LJUBLJANA, 28. svibnja (Hina) - Jaču investicijsku djelatnosti slovenskih poduzeća u državama jugoistočne Europe priječi, po mišljenju slovenskih stručnjaka, potkapitalizacija domaćih banaka, ali i poslovni rizici, a ni u Sloveniji
još nije stvoreno ozračje koje bi takvu aktivnost poticalo.
LJUBLJANA, 28. svibnja (Hina) - Jaču investicijsku djelatnosti
slovenskih poduzeća u državama jugoistočne Europe priječi, po
mišljenju slovenskih stručnjaka, potkapitalizacija domaćih
banaka, ali i poslovni rizici, a ni u Sloveniji još nije stvoreno
ozračje koje bi takvu aktivnost poticalo. #L#
Ured za investicije slovenske vlade priprema u četvrtak
savjetovanje državnih ustanova koje se bave izvozom na temu kako tu
djelatnosti povećati. Kako je u nedjelju za slovenski radio izjavio
Marijan Svetličič s ljubljanskog Fakulteta društvenih znanosti,
njihovo je istraživanje pokazalo da domaća poduzeća, unatoč
uvriježenim mišljenjima da su problem novac i poslovni rizici, pri
investiranju u inozemstvu najviše koči nedostatak poslovnog
znanja.
Na investicijskom forumu slovenskih bankara u petak na Otočcu na
Krki guverner slovenske centralne banke France Arhar naveo je da
pri investiranju u državama bivše SFRJ još uvijek najveći problem
predstavlja teret dugova stare Ljubljanske banke u Hrvatskoj, BiH i
Makedoniji. Zbog toga u tim državama još ne postoji potrebna
bankarska infrastruktura, a domaći poduzetnici boje se poslovnih
rizika. Arhar smatra da za nastup u tim državama slovenske banke za
razliku od europskih još nisu spremne jer nisu dokapitalizirane i
nemaju europski rejting. Slovenska centralna banka o problemu
investiranja već je održala prve razgovore s centralnim bankama
Hrvatske i BiH, a Nova kreditna banka Maribor dogovara se o svom
ulasku u dvije hrvatske banke. Nova kreditna banka Maribor u
pretežitom je vlasništvu države kao i Nova Ljubljanska banka.
(Hina) fl sd