TRGOVAČKE POVLASTICE EU ŠIRE SE NA 95 POSTO INDUSTRIJSKIH

ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Po prijedlogu Europske komisije o proširenju trgovinskih povlastica za zemlje zapadnog Balkana, uključujući Hrvatsku, bescarinskim uvozom na tržište EU bilo bi ubuduće obuhvaćeno ukupno 95 posto industrijskih proizvoda, procjenjuje se u stručnim službama Europske komisije. To znači oko 15 posto više industrijskih roba nego po sadašnjem režimu autonomnih trgovačkih povlastica EU za Hrvatsku i BiH, koji se u bescarinskom režimu primjenjuje na oko 80 posto industrijskih roba. Za ukupno 32 vrste industrijskih proizvoda bescarinski je uvoz, po sadašnjem režimu još ograničen tzv.tarifnim plafonima: po premašenju određenih godišnjih kvota Komisija EU može uspostaviti carine koje važe i za sve treće zemlje, nečlanice EU. Po riječima Dirka Boude, stručnjaka za trgovačke odnose sa zemljama zapadnog Balkana u službama Komisije, po prijedlogu novih povlastica "asimetrične liberalizacije trgovine" ukinuli bi se sadašnji tarifni plafoni za sve te 32 vrste industrijskih proizvoda. To najavljuje povoljnije izvozne mogućnosti u Hrvatskoj, primjerice za mineralna gnojiva, proizvode od drva i namještaj, obuću, sve proizvode željezara i čeličana, ferolegure, elektromotore i transformatore, razne vrste električnih kablova, naftne prerađevine i ulja i dr. Izuzeće od carina je opći princip koji bi važio i za poljoprivredne i prerađene poljoprivredne proizvode. Riječ je o "vrlo značajnom otvaranju" prema uvozu poljoprivrednih proizvoda, kaže Dirk Bouda. No tu bi i dalje važili pojedini izuzeci od bescarinskog uvoza, tj. ograničenja "za nekoliko proizvoda mesa i ribe". Ostali bi primjerice uvozne kvote za srdele, inćune i još neke vrste riba i riblje prerađevine. Kvantitativne efekte novih povlastica teško je u ovom trenutku još preciznije procjeniti. Naime, ni neke od dosadašnjih godišnjih tarifnih plafona hrvatski izvoznici nisu do kraja iskorištavali. S druge strane i Europska komisija je posljednjih godina rijetko pribjegavala mjeri uvođenja carina za industrijske robe kada bi se "sudarile" s ograničenjima iz tarifnih plafona. Liberalizacija uvoza EU trebala bi međutim svakako potaknuti hrvatski izvoz u EU i trgovinu u regiji, a i izravna strana ulaganja u proizvodnju industrijskih roba u Hrvatskoj, ocjenjuje se u Komisiji. Prijedlog o tzv. "asimetričnoj liberalizaciji trgovine" sa zemljama zapadnog Balkana što ga je u srijedu usvojila Komisija i bit će upućen na konačno odlučivanje Vijeću ministara EU. Tekstilni proizvodi, podložni sada vrlo restriktivnim količinskim ograničenjima (kvotama), nisu međutim još obuhvaćeni u srijedu usvojenim "paketom" prijedloga Europske komisije. To bi se trebalo riješiti posebnim sporazumima o trgovini tekstilom s Hrvatskom, odnosno BiH i Albanijom. Europska komisija, kako se najavljuje, namjerava to pitanje paralelno pokrenuti i riješiti na crti ukidanja sadašnjih kvota za uvoz tekstila "u nekoliko narednih mjeseci".