ZAGREB, 8. svibnja (Hina) - Hrvatski inozemni dug krajem prošle godine iznosio je 9 milijardi i 763 milijuna američkih dolara, podaci su Hrvatske narodne banke. U odnosu na kraj 1998., kada je taj dug iznosio 9,588 milijardi dolara,
hrvatski je inozemni dug u prošloj godini povećan za 1,79 posto, odnosno za 175 milijuna dolara.
ZAGREB, 8. svibnja (Hina) - Hrvatski inozemni dug krajem prošle
godine iznosio je 9 milijardi i 763 milijuna američkih dolara,
podaci su Hrvatske narodne banke. U odnosu na kraj 1998., kada je
taj dug iznosio 9,588 milijardi dolara, hrvatski je inozemni dug u
prošloj godini povećan za 1,79 posto, odnosno za 175 milijuna
dolara. #L#
Podaci o inozemnom dugu u travanjskom Biltenu HNB-a dani su prema
novoj metodologiji koja se primjenjuje od ožujka ove godine. Tom su
metodologijom obuhvaćene sve obveze rezidenata na temelju depozita
primljenih od stranih osoba koje do sada nisu bile obuhvaćene,
kredita primljenih od stranih osoba s ugovorenim rokom dospjeća
dužim od 90 dana (financijski su krediti uključeni neovisno o roku
dospjeća) i dužničkih vrijednosnih papira izdanih na inozemnim
tržištima (prema nominalnoj vrijednosti).
Podatci iz Biltena središnje banke iskazani prema srednjem tečaju
HNB-a na kraju razdoblja, pokazuju da se na državu odnosi 40,1
posto, ili 3,9 milijardi dolara duga. S udjelom od 35,3 posto,
odnosno iznosom 3,4 milijarde dolara slijede ostali sektori
(poduzeća, ostale financijske institucije i stanovništvo). Banke
su u inozemstvu zadužene na ukupno 1,95 milijardi dolara (20 posto
ukupnog duga). Udio središnje banke u ukupnom inozemnom dugu je dva
posto, odnosno na kraju prošle godine HNB je bila zadužena 196,6
milijuna kuna (riječ je o kreditu MMF-a), dok su izravna ulaganja
iznosila 249,7 milijuna dolara (ili 2,6 posto).
Prema podacima središnje banke u ovoj godini na naplatu stiže 1,6
milijardi dolara vanjskog duga, a procjenjuje se da bi za kamate
trebalo platiti 480 milijuna dolara.
Iz statističkih podataka HNB-a vidljiv je i znatniji rast vanjskog
duga od 1996. godine. Naime, od 3,8 milijardi dolara duga krajem
1995. taj je dug idućih godina rastao za prosječno oko dvije
milijarde dolara godišnje.
Tako je u 1996. vanjski dug povećan na 5,3 milijarde dolara, a
povećanje od 2,16 milijarde najizraženije je upravo kod države.
Međutim, razlog tomu je uključenje u inozemni dug cjelokupnog
iznosa reprogramiranog duga prema Pariškom i Londonskom klubu.
Idućih godina vanjsko je zaduženje države raslo za 508 milijuna
1997., te za 427 milijuna u 1998. No, u te je dvije godine značajnije
porastao dug banaka i ostalih sektora. Tako je tijekom 1997., kada
se ukupni dug popeo na 7,45 milijardi dolara, najviše povećano
zaduženje banaka i to za 963,8 milijuna dolara. Tijekom 1998.
najviše su se pak u inozemstvu zadužili ostali sektori (poduzeća,
ostale financijske institucije) i to za 1,4 milijarde dolara, a
ukupni je vanjski dug dosegnuo 9,59 milijardi dolara.
(Hina) bn ds