PUTTALAM, 24. svibnja (Hina/Reuters) - Prije izbijanja etničkog sukoba na Šri Lanki 1983., na poluotoku Jaffni živjelo je oko 750 tisuća Tamila, muslimana i Singala, ali nakon tamilskog preuzimanja Jaffne 1990., broj stanovnika je pao
na 500 tisuća, jer su protjerani gotovo svi netamili, među kojima i 110 tisuća muslimana.
PUTTALAM, 24. svibnja (Hina/Reuters) - Prije izbijanja etničkog
sukoba na Šri Lanki 1983., na poluotoku Jaffni živjelo je oko 750
tisuća Tamila, muslimana i Singala, ali nakon tamilskog
preuzimanja Jaffne 1990., broj stanovnika je pao na 500 tisuća, jer
su protjerani gotovo svi netamili, među kojima i 110 tisuća
muslimana.#L#
Otada su napetosti i nepovjerenje zamijenili međusobno uvažavanje
između muslimana i Tamila kao manjinskih zajednica na Šri Lanki. Od
ukupno 19 milijuna stanovnika tog otoka gotovo tri četvrtine su
Singali, 18 posto je Tamila, a samo 7,5 posto muslimana.
Tamilski tigrovi na svom su putu stvaranja neovisne države, Eelama,
ostavili krvavi trag, a metom napada često su bili upravo
Muslimani.
U području Batticaloa na istoku otoka Tamili su sredinom 1990.
ubili 140 muslimana tijekom molitve u džamiji, a desetak dana zatim
u napadu na isto područje stradala su 122 muslimana.
Većina protjeranih muslimana živi u izbjegličkom logoru u
Puttalamu, pretežito muslimanskom gradu na obali Šri Lanke, 120
kilometara sjeverno od glavnog grada Colomba.
I muslimani u Puttalamu su 1995. stigli na udar Tamila. Dobili su
preslike pisma, koje su potpisali Tamilski tigrovi, u kojem im se
određuje rok od 10 dana za napuštanje grada ako ne žele doživjeti
sudbinu svojih sunarodnjaka iz Batticaloe. Međutim, ništa se nije
dogodilo.
No, strah od Tigrova i dalje je prisutan u Puttalamu, jer se taj grad
nalazi na području koje je bezobzirni vođa Tamila Velupillai
Prahakaran odredio za svoju buduću državu.
Osim toga, izbjeglice u logoru žive u užasno teškim uvjetima -
nemaju pravo glasa, nemaju tekuće vode, nemaju medicinsku zaštitu,
a najčešće ni posao.
Upravo zbog bitno povećane konkurencije za ono malo slobodnih
radnih mjesta u Puttalamu, izbjeglice su suočene i s odbojnošću
domicilnog stanovništva, što je možda i uzrok neobaziranja
lokalnih vlasti na njihove osnovne potrebe.
Budući da imaju status "izbjeglica unutar zemlje", protjerani
muslimani nemaju pravo na pomoć UN-a, a postoji i bojazan da bi
Svjetski program za hranu (WFP) mogao ukinuti pakete s namirnicama,
o kojima ovisi jako mnogo njih.
Prema lokalnim izvorima, tročlana obitelj koja nema pravo na pomoć
WFP-a od vlade Šri Lanke svakih 15 dana dobiva kupone u vrijednosti
420 rupija (oko 45 kuna).
Možda je ipak najgora činjenica da izbjegli muslimani nemaju gotovo
nikakvu životnu perspektivu. Ne samo što na poluotoku Jaffni i
dalje traju sukobi vladinih snaga i pobunjenih Tamila, već se prema
važećim zakonima oni više nemaju kamo vratiti. Sadašnji zakon o
imovini, naime, propisuje da se pravo vlasništva gubi nakon 10
godina od napuštanja imovine, bez obzira na razlog. Prema tome, da
se na Jaffnu i vrati mir, izbjeglice ne bi imale ikakva poticaja da
se tamo vrate.
Takvo stanje pokušava ispraviti Rohan Edrisinha, odvjetnik koji
radi za nevladinu organizaciju Centar za alternativnu politiku iz
Colomba, koji ne samo što nastoji ishoditi promjenu zakona o
imovini, već i omogućiti izbjeglicama pravo na zdravstvenu zaštitu
i obrazovanje te, unatoč izgubljenoj parnici na prvostupanjskom
sudu, pokušava ishoditi i pravo glasa.
"Kada dobiju pravo glasa, političke će se stranke prema njima
početi odnositi s više poštovanja", tvrdi Edrisinha.
(Hina) dam maš