OPATIJA, 12. lipnja (Hina) - Odnos znanosti i medija je osjetljiv, jer ni jedna informacija o znanosti nije bez utjecaja na javnost. Zato je potrebno da novinar ne bude pristran u izvješćivanju i interpretaciji znanstvenih
informacija. Istodobno, novinar ne smije obavijesti prešućivati ili im, po subjektivnoj ocjeni, davati pretjerano značenje, što sve češće može imati i velike posljedice na financijskom planu. Tako je o zadaći znanstvenog novinara govorio Stanko Govedić, urednik Obrazovno-znanstvenog programa Hrvatske televizije, na poslijepodnevnom dijelu skupa "Znanost i mediji", koji se održava u Opatiji, u organizaciji Ministarstva znanosti Republike Hrvatske, Britanskog savjeta za kulturne veze Zagreb, te Međunarodnog centra za edukaciju novinara - ICJ.
OPATIJA, 12. lipnja (Hina) - Odnos znanosti i medija je osjetljiv,
jer ni jedna informacija o znanosti nije bez utjecaja na javnost.
Zato je potrebno da novinar ne bude pristran u izvješćivanju i
interpretaciji znanstvenih informacija. Istodobno, novinar ne
smije obavijesti prešućivati ili im, po subjektivnoj ocjeni,
davati pretjerano značenje, što sve češće može imati i velike
posljedice na financijskom planu. Tako je o zadaći znanstvenog
novinara govorio Stanko Govedić, urednik Obrazovno-znanstvenog
programa Hrvatske televizije, na poslijepodnevnom dijelu skupa
"Znanost i mediji", koji se održava u Opatiji, u organizaciji
Ministarstva znanosti Republike Hrvatske, Britanskog savjeta za
kulturne veze Zagreb, te Međunarodnog centra za edukaciju novinara
- ICJ. #L#
Približavanje zakonitosti medijskog rada znanstvenicima, te
znanstvenih postupaka stajališta i dostignuća novinarima bile su
središnje teme poslijepodnevne rasprave.
Tako su dr. Stjepan Malović, sa zagrebačkog Fakulteta političkih
znanosti i Gordana Vilović, iz Freedom Forum Library iz Zagreba,
govorili o načinu kako pristupiti medijima, a novinarka Hrvatskog
radija Blanka Jergović o tomu što treba znati o djelovanju medija i
o publici.
Kako, pak, govoriti za radio - bila je tema izlaganja Muharema
Kulenovića, novinara Hrvatskog radija, koji je tom prigodom
upozorio da bi ukidanje Trećeg programa Hrvatskog radija bila
kulturna sramota za Hrvatsku. Jer, istaknuo je, taj program radi po
najvišim europskim standardima. Kulenović drži da bi od velike
važnosti bio "prodor znanstvenika u informativne emisije, jer bi
oni svojim opservacijama aktualnih društvenih pitanja bili aktivan
posrednik u poplavi političkih tema". Prilog znanstvenika raspravi
dali su dr. Krunoslav Pisk s Instituta "Ruđer Bošković" u Zagrebu,
dr. Igor Čatić, prof. Fakulteta strojarstva i brodogradnje
zagrebačkog Sveučilišta, te Ivan Šegota i Nada Gostić, s
Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Znanost je globalni fenomen, ali i unutrašnja ljudska potreba,
rekao je dr. Pisk, istaknuvši da su to i dvije pretpostavke
preživljavanja znanosti u budućnosti. Temu izlaganja - "Znanost,
znanstvene institucije i etika" Pisk je konkretizirao na primjeru
Instituta "Ruđer Bošković" na kojemu je pri Znanstvenom vijeću
osnovan Odbor za etiku. Na važnost etičkih vrijednosti danas
upozoravaju i političari, rekao je Pisk, podsjetivši na izjavu
francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca da je 21. stoljeće -
stoljeće morala. Etičke vrijednosti nužno je braniti u znanosti,
jer snaga znanosti je u vjerodostojnosti, tj. njezine mogućnosti
ispravka i samoispravka. Zadaća "Ruđerova" Odbora je učvrstiti
vjerodostojnost znanosti, a kako će Odbor djelovati tek će se
vidjeti, zaključio je Pisk.
O tomu pretvara li se parola "tehnika narodu " u parolu "narod
protiv tehnike", odnosno, što o tehničkim znanostima treba znati
kad se radi o zaštiti okoliša, tematizirao je dr. Igor Čatić.
Znanstvenici i novinari govorili su o novoj znanosti, bioetici, te
ulozi novinara kao poticatelja razvoja novih znanosti.
(Hina) ip mć