POSLOVNI PREGLED, BR. 158

POSLOVNI PREGLED broj 158 20. - 26. svibnja 2000. SADRŽAJ: ? VLADA O RADNOM VREMENU U TRGOVINI 2 ? VLADA O STRATEGIJI UPRAVLJANJA DRŽAVNIM PORTFELJOM 2 ? ŠTO BRŽA PRIVATIZACIJA DRŽAVNOG PORTFELJA 2 ? CRKVENAC: PREDLOŽENE MJERE NISU SAMO POVEĆANJE TROŠARINA 3 ? GSV: POZITIVNA OCJENA VLADINU PAKETU MJERA 3 ? UPRAVNO VIJEĆE HZMO O VLASNIČKOM PORTFELJU I FINANCIJSKOM PLANU 3 ? REVIZIJU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE PROVODIO BI DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU 4 ? PLIVA OTKUPILA LICENCIJU OD BAYERA AG 4 ? SUSRET MENADŽMENTA PODRAVKE, LURE I FRANCKA 4 ? PODRAVKA OTVARA NOVU TVRORNICU VEGETE U KOPRIVNICI 5 ? JAVNA PONUDA ZA OTKUP DIONICA LURE D.D. 5 ? IZABRAN NOVI NADZORNI ODBOR PIK-A VRBOVEC 5 ? HT UVODE USLUGU CRONET WAP 5 ? HT POVEĆAVA KAPACITETE NMT MREŽE MOBITELA (099) 5 ? ERICSSON - NIKOLA TESLA - 13,8 MILIJUNA KUNA U DIVIDENDE 5 ? INA SMANJUJE PRERADU NAFTE 6 ? DOMAĆA PROIZVODNJA NAFTE I KONDENZATA 8% VEĆA OD PLANA 6 ? RADNICI NIK-A PODRŽAVAJU DIREKTORA ROMIĆA I NAJAVLJUJU PROSVJEDE 6 ? DIOKOM U STEČAJ S PREUSTROJEM; RADNICI NASTAVLJAJU ŠTRAJK 6 ? VARAŽDINSKA VAMA - OBUSTAVA STEČAJNOG POSTUPKA 7 ? UPRAVA "TEKOSA" SUMNJA U NASTAVAK PROIZVODNJE 7 ? HRVATSKO GOSPODARSTVO NA SKUPŠTINI EUROPSKE BANKE ZAOBNOVU I RAZVOJ U RIGI 7 ? POTPISAN UGOVOR O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA IZMEĐU RH I NIZOZEMSKE 7 ? SPORAZUM O SURADNJI PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE I TALIJANSKE REGIJE 7 ? POVEĆANI INTERES INOZEMNIH PARTNERA ZA PRIVATIZACIJU U TURIZMU 8 ? HRVATSKOJ NUŽAN NOVI TURISTIČKI MODEL 8 ? OSNOVANO DRUŠTVO ZA ZAŠTITU POTROŠAČA "POTROŠAČ" 8 ? VIJEĆE UDRUŽENJA TRGOVINE U HGK O PROBLEMIMA TRGOVINE 8 ? ZBOG TROŠARINA PIVO BI POSKUPILO IZMEĐU DEVET I DESET POSTO 8 ? HUP SMATRA KORISNIM VLADINE PRIJEDLOGE IZMJENA POREZNIH ZAKONA 9 ? VLADINE MJERE POTICAJNE SU ZA GOSPODARSKI OPORAVAK 9 ? KUNST: VLADIN PRIJEDLOG MJERA ZASLUŽUJE "VIŠE NEGO ZGRAŽANJE" 9 ? SINDIKAT TRGOVINE PROTIV RADNOG VREMENA DO 23 SATA TE NEDJELJOM I BLAGDANIMA 9 ? IV. NACIONALNO SAVJETOVANJE O MALOM GOSPODARSTVU U RH 10 ? HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM U ŠVICARSKOJ 10 ? HRVATSKI INOVATORI NAGRAĐENI NA IZLOŽBI U PITTSBURGHU 10 ? OTVOREN SAJAM "MEDICINA I TEHNIKA" 10 ? DIPLOME DOMAĆIM I INOZEMNIM VINARIMA 10 ? BDP 20,2 MILIJARDE DOLARA 11 ? PRIHODI PRORAČUNA U PRVOM KVARTALU 11,13 MILIJARDE KUNA 11 ? DEVIZNI PRIHOD OD TURIZMA OKO 3,5 MILIJARDE DOLARA 12 ? INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA OD VELJAČE DO TRAVNJA VEĆA 1,9 POSTO 12 ? U TRAVNJU 356.226 NEZAPOSLENIH 12 ? PROSJEČNA HRVATSKA NETO PLAĆA ZA VELJAČU 3.179 KUNA 12 ? STABILAN TEČAJ KUNE 13 ? PROŠLOGODIŠNJA DOBIT ZAGREBAČKE BANKE 292 MILIJUNA KN 13 ? SKUPŠTINOM I FORMALNO ZAVRŠENA USPJEŠNA SANACIJA DUBROVAČKE BANKE 13 ? TRGOVAČKA BANKA POTPISALA "CONFIRMING BANK AGREEMENT" S EBRD 14 ? I BACC RAZMATRA MOGUĆE PREUZIMANJE NEKE HRVATSKE BANKE 14 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 14 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA O RADNOM VREMENU U TRGOVINI Vlada RH je u četvrtak uputila Saboru prijedlog o radnom vremenu trgovina na malo. Radno vrijeme trgovina na malo sada bi se po prvi put uredilo zakonom i jedinstveno za cijelu državu. Prijedlog je da trgovine u turističkim mjestima za vrijeme turističke sezone rade nešto duže nego one u drugim mjestima. Isto radno vrijeme trgovina za cijelu državu uobičajeno je u Europi, rečeno je u opširnijoj raspravi o tom pitanju. Predloženi Zakon o radnom vremenu trgovina Saboru je upućen po hitnom postupku kako bi se njegovi učinci osjetili već u ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Nova, snižena carinska tarifa primjenjivala bi se od 1. srpnja ove godine, a na poljoprivredno-prehrambrene proizvode od dana pristupa Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Predlaže se to zakonskim tekstom o carinskoj tarifi koji je Saboru upućen na končanu potvrdu. Vlada je dala i državno jamstvo HBOR-u za praćenje izgradnje dvaju brodova za njemačkog naručitelja u riječkom "3. maju". Članovi Vlade pri tom su na rad uprava brodogradilišta uputili niz kritika. Strukturne se promjene ne mogu provesti sa sadašnjim upravama, poručio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. VLADA O STRATEGIJI UPRAVLJANJA DRŽAVNIM PORTFELJOM Vlada je u četvrtak na zatvorenu dijelu sjednice prihvatila zaključke o strategiji upravljanja državnim portfeljom. Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj izdano je državno jamstvo za programe kreditiranja pripreme ovogodišnje turističke sezone, a Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje za plasman obveznica u visini od 1,7 milijarde kuna. ŠTO BRŽA PRIVATIZACIJA DRŽAVNOG PORTFELJA Tvrtke iz državnog portfelja treba što prije privatizirati, jer je stanje, posebice u društvima u kojima država ima većinsko vlasništvo poražavajuće. Različitim mjerama treba dati šansu onima koji mogu opstati na tržištu, a briga Vlade je i da određenim mjerama traži rješenja za 40.000 radnika koji rade u državnim poduzećima za koja je teško reći da imaju perspektivu, istaknuo je u četvrtak predsjednik Vlade Ivica Račan na novinarskom predstavljanju analize državnog portfelja. Analiza se odnosi na 1.850 tvrtki u kojima država ima manjinski ili većinski udjel. Ukupni temeljni kapital državnog portfelja procjenjuje se na 30 milijardi kuna, a analiza pokazuje da je njegova tržišna vrijednost tek 19 posto tog iznosa, odnosno 5,8 milijardi kuna. O konkretnim mjerama za bržu privatizaciju dijela državnog portfelja Vlada će danas, kako je najavljeno, raspravljati na zatvorenom dijelu sjednice. Neke je poteze na prezentaciji najavio i potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Tako bi se privatizacija portfelja u kojem država ima do 25 posto udjela obavila što prije i to na burzama po realnim tržišnim vrijednostima. Za većinu tvtki, kaže Linić, u idućih godinu dana treba pronaći nove vlasnike. Za portfelj u kojem država ima od 25 do 50 posto udjela, treba u potpunosti raščistiti odnose i vidjeti stanje, a HFP bi trebao predložiti rješenja i borbu za svako poduzeće koje ima šansu. Linić je najavio i spremnost Vlade da u pojedinim slučajevima, ako treba, država svoj portfelj prepusti radnicima. Tvrtke pak koje nose dividendu, bile bi usmjerene jačanju mirovinskog fonda. Prema podatcima, od ukupno 1.850 tvrtki, u kojima je zaposleno više od 238 tisuća radnika, država u njih 974 (sa 147.783 zaposlena) ima do 25 posto udjela. Između 25 i 50 posto država je vlasnik u 448 tvrtki (sa 46.850 zaposlenih), dok je u njih 428, sa 44.155 radnika, većinski vlasnik. Za Račana je šokantan podatak da su poduzeća u državnom portfelju u prošloj godini dnevno ostvarivala dva milijuna njemačkih maraka gubitaka. Podatci govore o prošlogodišnjem ukupnom gubitku od 6,2 milijarde kuna, te upola manjoj dobiti (3,1 milijarda kuna). Posebno "turobna" i katastrofalna premijeru je situacija u većinski državnim poduzećima, gdje je ukupni gubitak prošle godine iznosio oko dvije milijarde kuna, dok je dobit bila tek 86 milijuna kuna. Tamo gdje je država manjinski vlasnik, odnosno u društvima koja su više privatizirana, situacija je puno bolja. Podatci analize za premijera Račana su i razlog za neke oštre poteze, jer se, kaže, svako oklijevanje sada skupo plaća. Različitim mjerama, među kojima je i stečaj s preustrojem, treba dati šansu onima koji mogu opstati na tržištu. Potpredsjednik Linić najavio je i traženje odgovornosti uprava i nadzornih odbora tvrtki u većinskom vlasništvu države koje imaju velike gubitke, prezadužene su i zrele za stečaj. Temeljni kapital svih 1.850 društava iznosi 83 milijarde kuna, od čega se na ostale vlasnike odnosi 62 posto, ili 51,5 milijardi kuna. Ostalih 30-ak milijardi kuna je državni portfelj, u koji je uključeno i oko 13,3 milijarde kuna rezervacija za različite obveze - javne radove, obnovu, invalide, bivše vlasnike, itd. CRKVENAC: PREDLOŽENE MJERE NISU SAMO POVEĆANJE TROŠARINA Vladin paket mjera pretočenih u izmjene poreznih zakona skup je cjelovitih i dugoročnih mjera usmjerenih razvoju. Njima bi se smanjili troškovi rada za 3,31 posto, odnosno smanjila cijena rada i povećavala financijska snaga poduzeća. Mjere treba promatrati u cjelini, jer je povećanje trošarina (na naftne derivate, kavu, pivo, alkohol i duhanske proizvode) jedan i to manje važan aspekt predloženih mjera. Zbog povećanja trošarina ne bi trebale rasti cijene ostalih proizvoda, rekao je u utorak na konferenciji za novinare ministar financija Mato Crkvenac. Prijedložene izmjene u poreznom sustavu u 11 prijedloga izmjena zakona Vlada je prošli tjedan uputila u saborsku proceduru. Te su mjere usmjerene otvaranju novih radnih mjesta, povećanju razvojne snage poduzeća i povećanju njihove likvidnosti, kao i konkurentnosti, imajat će pozitivan socijalni aspekt, a djelovat će i razvojno i stabilizacijski, ustvrdio je Crkvenac. Simulacije Ministarstva financija na deset poduzeća kod kojih se uspoređivao učinak povećanja trošarina na naftne derivate i smanjenje stopa doprinosa na plaće (za po dva posto kod zdravstvenog i mirovinskog osiguranja) pokazuju da se cijena rada smanjuje, a povećavaju mogućnosti poduzeća. Simulacija kod dva poduzeća (sa 2000 i sa 577 zaposlenih) koja se bave prijevozom pokazuju da se troškovi naftnih derivata povećavaju za oko 13 posto, a cijena rada smanjuje za 3,31 posto. No, ukupni se rashodi tih poduzeća povećavaju za 1,81 posto, odnosno 0,49 posto, a to, kaže Crkvenac, znači da ne bi trebalo doći do povećanja njihovih cijena. Stoga najavljuje da će svi koji će u tome tražiti povoda za rast svojih cijena biti odlučno spriječeni, a na tomu će raditi inspekcije, Financijska policija i Porezna uprava. "Nema nikakvih razloga da cijene roba porastu, dapače ima prostora da se smanje, a poduzeća i tada ostvare profit", tvrdi ministar financija. Crkvenac pritom ističe kako se trošarine i cijene ne diraju kod lož ulja, pa zato nema ni razloga za povećanje cijena električne energije, te kod plavog dizela za poljoprivrednike u sustavu poticaja i ribare. I s povećanjem cijene od 29 posto za motorne benzine te 13,7 posto za dizel ti derivati ostaju gotovo najjeftini u okruženju, a ne utječe se na položaj INE, kaže. Procjenjuje da zbog povećanja trošarina kava gotovo ne bi trebala poskupiti, a vrlo malo mogli bi poskupiti pivo i alkohol. Promjene bi pak trebale imati i vrlo pozitivan utjecaj na izvanproračunske fondove kojima bi se iz proračuna pokrilo smanjenje doprinosa. Uz to trebala bi se povećati i naplata tih doprinosa, za što bi odgovornost preuzela Porezna uprava. Naplata bi tekla usporedo s naplatom poreza, a vodilo bi se računa i o stvarnoj osnovici za naplatu doprinosa, te time zahvatio i problem dvostrukih plaća (slučajevi kada se na dio plaća plaćaju doprinosi, a ostalo isplaćuje bez toga). U Poreznoj upravi rade i na usporedbi prihoda pojedinaca s podacima o nabavi automobila, nekretnina, te najavljuju da bi kroz izvjesno vrijeme mogli izići s konkretnim podacima o tome. Crkvenac ističe da se kod predlaganja mjera nije osobito vodilo računa o tomu što tko u svijetu misli. "Predložene mjere pojačavaju hrvatsku poziciju u pregovorima s MMF-om i Svjetskom bankom. Nismo to imali na umu, ali je to popratna pojava", kazao je. U nizu mjera koje se pripremaju u Ministarstvu, Crkvenac ističe da bi fiskalna politika usmjerena rastrećenju gospodarstva trebala utjecati i na monetarnu i voditi padu kamatnih stopa. Priprema se i proračun 2001.-2003., pri čemu bi ukupna javna potrošnja rasla sporije od rasta bruto domaćeg proizvoda. Predlaže se i sklapanje socijalnog pakta, a uz Vladu, sindikate i poslodavce, Crkvenac predlaže da se u njega uključe i nezaposleni. Ministar financija je najavio da će se vjerojatno tijekom lipnja ući u realizaciju obveznica za japansko tržište. Radilo bi se o iznosu 250 do 300 milijuna dolara, na rok od sedam godina, a uvjete koji se nude ocjenjuje izvanrednim. Tim bi se sredstvima, podsjeća, refinancirali stari dugovi. GSV: POZITIVNA OCJENA VLADINU PAKETU MJERA Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) ocijenilo je u utorak da će Vladin paket mjera pozitivno djelovati na oživljavanje gospodarstva, pod uvjetom da ne dođe do značajnijeg rasta cijena. Nove mjere su dobar poticaj izlasku iz krize, dinamiziranju proizvodnje, novom zapošljavanju, stabilizaciji punjenja proračuna i redovitosti isplata mirovina. Nema osnove za značajnije povećanje cijena, jer bi to narušilo cijeli koncept mjera, ustvrdio je predsjednik GSV-a Vitomir Begović nakon sjednice. Predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca ipak nisu postigli konsenzus oko najavljenih mjera, priznao je Begović, jer je dio sindikata i dalje suzdržan zbog mogućnosti nekontroliranog rasta cijena. "Najveća odgovornost za mogući enormni rast cijena leži na poslodavcima, a ako do toga dođe sindikati će zatražiti povećanje netto cijene rada", upozorio je Begović.U rujnu bi na GSV-u trebalo otvoriti raspravu o progresivnom oporezivanju plaća i smanjenju PDV-a, jer te mjere treba uključiti u projekciju proračuna za 2001. godinu, najavio je Begović. UPRAVNO VIJEĆE HZMO O VLASNIČKOM PORTFELJU I FINANCIJSKOM PLANU Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) podržalo je objedinjavanje dioničkog portfelja mirovinskog fonda s ostalim portfeljima u državnom vlasništvu u sklopu Hrvatskog fonda za privatizaciju. Pritom će HZMO zadržati vlasnička i upravljačka prava, a HFP će, u suradnji s odgovarajućim ministarstvima, obavljati stručne i analitičke poslove koji će biti podloga za odlučivanje vlasnicima portfelja, navodi se u priopćenju HZMO-a od četvrtka. Upravno vijeće je na sjednici održanoj dan ranije posebno poduprlo prijedlog da se nakon procesa restrukturiranja u portfelj mirovinskog osiguranja prenesu portfelji od kojih se očekuje dobit, odnosno poduzeća od strateškog interesa u kojima bi država prilikom privatizacije zadržala kontrolni paket (25 posto plus jednu dionicu). Članovi Upravnog vijeća Zavoda drže da se novim prijedlogom upravljanja dionicama HZMO-a, mijenja i prenosi težište odgovornosti za promašaje na ministarstva koja trebaju davati smjernice i odgovore u što treba ulagati Inače, HZMO danas u svom vlasništvu ima dionica i udjela u preko 600 poduzeća nominalne vrijednosti oko 2,7 milijardi njemačkih maraka, kojima je dosad upravljalo Hrvatsko mirovinsko osiguranje, koje je u vlasništvu Zavoda. REVIZIJU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE PROVODIO BI DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Reviziju pretvorbe i privatizacije obavljala bi državna revizija, a nakon njenog izvješća ostale državne institucije poduzimale bi sve zakonske mjere iz svoje nadležnosti. Proizlazi to iz zakonskog prijedloga o reviziji pretvorbe i privatizacije, kojega je u paketu s izmjenama zakona o državnoj reviziji, o privatizaciji i o sudskom registru Vlada uputila u redovitu saborsku proceduru. Provedenom pretvorbom nisu zadovoljni mnogi a posebno zaposleni i umirovljenici, vrlo se često na javnim skupovima i prosvjedima ističe da je "pretvorba pljačka stoljeća". Pretvorbu i njene posljedice najviši moralni autoriteti u zemlji nazvali su "grijehom struktura", samo su neke ocjena iz obrazloženja zakosnkog prijedloga. Jedna od najznačajnijih posljedica provedbe revizije, smatra Vlada, trebala bi biti da se gospodarstvu vrati sve ono što je iz njega oduzeto i isisano dosadašnjom pretvorbom i privatizacijom. Više je slučajeva u kojima bi se temeljem zakona revizija obavezno provela. To su npr. tvrtke kod kojih se utvrdi da je smanjen broj zaposlenih mimo razvojnog plana, da se neotplaćuju ili neredovito otplaćuju dionica, da je društveni ili državni kapital prodan za vrijednost manju od procijenjene, da su potraživanja vjerovnika pretvorena u dionice ili udjele i sl. Obavezna revizija predviđena je i u pravnim osobama koje je jednom ili više puta sanirala Vlada ili su sanirani po posebnim zakonima, koje su se finacirale ili se financiraju iz državnog proračuna, sredstava izvanproračunskih fondova, ili su kod banaka uzimale kredite za koje su jamčile imovinom tvrtke koja se pretvarala i privatizirala. Uz niz državnih tijela koja bi mogla podnijeti zahtjev za revizijom (npr. odvjetništvo, pravobraniteljstvo, financijska policija, Vlada, fondovi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, Hrvatska narodna banka i sl.), reviziju bi mogli tražiti i svi sadašnji ili bivši dioničari tvrtke za koju traže reviziju, registrirna udruga malih diončara, sindikat, uprave i nadzorni odbori. Zakonski tekst predviđa da se izvješće o provednoj reviziji dostavlja Saboru, Vladi, Hrvatskom fondu za privatizaciju, nadležnom državnom odvjetništvu i predlagatelju. Ako bi se u postupku utvrdile radnje koje imaju obilježja kaznenog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja, Državni bi ured za reviziju podnio prijavu državnom odvjetništvu ili drugom nadležnom tijelu. Predloženim pak izmjenama Zakona o privatizaciji preciziralo bi se da će HFP obnoviti postupak pretvorbe okončan pravomoćnim rješenjem, ako državna revizija utvrdi da se odluka ili elaborat o procjeni vrijednosti temelji na lažnoj ispravi, lažnom iskazu vještaka ili druge osobe, ili krivotvorenim ispravama o pravu korištenja nekretnina. Ako bi se takvo što utvrdilo u obnovljenom postupku HFP bi donio novo rješenje o pretvorbi kojim bi se trgovačko društvo obvezalo da uskladi svoj temeljni kapital s novim rješenjem. 2. TVRTKE PLIVA OTKUPILA LICENCIJU OD BAYERA AG Pliva je od njemačkoga Bayera AG otkupila licenciju za novi kemijski entitet namijenjen liječenju gljivičnih zaraza, koji je u završnoj fazi pretkliničkih ispitivanja, objavila je u utorak Pliva. Taj je spoj otkriven u Bayeru istraživanjima novih mogućnosti u liječenju gljivičnih zaraza koje su česta popratna pojava u bolesnih od AIDS-a i raka koji se liječe kemoterapijom te u nekim drugim terapijama, primjerice, pri transplantaciji organa. U skladu s novom poslovnom strategijom Bayer je odlučio napustiti područje sredstava za liječenje gljivičnih zaraza i prodati licenciju za novi spoj, a ugovor o otkupu licencije daje Plivi ekskluzivna prava razvoja i prodaju proizvoda na svim svjetskim tržištima. Tržišna vrijednost sredstava kojima su se 1999. liječile gljivične zaraze dosegnula je 2,4 milijarde dolara. Trenutačno je za tu terapiju dostupna samo skupina spojeva razvijena u početku osamdesetih godina, ali se zadnjih godina pojavila otpornost na lijekove. Spoj, za koji je Pliva otkupila licenciju, novim načinom djelovanja uspješno napada upravo te oblike otporne na lijekove. Taj bi kemijski spoj trebao predstavljati prvu novu skupinu spojeva za liječenje gljivičnih zaraza nakon otkrića azola sedamdesetih. Pliva planira ove godine početi klinički razvoj spoja te će u skladu sa svojom strategijom istraživanja i razvoja naći globalnog partnera za razvoj i prodaju proizvoda nakon prve ili druge faze kliničkih ispitivanja. SUSRET MENADŽMENTA PODRAVKE, LURE I FRANCKA Predsjednici Uprava Francka, Lure i Podravke Milan Artuković, Želimir Vukina i Darko Marinc razgovarali su u petak u Koprivnici o međusobnoj suradnji s obzirom na promjene kako na globalnom planu tako i na tržištu Hrvatske. Osim prvih ljudi te tri vodeće hrvatske prehrambene kompanije, susreli su se i pojedini timovi tvrtki kako bi razmijenili iskustva i definirali daljnju suradnju, s ciljem unapređenja i prilagodbe novonastalim uvjetima poslovanja u zemlji i inozemstvu. Razgovori čelnika Podravke, Lure i Francka odnosili su se na sve prisutniju globalizaciju, ulazak Hrvatske i pojedinih susjednih zemalja u međunarodne integracije te njihov utjecaj na poslovanje hrvatskih tvrtki. Prije svega, to se odnosi na skori ulazak Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), što će uvelike promijeniti uvjete poslovanja i okružje u kojem se ono odvija. Tema razgovora bile su i mjere Vlade te promjene zakonskih okvira koji definiraju uvjete poslovanja u Hrvatskoj, a isto tako raspravljalo se o promjenama zakona susjednih zemalja. Upravo zbog potrebe za brzom prilagodbom novonastalim uvjetima poslovanja, zaključeno je, suradnja hrvatskih tvrtki i razmjena međusobnih iskustava neophodan je korak kako bi se učinkovito odgovorilo novim izazovima i unaprijedilo poslovanje u cjelini. PODRAVKA OTVARA NOVU TVRORNICU VEGETE U KOPRIVNICI Prehrambena industrija Podravka u subotu će otvoriti novu Tvornicu Vegete. Više od 53 milijuna njemačkih maraka koliko je stajala izgradnja tvornice za 21. stoljeće pribavljeno je dokapitalizacijom od strane Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) te kreditom Privredne banke Zagreb (PBZ), objavljeno je u ponedjeljak iz Podravke. Novom tvornicom Podravka dobiva tehnološku sigurnost za iduće desetljeće, jer su njeni kapaciteti projektirani tako da u tvornicu, osim u opremu za pakiranje bude li to diktiralo tržište, neće trebati ulagati u narednih deset godina. Tvornica je projektirana tako da se proizvodnja može proširiti, bez dodatnih građevinskih radova. JAVNA PONUDA ZA OTKUP DIONICA LURE D.D. Tvrtka Rajić ulaganja (pravni sljednik Lura d.o.o.) i Luka Rajić koji zajedno imaju 83,43 posto dionica mljekarske grupacije Lura d.d. objavili su u ponedjeljak ponudu za kupnju preostalih dionica Lura d.d. Temeljni kapital Lure, nakon što su se prošle godine tvrtke Dukat, Sirela, Mljekara Zadar i Lura Group spojile u jednu pravnu osobu, iznosi 300 milijuna kuna. Luka Rajić osobno je vlasnik 0,65 posto dionica Lure, dok tvrtka Rajić ulaganja drže 82,78 posto dionica. Prema javnoj ponudi za svaku, u cijelosti otplaćenu dionicu, nominalne vrijednosti 100 kuna, Rajić ulaganja su ponudila 120 kuna, a rok važenja ponude za preuzimanje je 30 dana. Svim dioničarima koji prihvate javnu ponudu Rajić ulaganja jamče isplatu dividende za 1999. godinu, sukladno odluci dioničara na predstojećoj skupštini koja će se održati 30. lipnja. Lura je, prema nedavno iznešenim podacima o poslovanju, prošle godine ostvarila 1,32 milijarde kuna ukupnog prihoda, odnosno tri posto manje nego prethodne godine, dok je dobit iznosila 55 milijuna kuna. Prema prijedlogu poslovodstva Lure, dioničari bi na predstojećoj skupštini trebali odlučiti o rasporedi dobit i to na način da se u zadržanu dobit rasporedi 11,7 milijuna kuna, a da ostatak ( 14,50 kuna po dionici) ide za isplatu dividende. Skupština bi, prema najavi, trebala i opozvati dva člana nadzornog odbora. Također, u novi bi NO trebali, uz većinskog vlasnika i predsjednika odbora Luke Rajića, biti imenovani predsjednik uprave Zagrebačke banke Franjo Luković, direktor Francka Milan Artuković, te Velimir Srića i Josip Madirazza. IZABRAN NOVI NADZORNI ODBOR PIK-A VRBOVEC Glavna skupština dioničara mesne industrije PIK Vrbovec na sjednici u pretak prošloga tjedna gotovo jednoglasno izabrala četiri člana novog Nadzornog odbora, dok će petog člana imenovati Hrvtaski fond za privatizaciju (HFP) nakon što na snagu stupi izmijenjeni Statut Društva. Članovi novoizabranog Nadzornog odbora, koji je konstituirajuću sjednicu najavio već za ovaj tjedan, su Josip Hrala, Ivan Novačić, Franjo Dončević i dr. Ivan Koprić. U ime Ministarstva poljoprivrede i šumarstva prisutnim se dioničarima, zaposlenicima i poslovnim partnerima Društva, obratio pomoćnik ministra Josip Hrala. Istaknuo je da Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva pruža svesrdnu podršku zajedničkim naporima zaposlenika, Uprave i dioničara PIK-a kako bi se u što kraćem roku konsolidiralo financijsko-operativno poslovanje Društva kao i mesne industrije koja je od strateškog interesa za Hrvatsku. HT UVODE USLUGU CRONET WAP Hrvatske telekomunikacije (HT) od utorka korisnicima svoje GSM mreže nude novu uslugu Cronet wap (wireless application protocol) koja će im omogućiti pretraživanje Interneta putem mobilnih telefona. Promotivni rad usluge, tijekom kojeg će se usluga wap moći isprobati i koristiti bez dodatnih troškova - bez mjesečne naknade, te dodatnih naknada po minuti korištenja, za sadržaj i pristup Internetu, trajat će 60 dana. Korisnici usluge moći će preko Internet portala tvrtke Hej, pretraživati Internet sadržaje poput vremenske prognoze, tečajnih lista, cijena dionica i drugih servisnih informacija, a s razvojem usluge uvodit će se i posebni sadržaji (trgovina Internetom, bankarske transakcije). HT POVEĆAVA KAPACITETE NMT MREŽE MOBITELA (099) Hrvatske telekomunikacije (HT) planiraju nabavkom dodatnih baznih postaja - repetitora, uskoro povećati sadašnje ukupne kapacitete NMT - mobitel mreže (099) za 20 posto. Kako su u četvrtak najavili predstavnici HT-a, očekuje se s tim u vezi i skorašnje potpisivanje ugovora s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla, a u planu je i potpuna digitalizacija NMT mreže (099) što će povećati njezinu kvalitetu i brzinu. NMT mrežom trenutačno je pokriveno između 85 i 88 posto područja Hrvatske, odnosno 92 posto populacije. Do kraja ove godine u HT-u planiraju teritorijalnu pokrivenost NMT signalom povećati na 96 posto, odnosno 97 posto naseljenog područja. Unatoč sve većem broju građana koji se odlučuju za korištenje GSM mobitela, HT trenutačno ima 75.000 pretplatnika NMT mreže u Hrvatskoj, a osnovni je i cilj HT-a zadržati broj korisnika mobitela 099 na toj razini. U HT-u predviđaju kako će u idućih deset do 12 godina doći do migracije korisnika NMT mobitela u GSM mrežu, dok će NMT mreža i dalje postojati, ali kao centrala za fiksne telefonske priključke za pretplatnike kojima je fiksna mreža isključena iz nekih razloga (primjerice neplaćanja računa). ERICSSON - NIKOLA TESLA - 13,8 MILIJUNA KUNA U DIVIDENDE Tvrtka Ericsson Nikola Tesla će od 94,17 milijuna kuna čiste dobiti iz prošle godine pet posto usmjeriti u zakonske pričuve, 13,8 milijuna kuna u dividende, a ostatak će u zadržanu dobit, odlučili su na prijedlog Uprave dioničari na glavnoj skupštini u četvrtak u Zagrebu. Dobit po dionici je 10,50 kuna. Prošle je godine "Ericsson - Nikola Tesla" ostvario približno 973 milijuna kuna prihoda, što je 11 posto manje nego godinu dana prije, a neto prodaja od 945 milijuna kuna smanjena je devet posto. O poslovnim rezultatima tvrtke govorio je financijski direktor Lars Jacobson, objasnivši kako su smanjene aktivnosti na početku 1999. zbog ruske krize nadoknađene, među ostalim, prodorom na nova tržišta. Na domaćem tržištu tvrtka je lani ostvarila 52 posto prodaje - 10 posto više nego 1998. Na ruskom je tržištu prodaja smanjena sa 35 posto iz 1998. na 17 posto od ukupne prodaje, a na švedskom je ostvareno 13 posto ukupna poslovanja, tj. četiri posto više. Među najvažnijim tržištima prošle su godine bila Crna Gora, Bjelorusija i Kazahstan. Predsjednik tvrtke Ake Enell istaknuo je kako do 2003. Ericsson Nikola Tesla planira postati vodećim dobavljačem cjelokupnih rješenja za mobilni Internet, višeuslužne mreže te mobilne terminale. INA SMANJUJE PRERADU NAFTE Cjelokupno povećanje trošarina na naftne derivate (od porasta cijene motornih benzina za 29 posto i dizelskog goriva 13,7 posto), ide u državni proračun. INA od predloženog povećanja, unatoč iznimno teškom stanju, nema ništa, istaknuli su u petak prošloga tjedna u INI, koja je ujedno izvijestila da će smanjiti preradu nafte zbog teškoća u njenoj nabavi. Prema Vladinom prijedlogu struktura maloprodajne cijene za bezolovni motorni benzin od 95 oktana bila bi sljedeća: Inina prodajna cijena ostaje i dalje 2,315 kuna, trošarina sa 1,800 povećava se na 3,000, osnovica za PDV sa 4,115 na 5,315 i uz 22 posto PDV sa 0,905 na 1,167 sveukupno se dobije 6,48 kuna po litri. Time je, naravno, promijenjen i omjer između INE i države koji je prije ovog prijedloga kod bezolovnog benzina iznosio 46:54 posto u korist države, a s ovim novim prijedlogom, ako INA ne dobije ništa, bio bi 35,7:64,3 posto u korist države. Za eurodizel prijašnji je omjer bio 46:54, dok bi po novom bio 40,5:59,5 posto. Prema odluci Segmenta djelatnosti prerade nafte INA smanjuje preradu zbog teškoća u njezinoj nabavi. Shodno tome postrojenja sisačke Rafinerije nalaze se u remontu. Poslije remonta prerađivat će se isključivo domaća nafta, a naftna postrojenja puštat će se u rad odlukom Inine uprave u ovisnosti o količinama pribavljene nafte i stanju na tržištu. Riječka rafinerija prerađivat će uvoznu naftu također u ovisnosti o mogućnostima nabave i stanju na tržištu. DOMAĆA PROIZVODNJA NAFTE I KONDENZATA 8% VEĆA OD PLANA Na 33 domaća naftonosna u prva je tri mjeseca ove godine proizvedeno ukupno 316.180 tona kapljevine (nafte i kondenzata) ili osam posto više od zadanog plana. Istodobno je INA-Industrija nafte u Angoli proizvela 80.903 tone nafte, te u Egiptu još 17.690 tona, objalvjeno je iz tog javnog poduzeća. Od toga je domaća proizvodnja nafte iznosila 223.594 tone ili sedam posto više od planirane, dok je proizvodnja kondenzata u prva tri ovogodišnja mjeseca iznosila 92.586 tona ili devet posto više. Inina proizvodnja prirodnog plina u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosila je ukupno 428,27 milijuna prostornih metara ili šest posto više od predviđene. RADNICI NIK-A PODRŽAVAJU DIREKTORA ROMIĆA I NAJAVLJUJU PROSVJEDE Radnici poduzeća NIK podržavaju svog u utorak uhićenog direktora Krstu Romića i strahuju da bi njegovo daljnje zadržavanje u pritvoru moglo ugroziti poslovanje NIK-a s inozemstvom, jer je Romić bio ključna osoba u sklapanju poslova s inozemnim partnerima. Time bi se ugrozila egzistencija svih 1050 zaposlenih radnika i njihovih obitelji, objavio je u srijedu Sindikat tekstila, obuće, kože i gume. Romić je godinama prije dolaska sadašnjeg vlasnika Josipa Gucića sklapao poslove sa stranim patnerima i time omogućavao redovite isplate plaća. Tvrde da je njihovo poslovanje isključivo vezano uz poslove izvoza, te da će Romićevo pritvaranje imati negativan odjek kod stranih partnera. Radnici smatraju da je daljnje poslovanje NIK-a upitno, jer članovi Nadzornog odbora, koji su isključivo iz obitelji Gucić, nikada nisu bili zainteresirani za održavanje i razvoj proizvodnje. Skup potpore Romiću radnici će organizirati u krugu tvornice u Radničkoj 42. Najavlju da će prosvjedovati i pred Vladom, ako se njihovi zahtjevi ne razmotre. Zagrebačka policija jučer je uhitila direktora tvrtke Naprijed Zvonimira Gucića i direktora NIK-a Krstu Romića. Oni su osumnjičeni da su s vlasnikom tih poduzeća Josipom Gucićem i uz pomoć Gordana J., Gorana Č., i Nenada B. zlouporabili ovlasti u gospodarskom poslovanju i oštetili poduzeće NIK za više od 194 milijuna kuna. DIOKOM U STEČAJ S PREUSTROJEM; RADNICI NASTAVLJAJU ŠTRAJK Radnici Diokoma u četvrtak su na skupu u krugu tvornice pljeskom pozdravili splitskog gradonačelnika Ivana Škarića i privremenog predsjednika Uprave Diokoma Ivu Burića koji su ih izvijestili o zaključku razgovora s premijerom Račanom da Diokom ide u stečaj s preustrojem. Radnici Diokoma, njih oko 2400, koji štrajkaju mjesec dana, ustrajavaju u štrajku sve dok u cijelosti ne dobiju dvije od pet neisplaćenih plaća. Dogovoreno je da Diokom ide u stečaj s preustrojem, rekao je Škarić istaknuvši kako je nemoralno da je radnicima isplaćeno 70 posto jedne plaće, a neki su menadžeri dobili goleme iznose. Oni koji se tako ponašaju, snosit će posljedice, pa ma koliko takav njihov postupak bio zakonit, rekao je Škarić. Svi zaposleni ovih će dana dobiti po 1700 kuna, odnosno minimalni osobni dohodak. Stečaj s preustrojem znači formiranje nekoliko malih profitabilnih tvrtaka od nekadašnjeg Diokoma koje će uspješno raditi i opstajati na tržištu. VARAŽDINSKA VAMA - OBUSTAVA STEČAJNOG POSTUPKA Odlukom Stečajnog vijeća varaždinskoga Trgovačkog suda obustavlja se stečajni postupak u trgovačkom društvu VA-MA d.d., izjavili su u petak na konferenciji za novinare direktor Vame Miroslav Pavelić i voditeljica sanacijskog tima Nevenka Špac. Predlagatelji stečaja Vame (zaposlenici, talijanska tvrtka Fabrizio ing. Plinio, švicarski Pacific trade, američki STR INC i sisačka Segestica) sporazumjeli su se s dužnikom Vamom o načinu podmirenja duga. Ključ rješenja je u pronalasku poslovnih partnera koji su spomenutim vjerovnicima mogli jamčiti da će saniranjem Vame njihove tražbine biti namirene. Direktor Pavelić nije želio otkriti nazive strateških Vaminih partnera, već je samo rekao da je riječ o uglednim trgovačkim kućama te da VAMA neće biti u podređenu položaju prema njima, jer je riječ o zajedničkom poslu u vraćanju financijske snage i ugleda koje je nekoć imala VAMA. Pavelić najavljuje i pozitivne promjene u Vami, a glavnom zadaćom smatra isplatu dva milijuna kuna duga zaposlenicima za zaostale plaće i otpremnine u nekim dijelovima Vame te pokretanje prave razine posla i redovitu isplatu plaća. Pavelić je na mjesto direktora Vame došao u početku svibnja, zamijenivši Mladena Jarnjaka. Jedan od velikih Vaminih vjerovnika je i Varaždinska banka. Novi direktor Pavelić je u svezi s dospjelim, a neotplaćenim anuitetom izjavio da je banka pokazala dobru volju i do sada nije iskoristila sve mogućnosti za naplatu dugova. UPRAVA "TEKOSA" SUMNJA U NASTAVAK PROIZVODNJE Uprava osječke tekstilne tvrtke "Tekos" dd izražava sumnju u nastavak proizvodnje u slučaju pokretanja stečaja zbog gubitka povjerenja stranih partnera i nemogućnosti rentabilnog poslovanja, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare direktor poduzeća u ostavci Gordan Bičak. Uprava je nedavno Trgovačkom sudu podnijela prijedlog za pokretanjem stečajnog postupka jer tvrtki nisu odobreni krediti Slavonske banke i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji bi omogućili nastavak poslovanja te zbog blokade žiro-računa. Ako se otvori stečaj vjerovnici će pokušati naplatiti svoja potraživanja, što će dovesti do promjene vlasničke strukture, a novi će vlasnici vjerojatno potražiti kupca za postojeći prostor. Nije poznato hoće li to biti kupac iz tekstilne industrije koji će nastaviti proizvodnju, ali ne vjerujem da će se nastaviti proizvodnja nakon dolaska stečajnog upravitelja, zbog odlaska stranih partnera i nedostatka kapitala za pokretanje vlastite proizvodne linije za domaće tržište, kazao je Bičak. On smatra kako je "Tekos" tvrtka "visokog rizika" s kojom se nitko neće upuštati u poslovne odnose, dok se "stvari ne postave bitno drugačije". Po njegovom mišljenju tvrtka u dosadašnjem obliku više neće postojati. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKO GOSPODARSTVO NA SKUPŠTINI EUROPSKE BANKE ZAOBNOVU I RAZVOJ U RIGI Središnje predstavljanje hrvatskog gospodarstva i mogućnosti ulaganja u Hrvatsku u ponedjaljak je održano u okviru Skupštine Europske banke za obnovu i razvoj koja se održava u Rigi. Rezultati tog predstavljanja i reakcije svjetskih financijaša za Hrvatsku su izuzetno važni, jer će o tome ovisiti i raspodjela 20 milijardi dolara. Na predstavljanju je istaknuto da su šanse Hrvatske za strana ulaganja velike, posebno što velika javna poduzeća još čekaju svoj red na privatizaciju, primjerice Ina, HEP, Hrvatske telekomunikacije i Hrvatske željeznice. No, ulagačima je preporučena i turistička djelatnost, ali i malo i srednje poduzetništvo kojemu se i veliki ulagači sve više okreću. Hrvatski ministar financija Mato Crkvenac istaknuo je da je hrvatsko izaslanstvo na predstavljanju ostvarilo brojne kontakte s bankama i drugim zainteresiranim investitorima, i utvrdili njihov sve veći interes za ulaganje u Hrvatsku. POTPISAN UGOVOR O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA IZMEĐU RH I NIZOZEMSKE Ministri financija Republike Hrvatske i Nizozemske, Mato Crkvenac i Gerrit Zalm, potpisali su u utorak Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i imovinu. Hrvatski ministar financija Crkvenac istaknuo je kako je sa predstavnicima Kraljevine Nizozemske, na sastanku koji je prethodio potpisivanju Ugovora, razgovarao o procesu tranzicije u Hrvatskoj i programu rada Vlade RH. Razgovaralo se i o daljnjem tijeku privatizacije u RH u kojemu bi, kazao je Crkvenac, mogla sudjelovati nizozemska poduzeća i banke, te o mogućnostima ostvarenja suradnje na području tehničke pomoći kao i suradnji unutar međunarodnih financijskih institucija. Pritom je istaknuo kako u Nizozemskoj postoji dobar model rješavanja nezaposlenosti koji bi Hrvatskoj mogao biti primjer. Izaslanstvo Kraljevine Nizozemske, predvođeno ministrom financija Gerritom Zalmom, u Hrvatskoj boravi od 22. do 24. svibnja, a tijekom posjeta susrest će se s najvišim hrvatskim dužnosnicima. SPORAZUM O SURADNJI PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE I TALIJANSKE REGIJE Primorsko-goranski župan Milivoj Brozina i predsjednik talijanske regije Friuli-Venezia-Giulia Roberto Antonione potpisali su u ponedjeljak u Trstu sporazum o suradnji tih dvaju područja. Sporazum obuhvaća suradnju u gospodarstvu i poduzetništvu, prostornom planiranju i ekologiji, znanosti i kulturi, a također definira i obostranu zaštitu nacionalnih manjina. Dogovoreno je kako će se utemeljiti mješovita radna skupina, sastavljena od političara i stručnjaka za pojedina interesna područja, koja će već za dva tjedna početi operacionalizirati pitanja od zajedničkog zanimanja. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA POVEĆANI INTERES INOZEMNIH PARTNERA ZA PRIVATIZACIJU U TURIZMU Inozemni turoperatori, privatni investitori i pojedini svjetski hotelski lanci zainteresirani su za privatizaciju hrvatskih turističkih tvrtki. Takvih je (neprivatiziranih) turističkih tvrtki u Hrvatskoj 43, a interes stranih investitora za njihovu privatizaciju posebice je naglašen u proteklih mjesec i pol, istaknula je u utorak na drugoj sjednici Sabora Hrvatske turističke zajednice (HTZ) ministrica turizma i predsjednica HTZ-a Pave Župan-Rusković. Ministrica očekuje kako će ovogodišnja turistička sezona biti znatno bolja od lanjske te bolja od 1998. Sabor HTZ-a prihvatio je, među ostalim, rebalans financijskog plana HTZ za ovu godinu prema kojem će prihodi biti 25 posto manji od planiranih, odnosno iznosit će 125 milijuna kuna. Istodobno je usvojen i rebalans financijskog plana HTZ-a za prošlu godinu. Sabor je prihvatio i prijedlog ugovornih odnosa s tvrtkom THR iz Barcelone za izradu Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma. HRVATSKOJ NUŽAN NOVI TURISTIČKI MODEL Želi li Hrvatska u svoja turistička odredišta privući što više inozemnih turista, hitno je potreban novi turistički model i suvremeni turistički proizvod. Potrebno je izraditi i turistički master-plan, po kojem bi se, među ostalim, poboljšao i ugled Hrvatske kao turističke zemlje na inozemnim tržištima, istaknuo je predsjednik Udruženja europskih turoperatora (IFTO) Martin Brackenbury u utorak na konferenciji za novinare nakon sastanka IFTO-a u Zagrebu. Redoviti sastanak IFTO-a održan je na poziv člana iz Hrvatske, dubrovačke putničke agencije Atlas. Sudionici sastanka bili su trinaest vodećih ljudi u turizmu europskih zemalja pa će stoga taj sastanak imati vrlo velik promidžbeni učinak za Hrvatsku uoči ovogodišnje turističke sezone, rekla je hrvatska ministrica turizma Pave Župan-Rusković.Brackenbury smatra da je kuna vrlo jaka, pa su cijene osnovnih i izvanpansionskih usluga previsoke, a stopa PDV-a za turizam od 22 posto previsoka prema konkurentskim zemljama u kojima je šest posto. Po njegovu mišljenju novi bi model hrvatskog turizma trebao omogućiti produljenje turističke sezone. Također, trebalo bi smanjiti PDV na šest posto, ubrzati privatizaciju turističkih tvrtaka, poboljšati sve vrste turističkih usluga i ulagati dostatno novca u inozemnu promidžbu hrvatskog turizma. Kako turistička djelatnost u svijetu sve više jača, Brackenbury drži da će u idućih dvadesetak godina od svih gospodarskih grana upravo turizam zapošljavati najviše ljudi. Hrvatska ima goleme turističke i gospodarske mogućnosti, privlačno turističko odredište i stoga bi trebala standardizirati turističke usluge po uzoru na europske zemlje. Hrvatski bi turistički djelatnici, dodao je, trebali usavršiti turistički model jer je "sve u njihovim rukama", pa tada neće izostati ni pomoć europskih turoperatora. OSNOVANO DRUŠTVO ZA ZAŠTITU POTROŠAČA "POTROŠAČ" Novosnovana nevladina udruga Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske (DZPH) "Potrošač", koja će pratiti stanje na hrvatskome tržištu razne robe i o tome informirati javnost, izvijestila je u ponedjeljak o početku svoga djelovanja. Društvo će, u suradnji sa sindikatima, Hrvatskom gospodarskom komorom i raznim udrugama poticati i razvijati korektan odnos proizvođača i davatelja usluga prema potrošačima, utjecati na razvoj zdrave konkurencije, zauzimati se za uklanjanje birokratskih zapreka i sprječavanje mita i korupcije, te poučavati potrošače i davatelje usluga i proizvođače. VIJEĆE UDRUŽENJA TRGOVINE U HGK O PROBLEMIMA TRGOVINE Strateško planiranje razvoja trgovine trebalo bi se zasnivati na realnim pretpostavkama uz analizu kretanja u gospodarstvu, tehnološka unapređenja i kompetetivno tržišno ponašanje. Jedan je to od zaključaka na temu aktualnog stanja i perspektiva razvoja trgovine, istaknutih na sjednici Vijeća udruženja trgovine, Sektora za trgovinu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u srijedu. Maloprodajna trgovačka mreža u Hrvatskoj trenutačno je u inferiornom položaju u odnosu na prijetnje inozemne konkurencije, te bi, ako se ubrzo ne poduzmu odlučni potezi, moglo doći do njezinog istiskivanja s tržišta. Istaknuli su, između ostalog, članovi Vijeća udruženja trgovine, napominjući kako je trgovini u Hrvatskoj potrebna konsolidacija i koncentracija, odnosno stvaranje domaćeg maloprodajnog lanca, ili više njih od kojih bi najsnažniji držao veći dio domaćeg tržišta.Članovima Vijeća najavljeno je da se u Ministarstvu gospodarstva pripremaju izmjene zakonskih propisa, točnije Zakona o trgovini, te da se planira uvesti obveza nabavke posebne dozvole - licence za izgradnju trgovačkog centra (supermarketa).. ZBOG TROŠARINA PIVO BI POSKUPILO IZMEĐU DEVET I DESET POSTO Cijene piva u maloprodaji, usvoji li se vladin prijedlogu o povećanju posebnog poreza (trošarina) na taj proizvod, porast će između devet i deset posto, najavio je predsjednik Strukovne grupacije industrije piva i slada Hrvatske Ivan Gradišar. Gradišar smatra kako državni proračun povećanjem trošarina na pivo neće dobiti više sredstava nego isto kao i do sada. To će se dogoditi, po njegovom mišljenju, zbog toga što se zbog porasta cijena piva može očekivati i njegova manja potrošnja, odnosno doći će do pada realizacije pivovara, što bi proračunu moglo donijeti manje sredstava od trošarina. Čak ni dobra očekivanja od ovogodišnje turističke potrošnje piva takvu situaciju neće popraviti. Po prijedlogu Vlade trošarina bi se po hektolitru proizvedenog ili uvezenog piva povećala sa 80 na 120 kuna, odnosno po hektolitru bezalkoholnog piva sa 40 na 60 kuna. Time bi trošarine na pivo postale gotovo najveće u Europi, kazao je Gradišar, a primjerice, dva puta veće nego u Sloveniji. Na realizaciju domaćih pivovara koje u posljednjih nekoliko godina bilježe stalan trend porasta proizvodnje i prodaje - godišnja proizvodnja približila se brojci od četiri milijuna hektolitara- negativno bi mogao utjecati i ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Naime, članstvo u WTO-u povećat će uvoz piva iz drugih europskih zemalja po nižim cijenama. HUP SMATRA KORISNIM VLADINE PRIJEDLOGE IZMJENA POREZNIH ZAKONA Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) korisnim ocjenjuje vladine prijedloge izmjena i dopuna više poreznih zakona - poreza na dobit, dohodak i dodanu vrijednost - kojima Vlada izravno utječe na smanjenje troškova rada. U HUP-u drže da tim potezima počinje ostvarenje programskih najava nove Vlade o rasterećenju gospodarstva i uvode se mjere koje bi mogle učinkovito olakšati i potaknuti zapošljavanje, objavilo je u srijedu ravnateljstvo HUP- a. Pozitivnim za poslodavce HUP ocjenjuje smanjenje doprinosa na plaće za mirovinsko osiguranje s 10,75 na 8,75 posto, te doprinosa za zdravstveno osiguranje s 9 na 7 posto. Time se trošak poslodavca smanjuje za ukupno 3,31 posto, procjenjuju u HUP-u. Ističući kako će Vladina odluka o primjeni viših iznosa trošarina, posebice na naftne derivate, neminovno utjecati i na rast troškova poslovanja, u HUP-u smatraju da to može pozitivni pomak ka konkurentnosti snižavanjem doprinosa ponovo vratiti na istu razinu, ovisno o grani djelatnosti. 5. SINDIKATI VLADINE MJERE POTICAJNE SU ZA GOSPODARSKI OPORAVAK Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) podržava prijedlog paketa mjera koje je Vlada donijela prošli tjedan, rekao je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik SSSH-a Davor Jurić.Ustvrdio je da se njima potiče rast proizvodnje, a zbog novoga načina obračunavanja doprinosa na plaće i PDV-a pojavljuje se mogućnost popravljanja solventnosti mnogobrojnih poduzeća. Vladine mjere će, zbog smanjivanja cijene rada, posebno blagotvorno djelovati na radno intenzivne djelatnosti (one kod kojih u cijeni gotovog proizvoda najveći udjel zauzima cijena rada), primjerice na tekstilnu industriju. SSSH očekuje da će kombinacija vladinih mjera i već započeto vraćanje državnih dugova gospodarstvu, dovesti do redovite isplate plaća, mirovina i socijalnih naknada, te do postepenog rasta životnog standarda. Komentirajući vladin prijedlog za povećanjem trošarina na naftne derivate, Jurić je rekao da je važno da se to ne odnosi na goriva za poljoprivrednike i ribare. Ako Sabor usvoji te mjere, sindikalna bi košarica, koja po kriterijima SSSH-a sadrži 129 proizvoda za nužne egzistencijalne potrebe, u što nisu uključene cigarete, alkohol i pivo, mogla poskupjeti od 0,3 do 0,5 posto. Davor Jurić je dodao da će se, dođe li do neopravdanog rasta cijena, SSSH boriti svim zakonom dopuštenim sredstvima za povećanje plaća.Vlada je na prošloj sjednici predložila da se stopa PDV-a od 22 posto ne mijenja, ali i da se rok za njegovu uplatu produži sa 10. na raj mjeseca. Utvrdila i prijedloge promjena trošarina na naftne derivate pri čemu bi motorni benzini poskupili 29 posto, diesel za 13,7 posto, dok se cijena lož ulja ne bi mijenjala. Trošarine bi se povećale i kod cigareta, alkohola, kave, piva, a promijenile bi se i kod automobila. S druge strane, doprinosi na plaće smanjili bi se za dva postotna boda kod zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. KUNST: VLADIN PRIJEDLOG MJERA ZASLUŽUJE "VIŠE NEGO ZGRAŽANJE" Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Boris Kunst ocijenio je u utorak na konferenciji za novinare da su "više nego zgražanje" zaslužili Vladini prijedlozi za povećanje trošarina za naftne derivate, pivo, cigarete, alkohol i automobile i odustajanje od smanjenja stope PDV-a. Ocijenio je neutemeljenima najave ministra financija Mate Crvenca da će smanjenje doprinosa na plaće spriječiti porast cijena goriva, i to zbog smanjenja cijena rada. "Povećanje cijene benzina uvijek povećava cijenu proizvoda", rekao je Kunst. Po njemu, nove trošarine poskupjet će proizvode, jer će se i PDV obračunavati na osnovi većih trošarina, dok će pomicanje rokova za plaćanje PDV-a pogoditi sve one koji imaju veliki pretporez, jer će se produžiti vrijeme njegova povrata. Također, rekao je Kunst, povećana cijena goriva povećat će i troškove naknade za prijevoz radnika. K tome, Kunst misli da će Vladine mjere ugroziti turističku sezonu, jer će strani turisti odustati zbog povećanje cijena. "Tražimo zaštitu cijena proizvoda za osnovne životne potrebe, a nastavi li Vlada i dalje osiromašivati najugroženiji dio stanovništva, organizirat ćemo velike javne prosvjede", najavio je predsjednik URSH-a. SINDIKAT TRGOVINE PROTIV RADNOG VREMENA DO 23 SATA TE NEDJELJOM I BLAGDANIMA Sindikat trgovine Hrvatske (STH) usprotivio se u srijedu najavi ministra gospodarstva Goranka Fižulića da će se po novom zakonu o radnom vremenu u trgovini raditi do 23 sata te nedjeljom i blagdanima. "Fižulićeva najava novog zakona zapravo znači da će se legalizirati sadašnja anarhija i izrabljivanje zaposlenih u trgovini", ustvrdila je predsjednica STH Ana Knežević na konferenciji za novinare. Tisuće zaposlenih u trgovini danas rade više od 40 sati tjedno, i nedjeljom i praznicima, a da im to nije plaćeno kao prekovremeni rad, niti su im omogućeni slobodni dani. Budući da dobar dio njih radi "na crno", sindikat ne može riješiti taj problem, već bi to trebala učiniti država donošenjem kvalitetnih propisa, istaknula je Knežević.Sindikat je izradio svoj prijedlog zakona o radnom vremenu, po uzoru na njemačka i austrijska iskustva, prema kojem bi nedjeljom i blagdanom trgovine radile samo za nužne potrebe. STH priprema prosvjedne akcije protiv takvog zakona, od djeljenja letaka zastupnicima u Saboru do širih protesta. 6. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI IV. NACIONALNO SAVJETOVANJE O MALOM GOSPODARSTVU U RH Četvrto nacionalno savjetovanje o malom gospodarstvu u Republici Hrvatskoj na temu "Uloga poduzetnika, lokalne uprave i samouprave, komora, zadruga i udruga" održat će se od 8. do 10. lipnja u Šibeniku. Tijekom savjetovanja, u sklopu Poduzetničkog dana, izabrat će se i hrvatski poduzetnik 2000. godine u malom gospodarstvu. On će Hrvatsku predstavljati na izboru poduzetnika Europe za 2000., koji će se održati u Gentu u Belgiji, od 20. do 22. rujna. Glavne teme savjetovanja bit će razvitak malog gospodarstva, aktivnija uloga uprave i samouprave, veća odgovornost u kreiranju strateškog razvoja na različitim razinama lokalne uprave i samouprave, uspješni modeli financiranja malog i srednjeg poduzetništva te jačanje uloge udruga i asocijacija poduzetnika u njihovom povezivanju i razvoju malog gospodarstva, uz veću prisutnost i aktivan doprinos samih poduzetnika. Suorganizatori ovogodišnjeg savjetovanja, koje će se održati pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade, pod motom "Poduzetnici- pokretači promjena", su Šibensko- kninska županija i Grad Šibenik. HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM U ŠVICARSKOJ U sklopu projekta "Hrvatska u Švicarskoj u 2000.", u Zuerichu će se 29. svibnja održati Gospodarski forum kojemu će nazočiti ministar gospodarstva RH Goranko Fižulić. Projekt "Hrvatska u Švicarskoj u 2000" koji sadrži niz promidžbenih gospodarsko-turističko- kulturno-sportskih događaja, u više švicarskih gradova (Bern, Zuerich, Buchs, Lugano, St. Gallen, Baden, Schauffhausen, Arbon, Luzern i Basel) započeo je 22. svibnja ove godine, a trajat će do sredine ožujka 2001. godine. HRVATSKI INOVATORI NAGRAĐENI NA IZLOŽBI U PITTSBURGHU Na najvećoj svjetskoj izložbi inovacija INPEX, održanoj proteklog tjedna u Pittsburghu (SAD), petnaestak hrvatskih inovacija i novih proizvoda nagrađeno je u konkurenciji 2000 inovacija iz 35 država svijeta. Sa 17 vrijednih odličja, od čega devet zlatnih, pet srebrnih, jedna brončana i dvije posebne nagrade, Hrvatska je ponovno u samom svjetskom vrhu inventivnog stvaralaštva. Najuspješniji hrvatski izlagač na INPEX-u bio je Dragutin Jazbec iz Zagreba koji je osvojio zlatno odličje Međunarodnog stručnog žirija i posebnu nagradu ruske delegacije za inovaciju "Držač za plastičnu ambalažu". Za tu je inovaciju, po Pavičićevim riječima, iskazan veliki poslovni interes, konkretiziran ponudama za izvoz u SAD. Izvozne prigode za inovacije očekuju i Karlovčana Emila Butalu, te tvrtke Neva i Milla iz Zagreba. Zagrebački inovator Lazo Starčević dobio je ponude za izvoz svoje inovacije "Stroj za sitotisak". Inovacija "Druga generacija proizvoda za zdravi san" tvrtke Full-Point izazvala je interes američkih, britanskih i čileanskih partnera. Zlatnu medalju dobila je "Grijača mramorna ploča" riječke tvrtke Mramoterm. Predstavnik Saveza inovatora Primorsko-goranske županije Kazimir Mihić dobio je priznanje, nagradu za izniman doprinos i dugogodišnju potporu izložbi INPEX. Pokrovitelj sedmog nastupa hrvatskih inovatora na INPEX-u bila je HGK, nastup je pomogao zagrebački Gradski ured za gospodarstvo, a organizatori su bili Hrvatski savez inovatora, zagrebački Savez inovatora, Savez inovatora Primorsko-goranske županije i Udruga inovatora Karlovačke županije. OTVOREN SAJAM "MEDICINA I TEHNIKA" Na Zagrebačkom Velesajmu u srijedu je otvoren 28. Međunarodni sajam medicinske, laboratorijske, stomatološke opreme i farmacije "Medicina i tehnika", koji će trajati do 27. svibnja, a okupio je 370 izlagača iz 23 zemlje svijeta. Na sajmu se bilježe najsuvremeniji trendovi u medicinskoj znanosti i tehnologiji, a sajam prati i niz drugih stručnih manifestacija. Na izložbi "Dental", koja je od posebnog značaja za revitalizaciju hrvatskog zdravstva, bit će predstavljena oprema i medicinski uređaji za ordinacije. DIPLOME DOMAĆIM I INOZEMNIM VINARIMA U organizaciji Udruge vinogradara i voćara Moslavine "Lujo Miklaužić" u utorak je u Kutini otvorena 7. izložba vina Moslavačke vinogradarske podregije i Sisačko-moslavačke županije. Među sudionicima je stotinjak izlagača 23 sorta vina, a po prvi puta su došli i vinari iz Italije, Madžarske, Slovenije i BiH. Od 98 uzoraka domaćih vina volodersko-ivanićgradskog vinogorja 17 je dobilo zlatnu, 51 srebrnu i 17 brončanu diplomu. Od inozemna 22 uzorka pet je nagrađeno zlatom, a 17 srebrom. Najboljim je ocijenjeno autohtono moslavačko vino "škrlet" Marka Miklaužića, koji je dobitnik i prve, te treće nagrade za naljepnicu butelje. 7. STATISTIKA BDP 20,2 MILIJARDE DOLARA Nakon realnog pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,3 posto lani, u Hrvatskoj se ove godine očekuje rast BDP-a od najmanje 2 posto. Tome u prilog ide podatak da je u zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju sa rastom od 1,6 posto, prekinut niz pada BDP-a iz prethodna četiri tromjesečja. S obzirom na povećanje industrijske proizvodnje u prvom ovogodišnjem kartalu za 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, može se očekivati pozitivna stopa rasta BDP-a u prvom tromjesečju ove godine. Doduše, podaci statistike upozoravaju da se u travnju industrijska proizvodnja ponovno usporava, što je osjetno smanjilo taj postotak povećanja pa je ukupno u prva četiri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja bila za 1,5 posto veća u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Inače, nominalni hravatski bruto domaći proizvod (u tekućim cijenama) iznosio je u 1999. godini 143,5 milijardi kuna, procjena je Državnog zavoda za statistiku. Koristeći prosječni godišnji tečaj američkog dolara u prošloj godini (1 USD = 7,11244 kuna), nominalni BDP u prošloj je godini, izražen u USD, iznosio 20,2 milijarde dolara. Ta je vrijednost nominalnog BDP-a otprilike na razini iz 1997., a manja nego u 1998., kada je BDP iznosio 21,8 milijardi dolara. Uz pretpostavku da Hrvatska ima oko 4,5 milijuna stanovnika, BDP po stanovniku iznosio je u prošloj godini nešto manje od 4.500 dolara, navode iz Sektora za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (u publikaciji Gospodarska kretanja). Realni je pak BDP lani bio 0,3 posto manji nego u godini prije, čime je prekinuto višegodišnje razdoblje (1994. do 1998.) u kojem je realni BDP bilježio pozitivne godišnje stope rasta. Ohrabruje podatak o porastu realnog BDP-a od 1,6 posto u posljednjem tromjesečju prošle godine u usporedbi s istim razdobljem 1998. To je., nakon trećeg tromjesečja 1998., prvi kvartal u kojem je ostvarena pozitivna stopa rasta, i time prekinut pad realnog BDP-a iz prethodna četiri tromjesečja (u zadnjem kvartalu 1998. pad za 4,2 posto, u prvom prošlogodišnjem tromjesečju 1,5 posto, drugom 0,6 posto te trećem 0,8 posto). Smanjenje bruto domaćeg proizvoda u prošloj je godini uzrokovano smanjenjem osobne potrošnje od 3 posto, smanjenjem investicija u fiksni kapital od 5,9 posto kao i blagim padom izvoza robe i usluga 0,2 posto te državne potrošnje 0,1 posto. Analitičari Hrvatske narodne banke (u svibanjskom Biltenu HNB-a) napominju kako je svojim smanjenjem od od 3,9 posto uvoz robe i usluga dao pozitivan doprinos kretanju BDP-a. Zbog velikog udjela u strukturi BDP-a osobna potrošnja i uvoz roba i usluga presudno su odredili stopu promjene BDP-a. Analize pak kretanja realne bruto dodane vrijednosti po područjima (Nacionalne klasifikacije djelatnosti) pokazuju pozitivne stope u poljoprivredi i šumarstvu za 1,7 posto, industriji 1,2 posto, financijskom posredovanju i poslovanju nekretninama 1,8 posto i u javnom sektoru 2,7 posto. Istodobno negativne stope prošle su godine zabilježene u građevinarstvu sa padom od 7,7 posto, hotelim i restoranima 4,4 posto, trgovini 4,2 posto i u djelatnosti prijevoza 3,4 posto. PRIHODI PRORAČUNA U PRVOM KVARTALU 11,13 MILIJARDE KUNA Državni je proračun u prva tri mjeseca ove godine ostvario 11,13 milijardi kuna prihoda, što je 33,2 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Samo u ožujku prihod proračuna iznosio je 3,43 milijarde kuna, od čega je 3,17 milijardi kuna poreznih prihoda, podatci su Ministarstva financija. Istodobno su ukupni rashodi proračuna u prva tri mjeseca ove godine iznosili 11,09 milijardi kuna, što je 8,8 posto više nego u istom vremenu lani. U Ministarstvu financija posebno važnom drže činjenicu da su u prvom kvartalu gotovo svi prihodi od poreza, osim poreza na međunarodnu trgovinu, zabilježili međugodišnji porast. U prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle zabilježen je porast poreznih prihoda od 8,8 posto, što ukazuje na povećanu ekonomsku aktivnost tijekom prvog kvartala ove godine, ocjenjuje se u Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija. Porezni su prihodi u ožujku ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine porasli za 6,2 posto, a u odnosu na veljaču ove godine za 7,3 posto. Najveći dio tog porasta odnosi se na najizdašniji proračunski prihod od PDV-a. Od njega je u ožujku prikupljeno 1,56 milijardi kuna, ili 10,1 posto više nego u veljači. U ožujku su porasli i prihodi od trošarina za 4,1 posto i iznosili su oko 577,1 milijun kuna, dok su za manji prihodi od poreza na dohodak za 2,2 posto (402,2 milijuna) i za 9,7 posto od poreza na dobit (145,6 milijuna). Ministarstvo financija napominje kako se bilježi nastavak rasta proračunskih rashoda. Tako je npr. za bruto plaće izdvojeno 1,34 milijarde kuna, što je 15,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Međutim, iz Ministarstva ističu da međugodišnja usporedba rasta za bruto plaće zapravo i nije moguća. Naime, plaće su prošle godine rasle u kolovozu (za pet posto) i prosincu (za 12 posto) što se odrazilo na visinu toga rashoda u prvom kvartalu ove godine. Stoga procjenjuju da bi u narednim mjesecima, nakon smanjenja mase plaća proračunskih korisnika za pet posto koje će biti vidljivo u travanjskih rashodima, međugodišnja usporedba trebala pokazati manje stope rasta. U prvom kvartalu u odnosu na isto lanjsko razdoblje izdaci za plaćanje kamata porasli su za 75,3 posto (za strane je kamate plaćeno 289 milijuna kuna), a rastu i subvencije i to 9,8 posto na međugodišnjoj razini ili čak 44,8 posto u ožujku u odnosu na veljaču. Smanjenje u odnosu na prvi kvartal prošle godine u ovoj godini bilježe tekući transferi i to za 6,1 posto. Od ukupno 2,79 milijardi kuna tekućih transfera u prva tri mjeseca Hrvatski je zavod za mirovinsko osiguranje primio 1,67 milijardi, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 395,3 milijuna kuna. S obzirom da su proračunski rashodi u prva tri mjeseca iznosili 11,09 milijardi kuna, proračun je u prvom kvartalu ostvario suficit od 41,1 milijun kuna. Slika je pak sasvim drugačija kada se promatra samo ožujak. Naime, rashodi su u ožujku iznosili oko 3,83 milijarde kuna, odnosno bili su 398 milijuna kuna viši od ukupnih prihoda. Taj je proračunski deficit financiran izdavanjem trezorskih zapisa te kratkoročnim pozajmicama poslovnih banaka. Iz Ministarstva financija napominju da su u ožujku stigli i prihodi od nedavno izdanih euroobveznica u izosu od 1,275 milijardi kuna. DEVIZNI PRIHOD OD TURIZMA OKO 3,5 MILIJARDE DOLARA U Hrvatskoj se od ovogodišnje turističke sezone očekuje od 3,2 do 3,5 milijarde američkih dolara deviznog prihoda, odnosno oko 25 posto više nego lani. U prošloj je godini, pak, devizni priliv od turizma iznosio 2,5 milijarde dolara, što je oko 8,5 posto manje nego 1998. godine. Hrvatski turistički djelatnici predviđaju da će se u jadranskim turističkim odredištima ovoga ljeta odmarati oko 25 posto više turista nego lani, odnosno nešto više nego 1998. godine, koja je ujedno bila i najbolja turistička godina nakon rata. Prema nekim procjenama za uskrsne i prvosvibanjske praznike Hrvatsku je posjetilo oko 40 posto više gostiju nego lani, pa se s optimizmom gleda na ostvarivanje glavne turističke sezone, ističe se u "Gospodarskim kretanjima" Sektora za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA OD VELJAČE DO TRAVNJA VEĆA 1,9 POSTO Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od veljače do travnja ove godine porasla 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U uporedbi s prethodna tri mjeseca (od prošlogodišnjeg studenoga do siječnja ove godine) industrijska proizvodnja od veljače do travnja 2000. bila je veća 0,4 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku o stopama promjene industrijske proizvodnje izračunate na temelju indeksa trend-ciklusa. Promatrano po područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), najveći je rast, od 5 posto zabilježen u području rudarstva, dok je proizvodnja u prerađivačkoj industriji uvećana 2 posto. Istodobno, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom proizvodnja je smanjena 0,4 posto.Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, porasla je 7,3 posto, a povećanje je zabilježeno i kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, 12 posto. Energija, pak, bilježi smanjenje od 2,1 posto, kapitalni proizvodi od 6,2 posto, a proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju pala je 2,4 posto. U razdoblju od veljače do travnja ove godine u usporedbi sa studenim lani do siječnja ove godine, ukupna je industrijska proizvodnja porasla za 0,4 posto. Pritom je najveći rast proizvodnje po NKD-u zabilježen u rudarstvu i vađenju, 3,3 posto. Prerađivačka industrija bilježi povećanje od 0,2 posto, a opskrba električnom energijom, plinom i vodom za 0,9 posto. Prema GIG-u, u spomenutom je razdoblju porasla proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, i to za 2,2 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 0,2 posto. Pad proizvodnje zabilježen je kod energije, 0,8 posto, kapitalnih proizvoda, za 8,7 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 5,1 posto. U TRAVNJU 356.226 NEZAPOSLENIH Potkraj travnja u Hrvatskoj je evidentirano 356.226 nezaposlenih osoba, 0,4 posto manje nego u mjesecu ranije i 11,8 posto više nego u travnju prošle godine, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Od ukupnog broja nezaposlenih osoba u travnju, 98,4 tisuća osoba ili 27,6 posto tražilo je posao prvi puta, što je 7,7 posto više nego u isto doba lani. Istodobno, tijekom travnja Hrvatskom se zavodu za zapošljavanje prijavilo 14,2 tisuće novih osoba, 10,1 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Od toga je 11,4 tisuća osoba ili 80,5 posto imalo prethodno radno iskustvo, a najveći ih je broj došao iz prerađivačke industrije (24,1 posto) te trgovine na veliko i malo (21 posto). S evidencije Zavoda u travnju se zaposlilo 9,3 tisuće osoba, što je 14,5 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme (75 posto), a najveći se broj zaposlio u prerađivačkoj industriji (22,1 posto ili dvije tisuće osoba). Zbog ostalih razloga osim zaposlenja iz evidencije nezaposlenih brisano je 6,4 tisuće osoba, tj. 11 posto manje nego u travnju lani. Krajem travnja u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 187 tisuća nezaposlenih žena, što je 12,6 posto više nego u istom mjesecu lani. Njihov je udio u ukupnoj nezaposlenosti povećan sa 52,1 posto na 52,5 posto. Struktura nezaposlenih osoba prema stručnoj spremi nije se promijenila u odnosu na travanj prethodne godine, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tako je još uvijek udio nezaposlenih osoba sa KV i VKV spremom najveći. Naime porastao je s 34,6 posto, na 34,8 posto. Najmanji udio u ukupnoj nezaposlenosti imaju nezaposlene osobe s višom i visokom stručnom spremom (VŠS 3,1 posto i VSS 3,9 posto), što je dugoročna pojava, pojašnjavaju u Zavodu. U istom je razdoblju povećana i ukupna nezaposlenost u svim županijama. Pritom je naveći porast evidentirane nezaposlenosti zabilježen u Krapinsko-zagorskoj (26 posto) i Zagrebačkoj županiji (20,1 posto), a najmanji u Zadarskoj (pet posto) i Šibensko- kninskoj županiji (4,7 posto). Zbog prestanka rada poslodavaca u travnju je posao izgubilo 25,4 tisuće osoba, što je 0,8 posto više nego u ožujku i 11,1 posto više nego u travnju lani. Istodobno, broj korisnika novčane naknade u travnju se u odnosu na prethodnu godinu povećao 13 posto, na 61 tisuću korisnika. Tijekom travnja Zavodu je prijavljeno ukupno 11,9 tisuća slobodnih radnih mjesta, što je 6,9 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. PROSJEČNA HRVATSKA NETO PLAĆA ZA VELJAČU 3.179 KUNA Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 3.179 kuna, što je nominalno 0,3 posto, a realno 0,9 posto manje u odnosu na siječanj, podatci su Državnog zavoda za statistiku. Podaci Zavoda za platni promet pokazuju inače nešto manji prosjek neto plaće u veljači (3.038 kuna), a ta razlika između prosječne plaće iskazane u podatcima Državnog zavoda za statistiku (3.179 kuna) i ZAP-a nastaje zbog različitih metoda uzoraka, ali nikada ne prelazi 5 posto dozvoljene oscijalcije. U prva dva ovogodišnja mjeseca prosječna je neto plaća, po podatcima Državnog zavoda za statistiku, iznosila 3.185 kuna što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine, nominalno više za 9,3 posto, a realno za 5,4 posto. Realno veće prosječne plaće za prva dva ovogodišnja mjeseca u odnosu na isto razdoblje lani, isplaćene su u gotovo svim djelatnostima po nacionalnoj klasifikaciji, osim u hotelima i restoranima te građevinarstvu. Promatrano pak prema djelatnostima, najveći mjesečni prosjek neto plaća za prva dva ovogodišnja mjeseca od 5.299 kuna isplaćen je u djelatnosti osiguranja i mirovinskih fondova, osim obveznog osiguranja te u zračnom prijevozu - 5.105 kuna. Najniže prosjeke plaća statistika iskazuje u štavljenju i obradi kože (1.676 kuna) te pomoćnim djelatnostima u financijskom posredovanju (1.690 kuna). Najveći porast prosječne plaće od 34,9 posto za prva dva mjeseca ostvaren je u računalnim i srodnim djelatnostima (4.929 kuna), te za 26,7 posto u šumarstvu, sječi drva i uslugama povezanim s njima (3.644 kuna). STABILAN TEČAJ KUNE Tečaj kune je stabilan i nadalje se, tijekom travnja, kretao oko razine od 3,95 kuna za jednu njemačku marku, odnosno 7,72 kune za jedan euro. Analitičari Hrvatske narodne banke napominju kako se ipak tijekom travnja uočava povećanje potražnje za domaćom valutom, što je rezultiralo blagom aprecijacijom tečaja kune prema euru i DEM. S druge strane, nastavljen je trend slabljenja kune prema američkom dolaru, što je odraz daljnjeg značajnog slabljenja eura prema dolaru na svjetskim deviznim tržištima, ističu iz HNB-a. Kuna je tijekom travnja prema euru ojačala 0,22 posto promatraju li se vrijednosti na kraju mjeseca, dok je prosječni tečaj kune prema euru u travnju u odnosu na ožujak aprecirao 0,09 posto, što je prvi put od kolovoza prošle godine. U odsutnosti značajnijih pritisaka na tečaj u travnju održana samo jedna devizna aukcija na kojoj je HNB kupila 23,3 milijuna eura te time donekle ublažila aprecijacijske pritiske na domaću valutu. Preteći pak tečajne liste središnje banke u prvih 25 dana svibnja uočava se da se srednji tečaj kune prema DEM spustio početkom mjeseca nešto ispod 3,94 kune za jednu marku, a posljednjih se dana kreće oko razine od 3,93. Tečaj eura od 7,72 na početku svibnja smanjen je na nešto ispod 7,69, odnosno posljednjih se dana kreće oko 7,68 kuna za jedan euro. Središnja je banka na aukciji (23. svibnja) otkupila 79,1 milijun eura po prosječnom tečaju od 7,686367 kuna za jedan euro. Vrijednost se pak dolara u travnju kretala između 8,01 i 8,49 kuna za jedan USD. Dolar je tako tijekom travnja ojačao čak 5,11 posto u usporedbi s krajem ožujka, odnosno 1,91 posto usporede li se prosječni mjesečni tečajevi u travnju i ožujku ove godine. U svibnju se srednji tečaj dolara na tečajnici HNB-a kretao između najviše 8,67 (početkom mjeseca) i oko 8,42 kune za dolar. 8. BANKARSTVO I FINANCIJE PROŠLOGODIŠNJA DOBIT ZAGREBAČKE BANKE 292 MILIJUNA KN Zagrebačka banka ostvarila je u prošloj godini neto dobit od 292,6 milijuna kuna. Na godišnjoj skupštini dioničara te banke održanoj u utorak odlučeno je da se 58,59 milijuna kuna dobiti usmjeri za isplatu dividende dioničarima, a ostatak u rezerve. Prema podacima revidiranim od strane revizorske tvrtke KPMG, u prošloj poslovnoj godini prihodi Zagrebačke banke porasli su za 19,5 posto i dosegnuli su oko 1,6 milijardi kuna. To je ponajviše rezultat snažnog rasta neto prihoda od kamata koji su iznosili gotovo 930 milijuna kuna, te prihoda od provizija i naknada od 437 milijuna kuna, kazao je predsjednik Uprave te banke Franjo Luković. SKUPŠTINOM I FORMALNO ZAVRŠENA USPJEŠNA SANACIJA DUBROVAČKE BANKE Skupštinom Dubrovačke banke d.d., održanom u ponedjeljak u Dubrovniku, i formalno je završena uspješna sanacija banke, koja nastavlja s normalnim poslovanjem. Na skupštini je također odlučeno o emisiji dionica u ukupnom iznosu od 185 milijuna kuna, a sve su dionice predane Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), kao jedinom dioničaru. U Nadzorni odbor banke izabrani su Pave Župan Rusković, Ivan Šprlje, Vido Bogdanović, Marijan-Marinko Filipović i Tomislav Vuličević. Sukladno odredbama Zakona o bankama, Nadzorni odbor predložit će članove Uprave banke i zatražiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke. Do trenutka upisa nove uprave banke u sudski registar osoba ovlaštena za rukovođenje i zastupanje bankom u postupku sanacije (Niko Koncul) imat će ovlasti uprave banke. U banci je prihvaćen i u većoj mjeri izvršen plan sanacije i restrukturiranja, te je banka spremna za završni korak restrukturiranja - privatizaciju, za koju u DAB-u vjeruju da ju je moguće provesti do konca 2000. godine. Ukupni gubici u poslovanju banke utvrđeni su u visini od 3.498 milijuna kuna koji su pokriveni na teret rezervi i kapitala same banke te sanacijskim obveznicama u ukupnom iznosu od 2.601 milijuna kuna. Pored pokrića gubitaka, sanacijske obveznice poslužile su i za formiranje novog temeljnog kapitala banke u visini od 185 milijuna kuna, pojašnjavaju iz DAB- a. U postupku sanacije i restrukturiranja banke na Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka prenijeta je rizična aktiva (potraživanja i portfelj) u ukupnom iznosu od 3.356 milijuna kuna klasificiranih u skupinu rizika "E" prema odluci Hrvatske narodne banke o načinu raspoređivanja rizične aktive i odgovarajućih izvanbilančnih stavki. Izvlačenjem te rizične aktive banci je omogućeno da normalno posluje, a izdavanjem sanacijskih obveznica (koje dospjevaju u 20 polugodišnjih anuiteta uz sedam posto kamata i s mogućnošću prijevremenog iskupa) banka je postala solventna. U daljnjem upravljanju tim portfeljem, posebice hotelima koji su iz portfelja banke prenijeti na Agenciju, zadaća je Agencije da naplatom rizičnih plasmana pokuša smanjiti trošak sanacije same banke te da u postupku privatizacije hotelskih društava omogući razvoj turizma kao ključne gospodarske grane cijele regije. U izvješću Nika Koncula o dvogodišnjem razdoblju sanacije Dubrovačke banke, navodi se kako je štednja nakon odluke o sanaciji padala da bi od sredine prošle godine počela rasti. Tako je zadnjeg dana ožujka ove godine, štednje dosegnula 435,5 milijuna njemačkih maraka. Tijekom protekle dvije godine banke je odobrila ukupno 5300 namjenskih i nenamjenskih kredita, ukupne vrijednosti 60 milijuna DEM, kao i 250 kredita iz sredstava HBOR-a za poticanje poduzetništva, ukupne vrijednosti pet milijuna DEM. U suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom, banka je odobrila 248 kredita, vrijednih 12,2 milijuna kuna, za poticanje poduzetništva. Uvedena je Visa kartica, a otvoreno je i sedam novih poslovnica. Niko Koncul je izvijestio i da je Banka, u ime DAB-a, pregovarala sa potencijalnim strateškim partnerima, među kojima su najznačajniji Europska banka za obnovu i razvoj, Unicredito i Nova ljubljanska banka. Uvjeren je kako će se te tri banke uključiti u nadmetanje za kupnju banke kroz privatizacijski proces. TRGOVAČKA BANKA POTPISALA "CONFIRMING BANK AGREEMENT" S EBRD Trgovačka banka d.d. sklopila je s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) "Confirming bank agreement" (ugovor o potvrđujućoj banci). Time je Trgovačka banka prva hrvatska banka uvrštena na popis "Confirming" banaka koje konfirmiraju razne instrumente u međunarodnoj trgovini, primjerice, garancije ino-banaka, eskontiraju mjenice kod kojih je inozemna banka izdavatelj ili avalista i sl., a sve na temelju jamstva EBRD-a. Taj aranžman pridonijet će jednostavnijem i uspješnijem poslovanju hrvatskih izvoznika sa zemljama srednje i istočne Europe, budući im Trgovačka banka može ponuditi konfirmiranje ino-garancija po povoljnijim uvjetima, istaknuli su u utorak Trgovačkoj banci. Prava i obveze iz Ugovora ostat će na snazi i nakon spajanja Trgovačke banke d.d. sa Bjelovarskom bankom d.d. i Čakovečkom bankom d.d. u novu banku sa sjedištem u Zagrebu. Spajanje tih banaka planirano je za kraj ove godine. I BACC RAZMATRA MOGUĆE PREUZIMANJE NEKE HRVATSKE BANKE Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. (BACC) u poslovnoj 1999. ostvarila je neto dobit od 30,6 milijuna kuna, što je 132 posto više nego godinu prije. Aktiva je iznosila 1,33 milijardi kuna, broj komitenata porastao je sa 7500 krajem 1998. godine na oko 12 tisuća u 1999. godini, a broj otvorenih računa povećan je u istom razdoblju za više od dva puta, s 11 tisuća na 24 tisuće računa, istaknuli su predsjednik i zamjenik predsjednika Uprave Banke Goran Gazivoda i Ivo Bilić na konferenciji za novinare održanoj u srijedu. U srpnju ove godine Bank Austria Creditanstalt Croatia planira otvoriti nove prostorije poslovnice u središtu Zadra, a u rujnu i poslovnicu u Splitu, gdje od kolovoza 1998. godine djeluje predstavništvo Banke. Predsjednik Uprave Gazivoda kazao je da ne isključuju mogućnost preuzimanje neke od hrvatskih banaka iduće godine, ocjenjujući da će se broj banaka u budućnosti na hrvatskom tržištu smanjiti. Ako ne na taj način, banka će povećati kapital dokapitalizacijom. Dugoročna orijentacija banke je poticanje izvoza, za što su načinjeni i posebni programi. Kako bi se dio programa mogao ostvariti, iz Bank Austria kreće inicijativa za izmjenom deviznog zakona o omogućavanju trgovanja potraživanjima odnosno aktivom i raspolaganjem novcem, čime će se izravno povećati i likvidnost. Za 2000. Banka na hrvatskom tržištu planira ostvariti dobit nešto veću od one u prošloj godini. 9. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 22. - 25. svibnja 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna promjena 1. Dalmatinska banka 220 10,83 7.658.690 1457,60 2. Varaždinska banka 305 0,00 6.505.955 -5,96 3. Pliva 484 -8,68 4.160.163 56,60 4. Podravka 142 -5,96 1.244.757 -33,59 5. Zagrebačka banka E 650 30,00 705.262 -18,92 6. Zagrebačka banka 0 1.360 -3,41 605.255 -97,49 7. Riječka banka 129 0,00 569.716 72,46 8. Kraš 170 6,25 553.249 709,27 9. Končar 65 0,00 549.413 21,82 10. Elka 65 - 233.430 - UKUPAN PROMET 23.294.613 -90,95 Vrijednost indeksa CROBEX 864 -4,32 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 22. - 25. svibnja 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna Promjena 1. Pif Dom 22,35 3,95 790.296 -63,05 2. Česma Bjelovar 41,28 - 547.414 - 3. Ericsson Nikola Tesla 198 -1,00 463.512 665,16 4. Pif Expandia 22,77 -2,48 459.882 39,20 5. Hoteli Tučepi 55 0,00 376.145 -21,58 6. Jadran tvornica čarapa 62,83 - 351.848 - 7 Pif Velebit 15,10 3,42 317.252 18,33 8. Pif Sred. nac. 14,98 -0,47 310.934 65,09 9. Pif Slavonski 10,60 1,63 242.970 60,92 10. Pif Pleter 12,09 -7,00 33.858 -63,53 UKUPAN PROMET 3.964.124 40,43 Vrijednost indeksa VIN 415 -0,72 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 18. - 25. svibnja 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 18.05. 20.256.640 20.256.640 13,09 % 154.150.000 19.05. 6.100.000 6.100.000 11,31 % 296.500.000 22.05. 3.060.000 3.060.000 11,83 % 293.288.000 23.05. 17.000.000 14.000.000 11,57 % 256.287.000 24.05. 23.000.000 16.590.125 12,25 % 263.981.000 25.05. 29.300.000 28.300.000 10,75 % - Dnevni prosjek 16.452.000 14.717.000 11,80 % 252.841.000 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 23.05. Ministarstvo financija 42 dana 299.200.000 11,00% 23.05. Ministarstvo financija 91 dan 139.000.000 12,00% 24.05. HNB 35 dana 77.900.000 8,49% 24.05. HNB 91 dan 174.200.000 9,50% Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan 23.05. - 1.465.300.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 24.05. - 1.941.100.000 kn 10. VIJESTI IZ SVIJETA CIJENA OPEC-OVE NAFTE I DALJE RASTE Cijena nafte Organizacije zemalja izvoznica nafte i dalje raste. Barel nafte (159 litara) prošloga je tjedna u prosjeku stajao 27,97 dolara, što je za 1,69 dolara više nego tjedan prije kada je iznosio 26,28 dolara, izvijestilo je u utorak tajništvo kartela u Beču. U travnju su se cijene nafte OPEC u prosjeku kretala oko 22,93 dolara, dok su u ožujku bile oko 26,71 dolara po barelu. SVJETSKA BANKA POKRENULA NOVI PROGRAM ZA BIH Svjetska banka je u petak prošloga tjedna objavila pokretanje novog strategijskog plana za BiH u sklopu kojeg bi se do 2002. godine realiziralo do 300 milijuna dolara kredita. U priopćenju iz sjedišta Banke u Washingtonu napominje se da je Program prioritetne obnove i oporavka (PRRP) s uspjehom ostvaren u planiranom razdoblju od 1996. do kraja 1999. godine. "Poslijeratni gospodarski rast (BiH) bio je vrlo snažan, ostvaren zahvaljujući uspješnoj obnovi i solidnim makroekonomskim rezultatima", ocjenjuje Svjetska banka. Nedostatke uočavaju na polju gospodarskih reformi i pretvorbe, a kao bitni razlog navode "rascjepkanost vlasti". Budući da Banka očekuje smanjenje pomoći zemalja donatora, ocijenjeno je da njezinim kreditima treba izgraditi i ojačati institucije vlasti, mehanizme gospodarske politike, financijske institucije i planiranje. Dio novca bit će potrošen za poticanje privatnog sektora i zapošljavanja.Prvi obrok odobrenog kredita u iznosu od oko 11 milijuna dolara već je usmjeren za potrebe školstva u BiH. ZAJAM ZA TRGOVINSKU I PROMETNU POVEZANOST JUGOISTOČNE EUROPE Svjetska banka je u četvrtak odobrila zajam od 7,4 milijuna dolara za ostvarivanje programa trgovinske i prometne povezanosti jugoistočne Europe (TTFSE). Taj program osmišljen je u sklopu Pakta o stabilnosti, a cilj mu je olakšati prometne i trgovačke tokove uz istodobno smanjenje šverca i korupcije. Programom su obuhvaćene Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Makedonija i Rumunjska. Odobreni novac iskoristit će se za ostvarenje dijela programa u Bugarskoj odnosno modernizaciju šest bugarskih graničnih prijelaza. Za isti program je već ranije vlada SAD odobrila 1,5 milijuna dolara. SLOVENSKI "MERCATOR" INVESTIRA U SARAJEVU Slovensko trgovačko poduzeće "Mercator" investirat će u gradnju supermarketa u Sarajevu 45 milijuna BiH konvertibilnih maraka. Riječ je o do sada najvećoj slovenskoj investiciji u Federaciji BiH. Supermarket će imati 26.000 četvornih metara natkrivenih površina. "Mercator" inače kontrolira više od trećine slovenske trgovine na malo.