FIRENZA, 24. svibnja (Hina) - Hrvatska će u četvrtak u Firenzi i službeno postati 26. članicom NATO-ovog programa Partnerstvo za mir, u koji za vrijeme prethodne vlasti godinama nije uspjela ući.
FIRENZA, 24. svibnja (Hina) - Hrvatska će u četvrtak u Firenzi i
službeno postati 26. članicom NATO-ovog programa Partnerstvo za
mir, u koji za vrijeme prethodne vlasti godinama nije uspjela ući.
#L#
Sjevernoatlantsko vijeće je na svojoj redovitoj sjednici 10.
svibnja u Bruxellesu pozvalo Hrvatsku u članstvo Partnerstva za
mir. Glavni tajnik NATO-a George Robertson pozvao je hrvatskog
ministra vanjskih poslova Tonina Piculu da potpiše dokument o
pristupanju Hrvatske u Partnerstvo za mir i sudjeluje na
ministarskom sastanku članica NATO-a i članica Partnerstva za mir u
Firenzi 24. i 25. svibnja.
Ulazak u Partnerstvo za mir dosad je najveći iskorak vlade Ivice
Račana na vanjskopolitičkom planu i jasan pokazatelj da je Hrvatska
izišla iz međunarodne izolacije u kojoj je bila za vrijeme
prethodne vlasti.
"Okrećući leđa nacionalističkoj retorici i politici, Hrvatska je
sada postala primjer za svoje susjede i poticaj za umjerene snage u
čitavoj regiji. Dijeleći naše vrijednosti, Hrvatska je zaslužila
svoje mjesto u eruoatlantskoj obitelji", rekao je glavni tajnik
NATO-a George Robertson nakon što je Hrvatskoj upućen poziv da
pristupi Partnerstvu za mir.
Dva osnovna uvjeta koje je NATO postavljao Hrvatskoj za ulazak u
Partnerstvo za mir bila su striktno poštivanje suverenosti BiH i
Daytonskog mirovnog sporazuma te politika nediskriminacije pri
povratku izbjeglih Srba u Hrvatsku.
Sjedinjene Države su odluku Sjevernoatlantskog vijeća
prokomentirale kao priznanje za značajno postignuće nove hrvatske
Vlade u promicanju regionalnog mira i stabilnosti, demokracije i
ljudskih prava.
Hrvatski premijer Ivica Račan ocijenio je odluku NATO-a važnom ne
samo s vojnog nego i s gospodarskog stajališta jer će povećati
povjerenje potencijalnih ulagača u stabilnost i sigurnost zemlje.
NATO je pokrenuo svoj program Partnerstvo za mir 1994. godine, a
zamišljen je kao važan element u razvijanju političke i vojne
suradnje s nečlanicama NATO-a. Aktivno sudjelovanje u brojnim
aktivnostima Partnerstva za mir (zajedničke vojne vježbe,
planiranje, seminari) omogućava potencijalnim novim članicama da
uspostave modele za političku i vojnu suradnju s NATO-om kako bi se
što bolje pripremile za punopravno članstvo.
Partnerstvo za mir ima važnu ulogu u provedbi NATO-ve strategije za
izgradnju nove sigurnosne arhitekture u Euroatlanskom prostoru.
Taj NATO-ov program pomaže zainteresiranim partnerima da ispune
potrebne kriterije za ulazak u punopravno članstvo i služi kao
sredstvo za jačanje veza s partnerskim zemljama koje neće tako brzo
ili uopće neće ući u NATO.
Jedna od važnih zadaća Partnerstva za mir je i pomoć partnerima da
razviju demokratsku kontrolu nad svojim oružanim snagama i
transparentnost u planiranju i financiranju obrane.
U okviru programa Partnerstva za mir partneri su dužni potvrditi
svoju privrženost načelima UN-a i OESS-a te spremnost za razvijanje
kooperativnih vojnih odnosa s NATO-om kako bi pojačali svoju
sposobnost da sudjeluju u mirovnim i drugim misijama pod mandatom
UN-a i OESS-a.
Hrvatska postaje 26. članica Partnerstva za mir od zemalja nastalih
raspadom bivše Jugoslavije prije nje su u Partnerstvu za mir ušle
Slovenija i Makedonija. Prošle godine u punopravno članstvo NATO-a
primljene su Češka, Mađarska i Poljska.
(Hina) sv sl