GOSPIĆ, 25. svibnja (Hina ) - Papa Ivan Pavao II. danas je izdao bulu kojom dijeli dosadašnju Riječko-senjsku nadbiskupiju na dvije crkvene jedinice: Riječku nadbiskupiju i Gospićko-senjsku biskupiju. Svakoj od njih pripalo je po pet
dekanata dosadašnje nadbiskupije. Riječkoj nadbiskupiji ostaju dekanati: bakarski, crikvenički, delnički, opatijski i riječki, a Gospićko-senjskoj biskupiji pripadaju dekanati: gospićki, ogulinski, otočki, senjski i slunjski. Sveti je Otac istodobno za prvog biskupa imenovao dr. Milu Bogovića, dosadašnjeg pomoćnog riječko-senjskog biskupa. Svečanost uspostave nove biskupije i ustoličenja prvoga gospićko-senjskog biskupa bit će 25. srpnja, na dan sv. Jakova, zaštitnika bivše krbavske biskupije.
GOSPIĆ, 25. svibnja (Hina ) - Papa Ivan Pavao II. danas je izdao bulu
kojom dijeli dosadašnju Riječko-senjsku nadbiskupiju na dvije
crkvene jedinice: Riječku nadbiskupiju i Gospićko-senjsku
biskupiju. Svakoj od njih pripalo je po pet dekanata dosadašnje
nadbiskupije. Riječkoj nadbiskupiji ostaju dekanati: bakarski,
crikvenički, delnički, opatijski i riječki, a Gospićko-senjskoj
biskupiji pripadaju dekanati: gospićki, ogulinski, otočki,
senjski i slunjski. Sveti je Otac istodobno za prvog biskupa
imenovao dr. Milu Bogovića, dosadašnjeg pomoćnog riječko-senjskog
biskupa. Svečanost uspostave nove biskupije i ustoličenja prvoga
gospićko-senjskog biskupa bit će 25. srpnja, na dan sv. Jakova,
zaštitnika bivše krbavske biskupije. #L#
Na prostoru nove biskupije bila su u srednjem vijeku četiri
biskupska sjedišta: Senj (od oko 1150. do 1969.), Krbava (od 1185.
do 1460.), Modruš (od 1460. do 1493.) i Otočac (od 1460. do 1534.).
Osim toga bilo je oko 20 samostana. Kao biskupsko sjedište preživio
je Turke samo Senj, a u njemu su ostala i nakon Turaka dva samostana.
Nakon oslobođenja od Turaka došli su kapucini u Karlobag. Tek
između ratova dolaze trećoredci u Ogulin. Sada je u gradnji novi
franjevački samostan u Gračacu.
Po veličini prostora koji obuhvaća 8200 četvornih kilometara, nova
biskupija pripada većima u Hrvatskoj, ali po broju stanovništva
jedna je od manjih. Stanovnika je na tom području 1991. bilo oko
146.000, od kojih je 57.920 ili 39 posto bilo srpske nacionalnosti
(pravoslavaca), a 56 posto ili 80.380 Hrvata (katolika). Danas
katolika ima, s onima prognanima iz Bosne, po crkvenim izvorima,
otprilike koliko i 1991., a Srba (pravoslavaca) daleko manje nego
spomenute godine.
Ukupno su 83 katoličke župe, aktivna biskupijska svećenika su 33, a
redovničkih je osam. U neke župe svećenici se nisu još vratili nakon
progonstva 1991. jer se još nisu vratili ni vjernici.
(Hina) pp mc