SJEDNICA SAVJETA HRVATSKE NARODNE BANKE

ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je, pod predsjedanjem guvernera Marka Škreba, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, saslušao izvješće o najnovijim zbivanjima vezanim za Istarsku banku i izglede za njezinu skoru dokapitalizaciju posredstvom strateškog partnera, dao suglasnost za imenovanje predsjednika i članova uprave u nekoliko banaka, te donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti. Procjene analitičara središnje banke kažu da bi nedavno poskupljenje naftnih proizvoda moglo ostati u okviru jednokratnog pomaka ukupnih cijena ne većeg od 2 postotna poena, kaže se u priopćenju. Članovi Savjeta HNB sa zabrinutošću upozoravaju da Hrvatska izlazi iz zone niske inflacije i u razmjeru tranzicijskih zemalja te dodaju da opasnost od buđenja inflacijskih očekivanja i njihovog prenošenja u daljnje kretanje cijena ne treba podcjenjivati. Savjet HNB naglašava spremnost odlučnog reagiranja na znakove većeg rasta cijena, zaoštravanjem novčane politike. Stoga su stručne službe središnje banke zadužene da prouče učinke svih raspoloživih instrumenata monetarne politike u postojećim okolnostima, kako bi se u slučaju potrebe primijenili oni instrumenti koji će dati potrebne učinke u stabiliziranju cijena sa što manje neželjenih posljedica. Oprez je potreban osobito s obzirom na trenutno vrlo visoku likvidnost u bankovnom sustavu. No, viškovi likvidnosti ne pretaču se u porast kreditnih plasmana gospodarstvu, već u blagajničke zapise središnje banke, kao i u trezorske zapise, kaže se u priopćenju te dodaje kako su kamate na te vrijednosne papire u padu. Kamate na kredite poslovnih banaka boljim klijentima iskazuju se jednoznamenkastim brojkama, što znači da su uz sadašnju stopu inflacije realno na razini nekih od najrazvijenijih zemalja. Visoka likvidnost potiče i zamjetni pad kamatnih stopa na tržištu novca, tako da one u posljednje vrijeme za pozajmice boljim bankama postaju i realno negativne. Od ostalih novčanih pokazatelja osobito je značajan porast devizne štednje koji je nastavljen i u travnju. Prirast devizne štednje tijekom prva četiri mjeseca iznosi oko 2,9 milijardi kuna. Čak i kad se isključe tečajne razlike, te pripis kamata i stare devizne štednje, realni porast štednje iznosi više od 1,5 milijardu kuna, što nedvojbeno ukazuje u obnovu povjerenja u domaći bankovni sustav i u povoljne učinke "čišćenja" tržišta od problematičnih banaka u proteklom razdoblju, tvrdi se. Najveći dio tog porasta odnosi se na najveće banke. Na prijedlog nadzornih odbora, Savjet HNB suglasio se da u Kreditnoj banci Zagreb d.d. za predsjednika uprave bude imenovan Ante Todorić, a za člana uprave Željko Jakuš; u Sisačkoj banci d.d. za predsjednicu uprave Davorka Jakir, a za članice prave Vesna Andrijašević i Vlasta Panjković; u Karlovačkoj banci d.d. za člana uprave Stjepan Poljak; u PBZ-Laguna banci d.d. Poreč za člana uprave Roberto Drandić; u Brodsko-posavskoj banci d.d. Slavonski Brod za predsjednika uprave Gabrijel Sentić, te Josip Slade za predsjednika uprave Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb.