VOA 5. VI. JURIĆ O HRVATSKOM USTROJU

GLAS AMERIKE - VOA 5. VI. 2000. Uz ekonomski oporavak, državni ustroj najznačajnija politička tema u Hrvatskoj - s Damirom Jurićem, predsjednikom SDHS-a razgovarao Svetozar Sarkanjac. Predstavnici pet hrvatskih regionalnih stranaka nedavno su zaključili kako je nedovoljan intenzitet dosadašnjih promjena u ustroju države nakon provedenih izbora, posebice u smislu decentralizacije i regionalizacije, a prema uzoru na razvijene europske zemlje. O tome smo problemu za program Glasa Amerike razgovarali s Damirom Jurićem, saborskim zastupnikom i predsjednikom SDHS, odnosno Slavonsko-baranjske hrvatske stranke. = Pored ekonomskog oporavka možemo reći da je najznačajnija tema hrvatskoga političkog života upravo državni ustroj jer imam osjećaj da hrvatski potencijali nisu iskorišteni u dobroj mjeri. I ostajemo siromašni dok god ne aktiviramo naš najjači potencijal, a to su ljudski resursi. To nije puko tehničko pitanje već suštinsko pitanje za jednu zemlju, da aktivira svoje najbolje potencijale i da ljude od podanika pretvori u građane, da ih pozove na suradnju. Ja vjerujem da ova Vlada ima intenciju da takvo nešto učini. Mogu reći da su za sada pozicije načelne, da nema detaljnog plana preustroja, ali da bez toga nema napretka u Hrvatskoj to se može reći gotovo sloganski - nema demokratizacije bez decentralizacije i nema ekonomskog napretka bez aktiviranja lokalnih resursa. - Što se, uopće, prema vašem mišljenju, učinilo na tom planu? = Do sada se ništa nije učinilo na decentralizaciji, osim, recimo, promjene stila što je također vrlo važno, ali to ne može ovisiti samo o stilu, to je nešto što se treba riješiti zakonski, pa i na razini Ustava. - Proteklih dana su se pojavili određeni planovi i ideje o regionalizaciji Hrvatske. Projekt koji se navodno pojavio je IDS- ov projekt i on predviđa stvaranje osam regija. Kakva su vaša razmišljanja o tome i za što će se SDSH, kao regionalna stranka, zalagati? = Mi bismo proveli plebiscit o tome u kakvoj to regionalnoj zajednici ljudi žele živjeti. Ima dvojbi.. U Hrvatskoj je, naravno, povijesni razvoj bio vrlo složen, bilo je teritorijalnih promjena, neki regionalni identiteti su jače, a neki manje izraženi. Vidi se, recimo, da bi Slavonija i Dalmacija vrlo precizno mogle biti određene kao regije. Dileme postoje oko sjeverozapadne ili središnje Hrvatske koja ima izražene subregionalne identitete. Tu je, naravno, i pitanje Istre koja ima također zaseban identitet. Kad bi u Hrvatskoj bile četiri regije - Hrvatska ima, zapravo, četiri makroregije - tada bi prosječna veličina regije bila oko milijun stanovnika. Poljska je imala vojvodstva prosječne veličine oko milijun ljudi, međutim, reformom je uvela regije koje dolaze do gotovo dva i pol ili čak tri milijuna. Dakle, kad bi Hrvatska bila podijeljena na samo četiri regije, ona se uopće ne bi uspjela približiti onome što je, recimo, regija Poljskoj, Italiji ili Francuskoj. Ali kada bi tu bilo šest, sedam ili osam regija onda bi one bile vrlo sićušne u europskim razmjerima, a mi kada radimo regionalizaciju zemlje moramo voditi računa da to budu regije koje imaju svoj povijesni i prirodni identitet, i da budu kompatibilne s onima u Europi jer, na posljetku, moramo voditi računa kad provodimo jednu dugoročnu reformu, kao što je regionalizacija, da nove upravne jedinice budu u skladu s europskim normama i praksom. Jer, kada radimo jednu skupu reformu bolje je da je radimo konsenzualno, ne za potrebe sljedeće četiri, osam ili deset godina, nego da to izdrži 20, 30 ili pak 50 godina. Dakle, treba biti vizionar da se stvori takva lokalna samouprava koja će odgovoriti i na one izazove koje sada vrlo teško vidimo, a koje donosi budućnost. (VOA)