FR-LIBERATION 5.6.CLINTON I PUTIN

FRANCUSKA LIBERATION 5. VI. 2000. Clinton i Putin, nesloga na prijateljski način "Daleko od šala i zagrljaja Borisa Jeljcina, Vladimir Putin nametnuo je svoj stil na prvom rusko-američkom susretu na vrhu nakon izbora za predsjednika: snažan stisak ruke, ograničeni susreti s tiskom i radna 'neslužbena večera'. Bill Clinton imao je ipak pravo na jazz koncert u subotu navečer, ali nije htio svirati saksofon jer je 'bilo kasno'. Bez pretjeranog oduševljenja, dvojica državnih poglavara htjeli su jučer navečer naglasiti uspjeh susreta. Na zajedničkoj konferenciji za tisak, Putin je rekao kako je 'zadovoljan' razgovorima. Clinton je izjavio da su 'pošteno razgovarali o međusobnim razlikama'. Također su pohvalili jedan drugog: Putin je Clintona nazvao 'ugodnim i dobrim partnerom'; njegov je sugovornik uvjeren da on 'može izgraditi naprednu i demokratsku Rusiju'. No iza lijepih riječi stoje slabi rezultati. Kao što se predviđalo, o najvažnijem pitanju razoružanja, napose o američkom projektu proturaketnog štita, nije zabilježen napredak. Rusija se odlučno protivi nakani Amerikanaca da izgrade sustav za proturaketnu obranu (NMD) kako bi se zaštitili od prijetnji koje dolaze iz 'nepredvidljivih' zemalja poput Sjeverne Koreje i Irana. S obzirom na nesiguran ishod američkih predsjedničkih izbora, Moskva je odlučila da neće krenuti u akciju. 'Stručnjaci će raditi na približavanju naših stajališta', obećao je Clinton. U jako neodređenoj zajedničkoj izjavi državni su se poglavari ograničili na zaključak da će ubrzati pregovore o sporazumu o razoružanju Start 3 - dvije se zemlje ne slažu oko broja nuklearnih glava koje svaka zemlja može zadržati - podsjećajući na sklonost proturaketnom sporazumu ABM koji je, misli Moskva, ugrožen zbog američkog projekta. U stvari, dvojica su predsjednika potpisala dva sporazuma. Prvi predviđa obostrano uništavanje 34 tone plutonija koji se rabi u vojne svrhe. Naime, prodajom plutonija 'neprijateljskim' državama Washington želi smanjiti opasnost od širenja nuklearnog oružja. Drugi se tiče osnivanja zajedničkog centra za prethodno upozoravanje o ispaljivanju raketa. Zbog propadanja ruske vojske, Zapad redovito upozorava na opasnost od slučajnog izbacivanja. Razgovori su bili lakši na gospodarskom polju. Cllintona su očito umirile reformističke izjave njegova sugovornika. 'Sklon sam tome da Rusija MMF-u preda program i da dobije financijsku pomoć.' Unatoč tomu što nije postignut nikakav učinak, dvije su strane ipak htjele dati privid uspjeha. U jeku predsjedničke predizborne utrke, Clinton je htio pokazati da je s razlogom računao na Rusiju. Putin je pak htio dotjerati svoj ugled državnoga poglavara koji je nepopustljiv čim se dira u 'ruske interese', ali i vođe s kojim se može razgovarati. U svezi s Čečenijom, Clinton se zadovoljio, kao što čini od početka sukoba, najmanjom uslugom. Očitovao se za 'političko rješenje' 'kako bi se zaustavile povrede ljudskih prava nad civilima'. Putin nije reagirao, ravnodušan na zapadne osude koje nisu pratile nikakve prijetnje. Amerikanci su se napokon više zauzeli za slobodu tiska. Državna tajnica Madeleine Albright posjetila je sjedište Radija Svobode, koji Washington novčano pomaže, a vlast ga redovito napada. Novinar tog radija Andrej Babicki bio je uhićen početkom godine. Clinton je odlučio odgovoriti na pitanja slušatelja Eha iz Moskve. Ta radijska postaja pripada nakladniku iz oporbe Media Mostu koji je 11. svibnja bio žrtva neobične policijske premetačine. Predsjednik je na pitanje odgovorio da nikada ne bi poslao financijsku policiju (koja je upala u Media Most) u sjedište CNN-a i da bi trebalo 'zanemariti' 'zločesto' ismijavanje Predsjednika (Putin je zatražio da se njegova lutka povuče iz satirične emisije 'Kukly'). Prije odlaska u Ukrajinu, Clinton još danas ujutro mora održati govor u parlamentu. Nakon zadnjeg susreta s američkim Predsjednikom i prije nego njegov gost napusti rusko tlo, Vladimir Putin će poći u Italiju, zadovoljan što je s Amerikancima razgovarao 'na ravnoj nozi'", iz Moskve izvješćuje Veronique Soule.