AU 6.6.-PRESSE-IMIGRACIJE I ŠIRENJE EU

AUSTRIJA DIE PRESSE 6. VI. 2000. Otvorene granice useljenicima poslije širenja na Istok "Novinari s kojima se nedavno sastao njemački savezni kancelar Gerhard Schroeder u prigodi njemačko-poljskih vladinih konzultacija, doživjeli su iznenađenje. Schroeder koji je kao izborni borac još tražio prijelazno razdoblje od 15 godina za pristup Poljske zapadnoeuropskim tržištima rada, iznenada se gradio kao da je taj zahtjev uvijek postavljao samo CDU. Strahovanja da će njemačko tržište rada poslije širenja EU-a biti preplavljeno jeftinom radnom snagom, neće se obistiniti. Nešto prije toga jedna je studija Međunarodne organizacije rada, koju je predočilo njemačko ministarstvo rada i socijalne skrbi, došla do zaključka da u prvoj fazi poslije širenja treba računati s dodatnih 40 tisuća useljenika. Još sredinom devedesetih godina njemački su i austrijski stručnjaci procjenjivali migracijski potencijal širenja EU-a na oko 700 tisuća ljudi, od kojih bi većina tražila posao u Njemačkoj i Austriji. U međuvremenu brojna nova istraživanja dokazuju da useljavanje neće samo biti manje, nego da će imati i drukčije učinke nego što se do sada pretpostavljalo. Tako vrlo opširna studija koju je pokrenulo Povjerenstvo EU-a i gotovo istodobno objavljena analiza berlinskog Instituta za unaprjeđenje znanosti (DIW), jednoglasno dolaze do zaključka da će doseljavanje uskoro poslije proširenja za deset novih članova iznositi najprije 335 tisuća ljudi za cijeli EU, a od toga 220 tisuća za Njemačku. Ispitivanja mišljenja u više srednjoeuropskih zemalja pokazala su da se namjerava iseliti nadprosječno mnogo osoba s visokim školskim obrazovanjem i da žele raditi u područjima na kojima u Njemačkoj i Austriji radne snage nedostaje. Dok je nedostatak informatičara u Njemačkoj i Austriji povećao njihove plaće, poslije širenja morat će računati s većom konkurencijom s Istoka. Po dosadašnjim studijama, trebat će desetljeća dok se useljavanje posve ne smiri, no smanjivat će se, što će se više izjednačavati prihodi u EU-u i novim članovima. Obje strane širenje zbog razgradnje trgovačkih zapreka dovodi do većega rasta, u zemljama koje graniče sa zemljama EU-a, tvrde stručnjaci iz Saarbrueckena i Graza, bruto domaći proizvod rast će godišnje za 0,4%. Unatoč tomu postoje i negativne posljedice, koje se mogu izvući iz istraživanja. Bez preobrazbe njemačkoga mirovinskog sustava na temelju kapitala, Njemačka treba više useljenika, kako je ustvrdila jedna studija OESS-a u proljeće ove godine. Još je sredinom devedesetih godina berlinski DIW u jednoj studiji koja je migracijski potencijal poslije širenja EU-a ocijenila na više od 700 tisuća ljudi, došla do zaključka da je ionako potrebno 300 tisuća useljenika kako bi se stabilizirale njemačke socijalne i mirovinske blagajne. Po najnovijoj studiji DIW-a, Njemačkoj sada ne prijeti plima useljenika, nego upravo suprotno: doseljavanje će poslije širenja EU-a daleko zaostajati iza onoga što bi Njemačkoj bilo potrebno kao demografsko poravnanje za minimalni prirast stanovništva" - piše Klaus Bachmann.