB - Stipe Šuvar, kao jedini kandidat za predsjednika
Socijalističke radničke partije Hrvatske (SRP), ponovno je u
subotu izabran na tu dužnost. Na izborno-izvještajnoj skupštini,
održanoj u Zagrebu, Šuvar je istaknuo da je borba za socijalističku
alternativu Hrvatske 21. stoljeća sav smisao te partije. SRP će
izlaziti na sve izbore, a surađivat će i sa svim lijevim
demokratskim strankama, rekao je Šuvar govoreći o ciljevima
stranke. Govoreći o promjeni vlasti početkom ove godine, Šuvar je
ustvrdio da ta promjena ne obećava zaokret u politici jer se, kako
je rekao, neprimjerenim metodama bezobzirnog neoliberalizma i šok-
terapije nastavlja likvidacija preostalih poduzeća i prodaja
najvrjednijih resursa i kapaciteteta. Predsjednik SRP-a zauzeo se
i za poništenje pretvorbe, vraćanje poduzeća radnicima, te za
razvoj "ekonomske i socijalne demokracije i oblika
samoupravljanja, ali bez političkog monopola".
RIJEKA - Nije problem hrvatska politička desnica, nego to što se
zatvaraju poduzeća, što ljudi ostaju bez posla, što se hrvatski
Domovinski rat "predaje u ralje Haškog suda, što nemamo slobodu
medija, a uz to službena politika želi naučiti hrvatski narod da u
Hrvatskoj nije bilo agresije, nego građanski rat", rekao je
predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Anto Đapić u subotu na
svečanoj sjednici Glavnog stana te stranke u Rijeci. Anto Đapić
ustvrdio je da današnja hrvatska službena politika želi uvući HSP u
ideološki sukob unutar hrvatskog naroda kako bi pokazala da je
hrvatska desnica veliki politički problem. Predsjednik HSP-a
smatra da će se u Hrvatskoj održati prijevremeni parlamentarni
izbori jer aktualna vlast nije ispunila predizborna obećanja, a
unutar stranaka šestorice, kako je rekao, "puca po svim šavovima".
Ustvrdio je da je posljednjih nekoliko mjeseci HSP posebice
izvrgnut napadima i ucjenama dijela političkih stranaka. Njima
HSP-ovci poručuju da su se na represiju navikli, a na silu znaju
odgovoriti.
PLITVIČKA JEZERA - Dvodnevni seminar o primjeni Europske
konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u
hrvatskome zakonodavstvu završen je u subotu na Plitvicama. Po
riječima moderatora seminara i profesora na zagrebačkome Pravnom
fakultetu Josipa Kregara, seminar je u organizaciji Hrvatskoga
helsinškog odbora i Hrvatskoga pravnog centra okupio 30 sudaca i
profesora prava iz Hrvatske i Nizozemske i bio je edukativan.
Kregar je istaknuo kako je hrvatsko zakonodavstvo prilagođeno
Europskoj konvenciji, posebice članku 6, a mnoge su njezine odredbe
ugrađene i u Ustavu Republike Hrvatske. Dodao je da je pred
Europskim sudom u Strasbourgu 150 tužbi iz naše zemlje, te kako je
želja hrvatskih zakonodavaca i sudstva da se njihov broj smanji i da
ih rješavaju hrvatski sudovi u što kraćem roku. U subotu je na
seminaru prevladavala tema o pravu na pravedno suđenje i postupak.
ZAGREB - Kanadski film "Zora novog dana" Wendy Tilby i Amande Forbis
dobitnik je Grand prixa ovogodišnjeg, 14. po redu Svjetskog
festivala animiranih filmova, objavio je u nedjelju na
konferenciji za novinare međunarodni žiri "Animafesta". Festival
završava u nedjelju navečer uručivanjem nagrada u Koncertnoj
dvorani "Vatroslav Lisinski", gdje je trajao od 21. lipnja.
Devetominutni film "Zora novog dana" (crtež na fotokopijama) prati
kako svinja Ruby pokušava prevladati traumu nakon što vidi prometnu
nesreću u kojoj pogiba uglađeni "gospodin" pijetao. Kanadske
autorice će kao nagradu dobiti 20 tisuća kuna. U kategoriji filmova
od 30 sekundi do šest minuta prvu nagradu dobio je talijanski film
"Festival" Roberta Catanija, a drugu američki reklamni "Koliko god
je potrebno" Joanne Quinn. Francuski "Na kraju svijeta"
Konstantina Bronzita dobio je prvu nagradu u kategoriji filmova od
šest do 15 minuta, a kanadski "Selo idiota" Eugenea Fedorenka i Rose
Newlove drugu. Kanadski Oskarovac "Starac i more" Alexandera
Petrova dobio je prvu nagradu u kategoriji filmova od 15 do 30
minuta, dok je drugu u toj kategoriji dobio njemački film "Vatreni
krug" Andreasa Hykadea. Nagradu "Zlatko Grgić" za najbolji
debitantski film dobio je njemački "Vlasuljar" Steffena
Schaefflera. Dodijeljeno je još i sedam posebnih diploma.
ČIGOĆ KOD SISKA - U Čigoću u Parku prirode Lonjskom polju u sisačkoj
donjoj Posavini u subotu je na prigodnoj svečanosti, pod visokim
pokroviteljstvom predsjednika države Stjepana Mesića i
Ministarstva za zaštitu okoliša i prostora, proslavljen Dan toga
mjesta, prvoga Europskog sela roda s najvećim brojem bijelih roda
po broju stanovnika i gnijezdu u Europi. U Čigoću obitava više roda
nego ljudi - u 45 gnijezda živi 210 bijelih roda, a u 74 kuće 120
stanovnika. Na svečanosti su bili i predstavnici još pet europskih
sela roda iz Rumunjske, Mađarske, Španjolske, Slovenije i
Njemačke. Sudionike proslave pozdravio je uime pokrovitelja -
predsjednika Republike, njegov osobni izaslanik, sisački
gradonačelnik Darko Pavlak, koji je tom prigodom zahvalio
predstavnicima još pet europskih sela roda što su stigli u Čigoć i
dogovorili se o predstavljanju projekta europskih sela roda EU i
međunarodnoj zajednici. Ministar zaštite okoliša i prostornog
uređenja Božo Kovačević istaknuo je da je Čigoć proglašen Europskim
selom roda na današnji dan godine 1994., te da je dokument o
proglašenju uime Europske zaklade prirodne baštine (EURONATUR iz
Njemačke) tadašnjem resornom ministru i sadašnjem predsjedniku
Sabora Zlatku Tomčiću predao ugledni njemački biolog i ekolog dr.
Martin Schneider-Jacoby, koji je i otkrio biser nedirnute prirode
Lonjskog polja i stanište bijelih roda. Hrvatska ima prirodno
bogatstvo i ono je njezina ulaznica u Europu, rekao je Kovačević,
napominjući da Hrvatska u Čigoću, Lonjskom polju i drugim prirodnim
rezervatima može ponuditi zdravu hranu i zdrav život. Kovačević je
podupro projekt razvoja seoskog turizma u Lonjskom polju te
projekte očuvanja i predstavljanja baštine ljudi iz toga kraja.
VRPOLJE - U povodu blagdana Rođenja sv. Ivana Krstitelja i Dana
općine Vrpolja, u tom je mjestu u istočnom dijelu Brodsko-posavske
županije u subotu održana osnivačka skupština prve Hrvatske
tvornice i sušionice za preradu voća i povrća d.o.o. Vrpolje.
Osnivači su Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Brodsko-
posavska županija, Holding "Đuro Đaković" iz Slavonskog Broda i
općina Vrpolje. Investicija je vrijedna oko 14 milijuna njemačkih
maraka.
VRBNIK - Vrbnik na otoku Krku u subotu je proslavio 900. obljetnicu
prvoga pisanog spomena s imenom toga grada te blagdan Rođenja sv.
Ivana Krstitelja, njegova zaštitnika. U crkvi Marijina Uznesenja
koncelebriranu misu predvodio je predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije i zagrebački nadbiskup msgr. Josip Bozanić. Msgr.
Bozanić je istaknuo da je u Vrbniku prožeta duhovnost i katolička
vjera, te da ne mogu jedna bez druge, a Vrbničani slave blagdan
svojega zaštitnika ponosni na hrvatsku prošlost i kulturu.
ŠIBENIK - Na 40. jubilarnom Međunarodnom dječjem festivalu (MDF) u
Šibeniku bit će izvedeno ukupno 114 različitih programa, najviše do
sada. Festival, svečano otvoren u subotu navečer, traje do 8.
srpnja, a uz hrvatske nastupit će i ansambli i umjetnici iz Italije,
Austrije, Njemačke, Slovačke, Mađarske, Bugarske, Japana, Egipta,
Velike Britanije, Francuske i Slovenije. Svoje će stvaralaštvo
djeca izraziti i u 10 radionica, od literarne, likovne do video i
televizijske, a ovogodišnji likovni program koncipiran je pod
nazivom "Arhitektura i dijete". Festival je otvorenim proglasio
šibenski dječak Filip Bakula, a na svečanosti otvaranja govorili su
Antun Vujić, hrvatski ministar kulture kao izaslanik Predsjednika
Republike, koji je pokrovitelj ovogodišnjeg festivala i šibensko-
kninski župan Gordan Baraka. Ministar Vujić nazvao je šibenski
dječji festival najplemenitijim festivalom na svijetu te je kazao
da ta manifestacija mora biti podržana i da mora biti sastavni dio
shvaćanja jedne budućnosti, jer "djeca nisu samo retorički rečeno
budućnost svijeta nego su i naša sadašnjost", rekao je.
KLOŠTAR IVANIĆ - Treća županijska izložba konja i konjskih zaprega
održana je u subotu u Kloštru Ivaniću, koji svečano proslavlja Dan
općine i blagdan Rođenja sv. Ivana Krstitelja, svojega zaštitnika.
Natjecateljska izložba u organizaciji Hrvatskoga stočarskog
selekcijskog centra i Udruge uzgajivača posavskog konja iz Kloštra
Ivanića okupila je 50-ak vlasnika posavskog konja i hrvatskoga
"hladnokrvnjaka" iz Bilogore, Zagorja, Prigorja, Moslavine i
Posavine te rubnih dijelova Zagreba. Pozornost posjetitelja
osobito je pobudilo 20 tradicionalno okićenih konjskih zaprega,
koje su prošle središtem povijesnog i vjerskom tradicijom bogatoga
Kloštra Ivanića, a zatim su ocijenjene u obližnjemu Športskom
centru. Najvrjedniju nagradu, koja se dodjeljuje za opći dojam -
ljepotu konja, očuvanu tradiciju kola i izgled pratnje - osvojio je
Vaso Margetić iz Velikih Sredica (Bjelovarsko-bilogorska
županija).
LJUBLJANA - Slovenija u nedjelju slavi Dan državnosti, 25. lipnja,
kojima se obilježava povijesna odluka parlamenta koji je na taj dan
1991. godine proglasio državnu suverenost i prestanak važenja
zakona nekadašnje SFRJ. Kako je na središnoj svečanosti u Ljubljani
uoči praznika izjavio predsjednik Milan Kučan, Slovenija je u
proteklom desetljeću bila uspješna država. "Želimo živjeti po
najvišim kriterijima demokratskih tradicija. Sve bliže je
učlanjenje u europske integracije, a time realnijom postaje i nada
da državne granice s dobrim susjedima više neće odvajati dijelove
slovenskog naroda", rekao je među ostalim u svom govoru slovenski
predsjednik Milan Kučan. Istodobno je upozorio na opasnost
nacionalnih podjela po stranačkim interesima i istaknuo važnost
jesenskih parlamentarnih izbora. Veliku pažnju privukao je i govor
predsjednika nedavno formirane vlade desnog centra Andreja Bajuka
koji je nastupio nakon predsjednika države. Bajuk je u govoru
prekidanom čestim aplauzima istaknuo neke elemente vladina
programa, ali i upozorio na potrebu modernizacije društvenih i
državnih institucija, odnos prema povijesnom i kulturnom nasljeđu,
te čuvanju države i njezinih interesa. Svečanostima vezanim uz Dan
državnoosti prisustvovali su i članovi stranih diplomatsko-
konzularnih predstavništava u Ljubljani, među njima i veleposlanik
RH u Republici Sloveniji dr. Ivica Maštruko. U nedjelju će u povodu
dana državnosti na vojnom aerodromu u Cerklju na Krki biti održan i
međunarodni aero-miting, a tom prilikom sa slovenskim
predsjednikom Milanom Kučanom susrest će se hrvatski predsjednik
Stjepan Mesić. Kako je u subotu javio slovenski radio, tema njihova
razgovora bit će međunarodne inicijative za jugoistočnu Europu, te
bilateralna pitanja između Hrvatske i Slovenije.
SARAJEVO - Pripadnici Stabilizacijskih snaga u Bosni i Hercegovini
(SFOR) uhitili su u nedjelju još jednog bosanskog Srbina
osumnjičenog za ratne zločine. U priopćenju SFOR-a dostavljenom
medijima u Sarajevu navodi se kako je uhićen Duško Sikirica koji je
optužen za zločine protiv čovječnosti, kršenje ratnog prava i
običaja, kao i Ženevske konvencije o postupanju s ratnim
zarobljenicima.
SARAJEVO - Bosanski Srbin Duško Sikirica, kojega su u nedjelju
ujutro uhitili pripadnici SFOR-a, mogao bi biti najodogovornijom
osobom za ratne zločine počinjene u zloglasnom zatvoreničkom
logoru Keratetm kod Prijedora, javljaju sarajevski mediji.
Sikirica, koji se nalazio na popisu osoba što ih je sud u Den Haagu
javno optužio za zločine počinjene tijekom rata u BiH, bio je
zapovjednikom logora Keraterm u kojemu je zlostavljan i likvidiran
veliki broj zatvorenika nesrpske nacionalnosti.
AMSTERDAM - Osumnjičeni ratni zločinac, bosanski Srbin Duško
Sikirica dopremljen je u nedjelju u zatvor u Den Haag, priopćeno je
iz Međunarodnog kaznenog suda (ICTY). Sikirica (36) je optužen za
sudjelovanje u masakru 140 bosanskih muslimana i Hrvata u logoru
Keraterm, pokraj Prijedora.
LONDON - London je u nedjelju pozdravio akciju britanskih vojnika u
sklopu Stabilizacijskih snaga (SFOR) u BiH koji su u Prijedoru
uhitili bosanskog Srbina Duška Sikiricu optuženog za ratne
zločine, te je pozvao preostale optužene, koji su na slobodi, da se
predaju.
MEĐUGORJE - U Međugorju se u nedjelju obilježava 19. obljetnica
ukazanja Blažene Djevice Marije. Više tisuća hodočasnika iz svih
dijelova svijeta, a najviše iz susjednih hercegovačkih općina,
Republike Hrvatske, Italije i Poljske stiglo je posljednjih dana u
Međugorje. Najveći broj njih u nedjelju sudjeluje u misama koje se
služe na više svjetskih jezika te ide put brda Križevca i mjesta
ukazanja Gospe Međugorske - Kraljice mira. Više tisuća vjernika,
među kojima su bili i strani hodočasnici, tradicionalno je stiglo
pješke "hodnjom mira" od 13 kilometara udaljenog mjesta Humca kod
Ljubuškog. To se hodočašće održava svake godine od 1992. tada
zamišljeno kao odgovor na mržnju i rat. Po osobnom kazivanju
šestoro se djece 25. lipnja 1981. odazvalo pozivu Gospe i prvi put
zajedno s njom molilo, a pojedinim vidjelicama se Gospa ukazuje i
danas šaljući svakoga mjeseca poruke mira i poziva na molitvu.
Od 1981. kada se prvi put Gospa ukazala, u Međugorje je hodočastilo
24 milijuna vjernika iz cijeloga svijeta. Službeni Vatikan ne
priznaje Gospino ukazanje u Međugorju.
BEOGRAD - Iza "terorističke" prijetnje jugoslavenskim nogometnim
reprezentativcima na Europskom prvenstvu stoje Hrvati nastanjeni u
Belgiji, izjavio je šef sigurnosti jugoslavenskih nogometaša Kosta
Vuković, čije riječi u nedjelju prenose svi beogradski mediji.
Vuković tvrdi da je belgijska policija u petak nakon dojave o
terorističkoj prijetnji u blizini hotela u gradu Edgemu, u kojem je
smještena jugoslavenska reprezentacija, pronašla automobil čiji
je vlasnik Hrvat. Za volanom je bio njegov sin (24), koji je zajedno
s četvoricom prijatelja bio maskiran i naoružan. "Hrvati su se samo
malo igrali rata", naslov je teksta o ovom događaju koji objavljuje
beogradski "Blic". "Glas javnosti" piše da belgijska policija
"skriva" težinu incidenta i da se u njenom priopćenju samo navodi da
je uhićeno "nekoliko dječaka, koji su se igrali vojnika s
pištoljima-igračkama". Najveću je pažnju tom događaju posvetila
"Politka", doduše bez spominjanja Hrvata.
SPORT:
TOKIO - Hrvatske odbojkašice uspjele su izboriti nastup na
olimpijskim igrama u Sydneyu, nakon što su u posljednjem dvoboju
kvalifikacijskog turnira u Japanu pobijedile Italiju sa 3:1
(19:25, 25:22, 25:21, 25:22). Pobjedom protiv Italije Hrvatska je
osigurala plasman među četiri, bez obzira na ishod dvoboja između
Japana i Južne Koreje.
PARIZ - Varaždinac Siniša Kovačić nije se uspio plasirati u finale
Europskog prvenstva u savate boksu. Njega je kasno sinoć u Parizu u
meču poluzavršnice u kategoriji do 54 kg nakon poprilično
izjednačene borbe, odlukom sudaca 2:3 pobijedio Francuz arapskog
podrijetla Ali Beumoula. Inače, Siniša Kovačić osim u savate boksu
vrlo je uspješan i u tzv. klasičnom engleskom boksu u čemu je
državni prvak i pobjednik nedavnog međunarodnog Arena turnira u
Puli. No, bez obzira na taj poraz, Kovačića u poluzavršnici
prvenstva Evropa ove sezone u hrvatskom savate boksu ostat će
upisana kao najuspješniji do sada, budući da su se naslovom
svjetskog prvaka okitila dvojica hrvatskih boksača Zoran Cvek i
Goran Borović, a doprvaka Ivica Ćukušić, uz pet naslova
mediteranskih prvaka.
KOPRIVNICA - Nogometaši Slaven Belupa plasirali su se u 2. kolo
Intertoto kupa nakon što su u uzvratu u Koprivnici svladali
Glenavon sa 3:0. U prvom susretu u Sjevernoj Irskoj bilo je 1:1.
BEOGRAD - Nogometaši vinkovačke Cibalie plasirali su se u 2. kolo
Intertoto Kupa nakon što su u uzvratu u Beogradu igrali sa Obilićem
1:1. U prvoj utakmici u Vinkovcima Cibalia je bila bolja sa 3:1.
ZAGREB - Britanka Bella Comerford i Slovenac Damjan Žepić
pobjednici su triatlonske utrke "Prestige race Zagreb 2000.", koja
je u organizaciji TK Petar Zrinski i Hrvatskog triatlonskog saveza,
te pod pokroviteljstvom Zagrebačkog športskog saveza održana u
subotu na zagrebačkom jezeru Jarun. Na utrci je sudjelovalo 50
natjecatelja iz Hrvatske, Slovenije, Velike Britanije, Mađarske i
Jugoslavije, koji su se natjecali u tzv. Olimpijskom triatlonu. Po
velikoj vrućini morali su otplivati 1500 metara, odvoziti na
biciklu 40 kilometara i na kraju otrčati 10 kilometara. Najbolji
hrvatski natjecatelj bio je Dejan Patrčević (Petar Zrinski) koji je
osvojio odlično 7. mjesto, dok je Marija Paulus, jedina hrvatska
triatlonka, osvojila četvrto mjesto.
(Hina) bma