ZAGREB, 23. lipnja (Hina) - Od 1996. do 1999. Vlada je izdala 515 financijskih državnih jamstava u ukupnom iznosu od 14,97 milijardi kuna. Istodobno su činidbena jamstva dosegnula 9,4 milijardi kuna, podaci su iz izvješća Ministarstva
financija koje će se uskoro naći pred saborskim zastupnicima.
ZAGREB, 23. lipnja (Hina) - Od 1996. do 1999. Vlada je izdala 515
financijskih državnih jamstava u ukupnom iznosu od 14,97 milijardi
kuna. Istodobno su činidbena jamstva dosegnula 9,4 milijardi kuna,
podaci su iz izvješća Ministarstva financija koje će se uskoro naći
pred saborskim zastupnicima. #L#
Najviše financijskih jamstava izdano je prošle godine - čak 5,9
milijardi kuna, što je znatno više nego što je bilo propisano
zakonom (3,75 milijardi kuna). Tako snažan rast izdanih jamstava
posljedica je velikih ulaganja u programe kreditiranja autocesta,
zračnih luka, Hrvatske željeznice, turizam, brodogradnju i
poljoprivredu, navodi se u izvješću.
Međutim, treba reći i to kako su do 1999. jamstva izdavana samo
tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu, da bi se prošle godine
počela izdavati i privatnim tvrtkama. Tako je 1999. od ukupno 258
jamstava 75 izdano za tvrtke u pretežito privatnom vlasništvu.
Nedvosmisleno je da je prilikom izdavanja jamstava bilo puno
samovolje i osobnih interesa, kazao je nedavno potpredsjednik
Vlade za gospodarstvo Slavko Linić. Stoga će Vlada, dodao je, kada
neko od tih jamstava dođe na naplatu, objaviti sve podatke i mjere
poduzete prema onima koji su krivi za to.
Od ukupno 14,9 milijardi kuna financijskih jamstava, dosad je
otplaćeno 3,2 milijarde, pa je aktivno ostalo još 11,7 milijardi
kuna.
Većina jamstava stranim bankama
Zanimljivo je da je u protekle četiri godine većina jamstava, čak
11,07 milijardi kuna, izdana stranim bankama. Razlozi su tomu,
navodi se u izvješću, nelikvidnost gospodarstva, nedostatak
vlastitog kapitala, te loše stanje u domaćim bankama i njihova
politika visokih kamata. S druge, pak, strane, zbog niskog
kreditnog ugleda hrvatskih poduzeća, banaka i same države, strane
banke jednostavno nisu htjele davati kredite hrvatskim tvrtkama
bez državnih jamstava.
Tako je od ukupno 153 devizna i financijska jamstva izdana stranim
bankama, aktivno još 143 - u ukupnom iznosu od 8,8 milijardi kuna.
Domaćim je, pak, bankama, a najviše Hrvatskoj banci za obnovu i
razvoj (HBOR), u istom razdoblju izdano oko 3,9 milijardi kuna
financijskih jamstava. Pritom je još aktivno 2,9 milijardi kuna
jamstava jer je u protekle četiri godine otplaćeno oko 932 milijuna
kuna. Od toga je iz državnog proračuna plaćeno 318 milijuna kuna,
ili oko 8 posto izdanih jamstava, od čega oko polovice prošle
godine. Pritom su dosad najveća plaćanja po jamstvima bila u
poljoprivredi - 60 posto - jer se radilo o kratkoročnim kreditima.
Utjecaj jamstava na proračun
Jamstva sama po sebi ne predstavljaju veći udar na proračun, osim
što je Ministarstvo financija obvezno, prilikom izdavanja
jamstava, izdvojiti jamstvenu zalihu na poseban račun kod Hrvatske
narodne banke. Ta pričuva u ovogodišnjem proračunu iznosi 300
milijuna kuna, a Vlada, u izmjenama Zakona o izvršenju proračuna u
ovoj godini, predlaže smanjenje pričuve na 212 milijuna kuna.
Činidbena su jamstva, koja iznose 9,4 milijarde kuna, znatno manje
rizična od financijskih jer su izdana na temelju čvrstih zaloga
pokretnina koje mogu biti lako unovčene - zrakoplova, brodova i
vozila. Od ukupno 1,11 milijardi američkih dolara izdanih
činidbenih jamstava u prošle četiri godine, aktivna su još jamstva
u iznosu od 540 milijuna dolara, od čega većina brodogradnji.
Bivši premijer Zlatko Mateša kazao je nedavno kako vjeruje da ništa
od tih 15-ak milijardi kuna financijskih jamstava neće doći na
naplatu. Prošle su godine, doduše neka došla na naplatu, no to su,
kazao je, bila uglavnom jamstva izdana poljoprivredi - različitim
poduzećima i kombinatima - i nisu imala nikakav dramatičan utjecaj
na proračun. Iskustva bivše Vlade s državnim jamstvima nisu bila
dramatična, zaključio je Mateša.
Problem će nastati tek kada i ako jamstva dođu na naplatu državi,
kazao je nedavno Linić odgovarajući za 'aktualnog sata' u Saboru.
Na pitanje kada će Vlada objaviti listu poduzeća koja su dobila
državna jamstva, Linić je odgovorio da bi objavljivanje takve liste
moglo nekim poduzećima nanijeti štete i ne bi ničemu koristilo.
Kako bi umanjila štete od moguće naplate jamstava, nova je Vlada
poduzela određene mjere. Tako je, navodi se u izvješću Ministarstva
financija, Vlada u Zakonu o izvršavanju državnog proračuna u 2000.
godini ugradila odredbe prema kojima Ministarstvo financija može
za državna jamstva koja se aktiviraju dati nalog Zavodu za platni
promet za blokadu računa dužnika. Pritom taj nalog ima prioritet u
naplati u odnosu na druge obveze dužnika.
Ukupan državni dug 46 milijardi kuna
Zajedno s Izvješćem o državnim jamstvima izdanim od 1996. do 1999.
pred saborskim će se zastupnicima uskoro naći i Izvješće o javnom
dugu Hrvatske.
Po njemu, ukupni javni dug središnje države, zajedno s
izvanproračunskim fondovima, iznosio je krajem prošle godine 46,2
milijarde kuna. Od toga je 29,4 milijarde iznosio vanjski dug, a
16,7 milijardi kuna unutarnji dug, pokazuju podaci Ministarstva
financija.
Kada se tomu dodaju aktivna financijska i činidbena jamstva u
iznosu od 21,5 milijardi kuna, ukupni javni i jamstveni dug države
iznosi 67,7 milijardi kuna, ili 47,2 posto brutto domaćeg proizvoda
(BDP).
Premda je rastući trend zaduživanja države u posljednje tri godine
zabrinjavajući, Hrvatska se još uvijek nalazi u granicama umjerene
zaduženosti, stoji u izvješću Ministarstva financija. Jer, prema
kriteriju iz Maastrichta, za ulazak među zemlje euro-zone ukupan
javni i jamstveni dug države ne smije prelaziti 60 posto BDP-a.
(Hina) Nenad Bach sšh