FR-LIBERATION17./18.6.RAZG. S DELORSOM

FRANCUSKA LIBERATION 17./18. VI. 2000. 'Europa mora imati prethodnicu' Nathalie Dubois i Jean Quatremer razgovarali su s bivšim predsjednikom Europskog povjerenstva Jacquesom Delorsom o proširenju Europske unije, o Fischerovu govoru i o drugom: " - Je li vam žao što francuske vlasti nisu s više oduševljenja dočekale govor Joschke Fischera? = Svi koji su žalili što se više ne razmišlja o krajnjem cilju Europe, mogu samo biti zadovoljni što se rasprava napokon pokrenula. Poželimo sada da potraje. No Francuska, uoči predsjedanja Unijom, mora dati prednost konsenzusu među petnaestoricom. Tražiti od nje da zajedno s Njemačkom potpiše dokument o budućnosti europskih ustanova, značilo bi paralizirati ju. Zato shvaćam da su francuske vlasti, unatoč odobravanju Fischerova govora, htjele razlučiti ono što se može provesti na susretu na vrhu u Nici i ono što se mora prenijeti u buduću raspravu. - Ipak, ne razočarava li pomalo pragmatizam koji je pokazao Lionel Jospin, prema ambicijama koje ima Njemačka? = Kohabitacija ne olakšava francusko vođenje europske politike. Najviše što možemo primijetiti jest da u Fischera ima malo previše idealizma, a da Francuzi malo previše ističu suradnju između vlada. - Dijelite li mišljenje njemačkog ministra da Unija s trideset članova neće moći djelovati? = Nitko ne može vjerovati da si Europa s trideset i više članova može kao vjerodostojan cilj postaviti bezuvjetnu provedbu ugovora iz Maastrichta i iz Amsterdama. Toga moramo već sada biti svjesni. U protivnom će to biti razočaranje za neke, a slabljenje za sve. Ne tražim odgodu proširenja. Uostalom, zalažem se da se u Nici prosinac 2001. utvrdi kao krajnji rok za završetak pregovora za zemlje koje su već jako napredovale u pregovorima s Europskom unijom. Europljani do tada moraju otvoreno raspravljati o tome što žele zajedno učiniti. Ako se ta rasprava pokaže preuranjenom, onda treba stvoriti prethodnicu koja će biti otvorena svima koji to budu htjeli i mogli. Taj će savez država-nacija biti jedini način da se pomiri proširenje i produbljenje. - Po čemu se vaša zamisao o prethodnici razlikuje od Fischerove zamisli? = Fischer se najprije bavi mogućim ustanovama, a onda onime što zove 'gravitacijsko središte'. Ja razmišljam sasvim drugačije. K tome, njemački ministar vanjskih poslova ne kaže točno vrijede li njegovi institucijski prijedlozi za Europu s trideset članova ili samo za njezinu ograničenu jezgru. Mislim da velika Europa mora imati pokretljivije ustanove. Zamisao o savezu država-nacija ograničio bih na prethodnicu. Ona bi imala vlastite ustanove. Povjerenstvo bi bilo isto, jer ono ide za dobrom Europe, ali bi federacija imala svoje ministarsko vijeće i svoj parlament kojega bi polovicu činili parlamentarni zastupnici iz pojedinih država, a polovicu zastupnici koji bi se birali na općim izborima. Moguće je čak da će zemlje u prethodnici jednom imati samo jednog zastupnika u EU-u s trideset članova, s kvotom glasova koja im pripada. - Zemljama kandidatima možda se neće svidjeti što nisu dio prethodnice... = To će doista biti zamršeno, osobito kada čujemo kako jedna među njima (Poljska, op. ur.) odmah traži povlastice zajedničke agrarne politike i slobodnog kretanja ljudi. No s državama kandidatima još nije potpisan nikakav sporazum. Bilo je pogrešno, na što je Povjerenstvo upozoravalo još na sjednici Europskog vijeća u Lisabonu 1992., misliti da će buduća proširenja ujedinjavati više nego prethodna. Ta je pogrješka načinjena još 1995. kada smo s dvanaest prešli na petnaest članova. Trebalo je najprije načiniti reda u kući i utvrditi kamo želimo ići. Prekinimo s tim ispadima nudeći odmah zemljama kandidatima mjesto u europskoj kući. Tako bi Europska konferencija koja dvaput na godinu okuplja šefove država i vlada velike Europe, mogla biti stalan okvir za dogovaranje o vanjskoj i nutarnjoj sigurnosti. One bi također mogle ući na jedinstveno tržište, barem u njegovim osnovnim oblicima, pokušavajući izbjeći preduga prijelazna razdoblja koja izazivaju paralizu. - Mogu li građani pratiti tako zamršen projekt? = Da, ako im kažemo: ovo želimo načiniti zajedno, a ovo ćemo i dalje raditi sami, u državnim okvirima. A zašto to činimo zajedno? Zato što je snaga u jedinstvu, zato što ne želimo da nas povijest odbaci."