DALJNJI PRAVCI PRIVATIZACIJE

DALJNJI PRAVCI PRIVATIZACIJE Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) u svom portfelju još ima udjele u 1.850 društava, od čega je 48 posto insolventno, dok je 29 posto tvrtki, s ukupno 45.000 zaposlenika, s nepodmirenim obvezama duže od 360 dana, istaknuo je jučer predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković na raspravi o daljnjim pravcima privatizacije u Hrvatskoj i nastavku privatizacije Hrvatskih telekomunikacija, održanoj u sklopu ovogodišnjeg Petog financijskog foruma. Po njegovim riječima, portfelj HFP-a realno vrijedi 20 posto od ukupne nominalne vrijednosti. Stoga, drži da treba izraditi strategiju upravljanja tim portfeljom i napraviti selekciju društava u portfelju, a nakon toga postoji i mogućnost da se birane dionice povjere Središnjoj depozitarnoj agenciji ili da se prodaju na burzi. HFP, kazao je, priprema prijedlog izmjena i dopuna Zakona o privatizaciji kojim će se olakšati i ubrzati prodaja tvrtki iz portfelja Fonda. Upravni odbor HFP-a bi tako dobio mogućnost da u dogovoru s resornim ministarstvima utvrđuje prodaju pod posebnim uvjetima. Pod posebnim uvjetima vjerojatno će se prodati velik dio dionica iz portfelja, smatra Vojković. Kao najvažniji razlog "devastiranja portfelja HFP-a" Vojković je istaknuo neodgovornost uprava i nadzornih odbora (NO) tvrtki. Taj problem Fond namjerava riješiti selekcijom i izborom "pravih ljudi" u NO koji će stvarno nadzirati rad uprava te su stoga u HFP-u izrađena Načela i kriterij za izbor članova NO. Govoreći o daljnjoj privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija (HT) kroz međunarodnu javnu ponudu, predsjednik Povjerenstva za privatizaciju HT-a Ivan Mijatović je istaknuo da će se dionice HT-a vjerojatno prodavati na Zagrebačkoj burzi i nekoj od stranih burza. Glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum ocjenjuje da su se u Hrvatskoj stekli svi tehnički uvjeti da se cjelokupna prodaja dionica hrvatskog Telekoma obavi na hrvatskoj burzi što nije bio slučaj kod privatizacije primjerice Plive ili Zagrebačke banke kada za to nije postojala infrastruktura. Time bi se zaposlili domaći kapaciteti (banke i brokeri) , poboljšao bi se image hrvatskog tržišta, a i spriječio bi se odljev velikog dijela likvidnosti iz zemlje, drži Kardum procjenjujući da će privatizacija HT-a imati velik utjecaj na hrvatsko tržište kapitala.