RFI 22. VI. ČULIĆ

FRANCUSKI RADIO - RFI 22. VI. 2000. Iz Zagreba o događajima na hrvatskoj političkoj sceni Marinko Čulić. "U Hrvatskoj se danas obilježava Dan antifašističke borbe, ustanovljen u povodu osnutka Prvoga partizanskog odreda 1941. u okolici Siska još za Tuđmanovog vremena, a sada se taj dan prvi put obilježava i pod novom vlašću. U protokolarnom smislu nije se mnogo promijenilo jer su današnji čelni ljudi države poslali u šumu Brezovica kraj Siska i na druga spomen-mjesta svoje izaslanike, a tako je radio i Tuđman. No postoji uočljiva sadržajna razlika. U povodu današnjeg praznika Stipe Mesić je izjavio nešto što nikada nije prešlo preko usta njegova prethodnika, a to je da bez hrvatskih antifašista ne bi bilo samostalne Republike Hrvatske. Zato se, po njemu, Hrvatska treba pozivati na tekovine ZAVNOH-a, a za osudu je svako veličanje fašizma i pogotovo isticanje njegovih simbola. Mesić time objašnjava i zašto je nedavno tražio da se sruši nelegalno podignuti spomenik zapovjedniku ustaške Crne legije Juri Francetiću u Slunju, ali nije komentirao to što ni nakon nekoliko tjedana to nije napravljeno. Da je to učinio ne bi mogao zaobići činjenice da se nova vlast primjetno ukipila pred demonstracijom ustaških nostalgičara, nesigurna kako bi se trebalo postaviti. Doduše, Račan je prije nekoliko dana u Saboru najavio da Vlada priprema prijedlog zakona kojim bi se sankcioniralo širenje nacifašističkih ideja, ali pokazalo se da javnost, u najmanju ruku, dijeli iste dvojbe kao i službena vlast. Začela se, naime, široka rasprava o tome jesu li recidivi fašizma doista uhvatili toliko maha da ih treba zakonski zabraniti i da li zabrane treba protegnuti samo na njega. Poznati literat Stanko Lasić smatra da se fašizam u Hrvatskoj toliko iskopromitirao da njegova obnova nije moguća i u tom smislu opasniji je lijevi totalitarizam, koji je pao kada je izgubio represivne osobine. Sličnog je mišljenja i čelni čovjek Liberalne stranke Vlado Gotovac koji to uobličava i u traženje da se Zakonom zabrane lijeve ekstremističke ideologije, koliko i one desne. Gotovac doduše priznaje da ekstremne ljevice danas u Hrvatskoj nema, ali kaže da zakonodavac mora polaziti od utemeljenih pretpostavki, a ne čekati da se nešto dogodi pa onda reagirati. Suprotno Gotovcu, nekadašnji čelnik Hrvatskog helsinškog odbora, danas kolumnist Ivan Zvonimir Čičak, tvrdi da nikakve zabrane ne bi bile dobre jer bi one prije raspirile nego obuzdale ekstremizme, posebno onaj desni. Pri tome se poziva na iskustvo europskih institucija koje navodno izbjegavaju sankcionirati ekstremne ideologije, no ako je to i točno, nije najsretnija usporedba. Ovdje se ekstremizmi ipak događaju uglavnom na rubovima društva, i možda se na njih i može primijeniti poštapalica iz maloljetničke delinkvencije o 'zabranjenom voću kao onom najslađem'. U Hrvatskoj se međutim ekstremizam donedavno generirao iz same jezgre sustava, zbog čega i danas njegovih repova ima na sve strane. To uostalom i jeste glavni razlog što se o ovoj zakonskoj zabrani sada uopće govori." (RFI)