BBC 30.V. N.MIMICA O PRIJAMU U WTO

BRITANSKI RADIO - BBC 30. V. 2000. Nakon što je više puta najavljivan, a potom odgađan, prijam Hrvatske u Svjetsku trgovačku organizaciju, jučer su hrvatski mediji objavili, više nema zapreka kakve su postojale ranije, da se Hrvatska pridruži toj međunarodnoj organizaciji i da za to ima potporu Sjedinjenih Država. Nevena Mimicu, zamjenika ministra gospodarstva i glavnog hrvatskog pregovarača sa Svjetskom trgovačkom organizacijom, Rosa Grce upitala je je li točno da bi proces prijama Hrvatske u Svjetsku trgovačku organizaciju koji traje već šest-sedam godina, mogao uskoro biti završen. = Činjenica jesu tu negdje, oko toga se vrte. Mislim da u ovom trenutku ja, kao glavni pregovarač Vlade Republike Hrvatske, ne bih još mogao potvrditi definitivno takve najave. Radi se o tome, naime, da jedino preostalo pitanje koje je ostalo otvoreno o ulasku Hrvatske u Svjetsku trgovačku organizaciju, to je pitanje uređenja audiovizualnih usluga, da se to pitanje praktički treba razriješiti u izravnim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije. Mi smo, sa svoje strane, ustvari sve napravili da taj proces završimo. U tim pregovorima Europskog povjerenstva i američkih pregovarača stvari su se sada počele odvijati na način da se može očekivati brzi kraj, ali koliko je ostalo do tog kraja, ja se ne bih usudio prognozirati. - Koliko ima istine u tome da su Amerikanci, na neki način, popustili Francuzima, pa da su pristali da primijene tzv. 'baltički model' na Hrvatsku? = Američki stavovi se kreću u tom pravcu, ustvari, već konstantno u posljednjih nekoliko mjeseci. Američki pregovarači pokazuju veliki stupanj fleksibilnosti, veliki stupanj, praktički, želje, da se hrvatski ulazak u WTO što prije dovrši i da se na taj način pruži sasvim jasna politička poruka i politička potpora tim promjenama koje su se u Hrvatskoj dogodile. U tom pravcu je i sadašnje približavanje 'baltičkom modelu'. - A što je to točno 'baltički model'? = 'Baltički model' praktički ostavlja pravo svakoj zemlji da nacionalnom politikom uređuje pitanje trgovine audio-vizualnim djelima. To je praktički model koji je, moglo bi se reći, više na liniji europske politike zaštite kulturnih različitosti, nego li na liniji potpune liberalizacije trgovine audio-vizualnim djelima za što se američka strana zalaže. - Vi ste, gospodine Mimica, vjerojatno svjesni i nekih strahova koje izaziva priključenje Svjetskoj trgovačkoj organizaciji, pogotovo među udruženjima seljaka. Koliko seljaci imaju zapravo opravdanosti za taj svoj strah? = Činjenica jest da se otvaranjem tržišta, odnosno smanjivanjem tržišnih barijera za uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Hrvatsku, a i u bilo koje druge zemlje, nacionalna poljoprivredna proizvodnja dovodi u teži položaj nego u situacijama kada te carinske barijere postoje. To je posebno teško pitanje za poljoprivredu, jer u Hrvatskoj, na primjer, oni koji pretendiraju na izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Hrvatsku i koji su praktički tradicionalno naši opskrbljivači tim proizvodima - to su u prvom redu članice Europske unije i Mađarska - njihovi izvozni proizvodi su već od samog početka proizvodnje, a pogotovo pri izvozu, izuzetno jeftini, što naravno nije slučaj s hrvatskom poljoprivrednom proizvodnjom. Znači, mi s jedne strane ukidamo carine za poljoprivredno-prehrambene proizvode, a s druge strane ti proizvodi koji ulaze u Hrvatsku, ulaze pod izuzetno subvencioniranim uvjetima. Prema tome, opasnosti postoje, ali mislimo da smo ispregovarali takav paket u WTO-u koji će omogućiti i postupno smanjivanje carina. Znači, neće biti prvog šoka, prvog udara na smanjenje carina, nego će se smanjivanje razvući kroz razdoblje od tri, pet, za neke proizvode i sedam godina. A s druge strane imamo dovoljno prostora da poticajima za domaću proizvodnju, na neki način, kompenzirano s povećanjem tih subvencija, na neki način kompenziramo negativne učinke smanjivanja carina. (BBC)