ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - Bol je jedna od najslabije razjašnjenih pojava. Neki ljudi, kako se čini, bol osjećaju jače od drugih, svi ga se bojimo i ne možemo razumjeti bol druge osobe. Profesor Patrick Wall iz Centra za neurologiju
u Londonu ima svoju teoriju koju naziva "znanost o patnji". On misli da pojam bola označava više različitih procesa koji se događaju u tijelu i mozgu i stapaju u jedan jedinstven osjet.
ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - Bol je jedna od najslabije razjašnjenih
pojava. Neki ljudi, kako se čini, bol osjećaju jače od drugih, svi
ga se bojimo i ne možemo razumjeti bol druge osobe. Profesor Patrick
Wall iz Centra za neurologiju u Londonu ima svoju teoriju koju
naziva "znanost o patnji". On misli da pojam bola označava više
različitih procesa koji se događaju u tijelu i mozgu i stapaju u
jedan jedinstven osjet. #L#
Kako ćemo reagirati na bol, ovisi o nama samima, o našoj kulturi i
uvjetima u kojima se javlja. Wall vjeruje da bol nije samo izrazito
neugodan osjećaj, nego "plan djelovanja". "Kada osjetimo bol,
mozak analizira što se dogodilo, bilo to dobro ili loše, i možemo li
nešto poduzeti", kaže Wall.
Staru teoriju da bol postoji kao čisti osjet koji zatim obavijaju
naši osjećaji o njemu, na primjer o tome kako smo jadni i glupi što
smo se čekićem udarili po prstu, Wall "stapa u jedno". Njegova je
teorija kontroverzna, a sam Wall tvrdi kako se bori protiv teorije
dvojnosti, prema kojoj su um i tijelo odvojeni.
"Kada kažem da se bavim bolom, često me pitaju mislim li na fizičku
ili duševnu bol. Bol, međutim, nikad nije izoliran osjećaj. Bol
uvijek prate osjećaji i značenje, te je on jedinstven za
pojedinca", kaže Wall.
Kada se čovjek ozlijedi, oštećeno tkivo ispušta peptide koji
stimuliraju živčane stanice i stvaraju osjet bola. Budući da se
oštećene stanice upale, u tijelo se ispušta sve više tvari koje
potiču osjet bola. Taj višak tvari potiče osjetljivost živaca na
bol.
Živci prenose poruku o oštećenom dijelu u leđnu moždinu, koja
komunicira s mozgom. Mozak šalje signale natrag u leđnu moždinu,
koja smanjuje ili povećava osjetljivost živčanog sustava na
ozljedu. Rezultat je manja ili veća osjetljivost na bol. Tako mozak
može mijenjati jakost bola, ovisno o tome koliko mu pažnje
pridajemo.
Istraživanja dr. Catherine Bushnell sa Sveučilišta "McGill" u
Montrealu pokazala su da u osjetu bola sudjeluju četiri područja
mozga. Dva područja u vanjskom sloju mozga, korteksu, zadužena su
za osjet dodira i bola, a druga dva upravljaju emocijama i pažnjom.
Ono povezano s pažnjom bitno je u određivanju stupnja osjetljivosti
na bol, kaže dr. Bushnell.
Dr. Bushnel zamolila je ispitanike da gurnu ruku u vruću vodu, a
onda ih je hipnotičkim tehnikama uvjerila da je voda ugodna. "Naše
psihičko stanje može promijeniti osjećaj bola", kaže dr.
Bushnell.
Wall je obolio od raka, koji je sada pod kontrolom, ali povremeno
trpi bolove. Na pitanje kako mu je vlastito istraživanje pomoglo u
borbi protiv bola, odgovorio je: "Mnogo. Sve ovisi o pažnji koju
pridajemo osjetu - znam da bol osjećam samo kada mu dopustim da
zaokupi moju pažnju."
(Hina) car dgk